Što je zajedničko otoku Prviću u sastavu Grada Vodica i naseljima Žaborić i Grebaštica unutar šibenskog urbanog prstena? U ovom slučaju, to je činjenica da se njihovi stanovnici smatraju izigranima, budući da su barem zasad, bez ikakvog službenog objašnjenja ostali izvan obuhvata zahuktale druge faze izgradnje zamašnih, više stotina milijuna kuna vrijednih kanalizacijskih sustava Aglomeracije, europskog projekta preporodnog za temeljnu komunalnu infrastrukturu i razvoj turizma.
Premda su poteštati Vodica i Šibenika u više navrata javno tvrdili upravo suprotno, otok Prvić, te Žaborić, Grebaštica i Šparadići ostaju izvan dosega Aglomeracije Vodice-Srima-Tribunj, zbog čega su Šepurinjani u nedjelju održali zbor mještana, tražeći očitovanje vodičke gradske uprave "u razumnom roku" i uvrštenje u projekt jer će u protivnome posegnuti za građanskim neposluhom. Nije precizirano na što bi se to odnosilo, međutim u ovom trenutku malo što može izmijeniti činjenicu da će se barem još nekoliko godina, do nove faze Aglomeracije 2023. - 2027. zajedno sa svojim turistima brčkati u moru "okađenom" neugodnim aromama septičkih jama.
Vodički politički upravljači nisu se odazvali pozivu na Zbor mještana Šepurine, niti su poslali makar svoje pročelnike i kao da se nisu potrudili savladati onaj drugi dio svog zanata s glavnom poukom da se političar treba znati vješto opravdati kada ne ispuni obećanje. Možda im može i biti da šute onda kada bi trebali ponuditi suvislo objašnjenje za lošu vijest, a o tome glasa s mjerodavnih adresa u Šibeniku nije dobio niti Nikica Kljajić, dipl. ing. strojarstva i profesor u šibenskoj Tehničkoj školi nastanjen na Crvenom brigu u Žaboriću. Pisao je šibenskom "Vodovodu i odvodnji" kaže, još 14. listopada, kada su započeli radovi na Aglomeraciji i premda je prošao 15-dnevni zakonski rok za odgovor institucija na upite građana, još uvijek službeno ne zna treba li sustav odvodnje za Žaborić i Grebašticu biti odvojen ili treba graditi zaseban za ta dva naselja, računajući i Šparadiće.
Zanimali su ga tehnički i ekonomski razlozi ukoliko je potonje točno i uvjeren je da ostaje bez ikakvog odgovora zbog jednostavnog razloga što se još uvijek ništa nije napravilo u dokumentaciji, kamo li da građevinski strojevi osvanu i pred kućama u Žaboriću i Grebaštici.
Kratkoročni plan
S gradonačelnikom Željkom Burićem Kljajić je mejlovima komunicirao još 2014., raspitujući se o planovima za Žaborić i tada je odgovor glasio da još uvijek nisu u kratkoročnom planu, ma što to značilo. Gradonačelniku je Kljajić opet pisao u siječnju ove godine, kada je Burić u Šibenskom listu nagovijestio početak radova na Aglomeraciji s uključenim Žaborićem, a nekoliko tjedana prije, prisjeća se Kljajić listajući svoje bilješke, isto je kazao i dogradonačelnik Danijel Mileta.
Tada su ga iz Ureda gradonačelnika uputili na "Vodovod i odvodnju", odakle pak ne odgovaraju, "tako da me vrte na sve strane a da ne znam što se zbiva u vezi sa Žaborićem i postoji li ikakav plan za to naselje", govori Kljajić. Ideja o odvojenom kanalizacijskom sustavu nastavlja, postoji otprije deset godina, i prije nego što je počelo priključivanje šibenskih naselja na pročistač, međutim, dosad se već moglo puno napraviti u pripremi.
Radovi su došli jako blizu Žaborića, odvijaju se na Brodarici i u Jadrtovcu, a on, napominje, nije jedini koji želi znati kako će kanalizacija biti izgrađena u njihovu naselju i smeta mu očiti nedostatak planiranja i informacija. Doduše, Kljajiću je jasno da mu u "Vodovodu u odvodnji" nisu dužni dati te informacije, no s druge strane, nisu li javna poduzeća i gradska uprava servis građana od kojih naposljetku, žive? Što je dakle, izvedivo i isplativo u slučaju Žaborića i Grebaštice? To nisu ni toliko malena naselja, ističe, podsjećajući da se duž devastirane obalne crte gradi sve više apartmanskih zgradurina sa septičkim jamama, a za "kapitalne investicije" mještani godinama izdvajaju kao da imaju riješenu kanalizaciju.
O istome ovih dana se informirao i Špiro Šumera, predsjednik MO Žaborića i sam u čudu što Aglomeracija Šibenik u ovoj fazi neće obuhvatiti Žaborić, Grebašticu i Šparadiće te je Kljajića, istog dana kada smo razgovarali, obavijestio da uvođenje kanalizacije na tome dijelu gradskog okružja ne treba očekivati prije treće faze, predviđene u razdoblju 2023. - 2027., kada bi se zaokružio sustav u novoj financijskoj etapi EU-a. Tako su Šumeru, kazao nam je, obavijestili u gradskoj upravi, a da je tako, potvrđuje Frane Malenica, direktor šibenskog "Vodovoda i odvodnje".
Nerealno blefiranje
- Jest, to je istinita informacija, a sve drugo jedino je nerealno blefiranje - kaže Malenica. I on je bio pozvan na nedavni Zbor mještana u Šepurini, no kako ističe, u principu ne komunicira s mjesnim odborima, tako da očiti nedostatak točnih informacija ne ide na dušu njegove tvrtke, nego je posljedica (ne)koordiniranosti između lokalnih i mjesnih samouprava. U kraćem telefonskom razgovoru Malenica je potvrdio Kljajićeve slutnje, jer u pogledu Žaborića, Grebaštice i Šparadića još uvijek nije odlučeno kako će se graditi kanalizacija. Hoće li to biti zaseban sustav ili povezan sa šibenskim, tek treba vidjeti.
- Zasad nemamo idejno rješenje, a napominjem da će biti odlično ako ovo o čemu govorimo realiziramo potkraj treće faze, dakle 2026. ili godinu dana kasnije, govori čelnik "Vodovoda i odvodnje" uz objašnjenje da u tekućoj, drugoj fazi to nije bilo moguće iz prostog razloga što je investicija jako skupa. Već sada je, tvrdi, financijski vrlo teško pratiti onaj dio koji leži na lokalnim samoupravama, Hrvatskim vodama i "Vodovodu i odvodnji", te su prinuđeni razdijeliti je u tri etape. U treću fazu ide i otok Prvić, i nema nikakve mogućnosti da to bude prije, a Jadrija i Zaton nešto su drugo. Za ta naselja gradit ćemo odvojene podsustave, kao jedinu tehničku mogućnost, zaključio je Frane Malenica, donositelj možda loše, no barem istinite informacije.
