Malo što u aktualnim izmjenama Zakona o obrtu, za koji se očekuje da će biti izglasan do kraja godine, može iznenaditi nastavnički zbor Srednje strukovne škole u Šibeniku, dosad iskušan u brojnim sustavima školovanja, ističe ravnatelj Dražen Sekso, dodajući da im jedino preostaje čekati konačno zakonsko rješenje.
Najznačajnija Vladina predložena promjena u novom propisu je vraćanje obveznih stručnih ispita za pomoćnike na kraju školovanja, ukinutih prije šest godina. Postali su dragovoljni i polagalo ih je svega 40-ak posto učenika, a po novome to je naučnički ispit i preuzima ga obrtnička komisija pri nekoj od teritorijalnih podružnica HOK-a, dok će se teoretski dio polagati u školama.
Dobra je to stvar
Odnosi se to isključivo na buduće zanatlije upisane po Jedinstvenom modelu obrazovanja (JMO) i više neće biti strahovanja da na kraju školovanja nisu spremni za rad u struci, glavni je argument za ponovno uvođenje ovih ispita.
- Mi raspolažemo svim potrebnim uvjetima, a kako je to zapravo povratak na nešto što smo već imali, prilagodba neće biti nikakav problem, barem ne u tehničkom smislu. U našoj školi čak se održavaju i majstorski ispiti za stolare i frizere, kao i ispiti za pomoćnike tko ih želi polagati, dakako uvijek u dobroj suradnji s obrtnicima koji su članovi komisija. Interes za polaganje pomoćničkih ispita narastao je kod učenika tek kada je HZZO počeo sufinancirati stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa uz novčanu potporu od tri tisuće kuna. Za one koji su imali ispit to je moglo potrajati dvije godine, u suprotnome jednu, no i ta mjera privukla je manje od polovice završenih strukovnjaka - podsjeća Sekso.
Ističe da je povratak naučničkih ispita dobra stvar, no postavlja se pitanje zašto će samo jedan manji dio učenika strukovnih škola, a to su oni koji se školuju tri godine u sustavu JMO, imati obvezu izići na takav opsežniji i zahtjevniji završni ispit za razliku od, primjerice, strojarskih tehničara, koji se školuju prema klasičnom modelu, ili od kolega istog zanimanja ako se obrazuju po eksperimentalnom, dualnom sustavu?
Prije ukidanja obveznih pomoćničkih ispita prije šest godina svi su oni imali taj završni ispit, te je, podcrtava ravnatelj, ovdje riječ u upadljivoj nejednakosti među strukovnjacima koji uče čak prema tri modela obrazovanja, a sve zbog tzv. hrvatskog kvalifikacijskog okvira i jednakih mogućnosti za sve srednjoškolce.
Dualni program
Za frizera recimo, moguće je izučiti također u dualnom, zasad eksperimentalnom dvogodišnjem programu koji će vjerojatno postati četverogodišnji, tako da prijedlog novog Zakona sugerira rješenja koja nisu “ni tamo ni ovamo” i samo unose dodatnu konfuziju u inače zakomplicirane kurikulume za strukovna zanimanja, smatra Sekso.
- Škola može i mora predložiti učenicima sve te modele za ista zanimanja i predočiti im što s kojim dobivaju, no to je vrlo problematično za nas ravnatelje trogodišnjih škola, za razliku od kolega iz četverogodišnjih, koji nemaju takvih glavobolja - opisuje (ne)prilike u kojima se nalaze strukovne škole poput njegove.
Još uvijek se ne zna kako će naučnički ispit izgledati jer će biti koncipiran u suglasnosti s Ministarstvom obrazovanja, no ravnatelj šibenske Strukovne škole ističe da sigurno neće riješiti kronični i najveći hrvatski problem s obrtima, a to je manjak interesa za njih, premda država stipendira deficitarnih 28 strukovnih zanimanja. To su gotovo svi zanati koje poznajemo i svjedočimo njihovu nestajanju, no slično je u cijeloj Europi, drži Sekso.
Relativno malen broj učenika ostaje u trogodišnjim zanimanjima, većina ih želi na daljnje školovanje, a dobra je pojava da djeca obrtnika idu stopama roditelja. Strukovna škola u Šibeniku nudi širok izbor naobrazbe za različita zanimanja, međutim u praksi se sve svelo uglavnom na upis učenika za frizere, prodavače u dualnom modelu obrazovanja, pedikere i nešto stolara. Potonje zanimanje deficitarno je u cijeloj Šibensko-kninskoj županiji i traži se po suho zlato.
MUKE U PRAKSI
- Sa stolarima muku mučimo, a upisi su ponešto krenuli tek u zadnje vrijeme - govori Dražen Sekso i podvlači da ovdje postoji još jedan ozbiljni problem kao smetnja težnjama novog Zakona o većoj zastupljenosti obrta u ukupnom gospodarstvu.
Nije zanemarivo da na cijelom županijskom prostoru ima samo 96 subjekata, obrtnika i nešto trgovačkih društava, licenciranih za prihvat naučnika, koji su k tome, devedeset posto isključivo frizeri, a ostalo su pekari i nekoliko stolarija. Po toj slaboj raznolikosti i broju majstorskih radionica šibensko područje na dnu je nacionalne liste, zajedno s Ličko-senjskom županijom. Novi Zakon, međutim, predviđa odlučujući utjecaj Ministarstva gospodarstva da izravno utječe na kvote upisa za pojedina zanimanja, te je logično upitati se kojim to licenciranom majstorima uputiti učenike da izuče zanat po Jedinstvenom modelu obrazovanja?
Dosta je bilo eksperimenata
Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, kaže da je u svim županijama problem s licenciranim majstorima koji mogu primiti naučnike na praktičnu izobrazbu, te bi država nakon usvajanja novog Zakona trebala osigurati olakšice svim obrtima i trgovačkim društvima da se osposobe za edukaciju naučnika.
- Tada bismo imali jedan sustav, JMO, u koji bismo svi ulagali i unaprjeđivali ga, s tim da u sljedećih nekoliko godina promijenimo kurikulume za sva zanimanja, budući da je HOK na natječaju dobio 50 zanimanja za koja će provoditi standarde - naglašava Ranogajec. Trebamo, kaže, gledati u budućnost i uhvatiti korak s tehnološkim razvojem; u protivnome smo izgubljeni, jer više nećemo imati radnu snagu.
Predsjednik HOK-a obrušio se na eksperimentatore u školstvu, koji su uveli dualni model po nečijoj fiks-ideji, umjesto da se razvija JMO, koji jedini ima zakonsku podlogu za trogodišnja zanimanja i iznjedrio ga je svojedobno upravo HOK, uza sve pohvale EK.
- Nema nikakve potrebe trogodišnja zanimanja prevoditi u četverogodišnja s manje prakse i imati u glavi želju da ta djeca ne smiju biti zakinuta, jer nisu već ni sada. Ako imaju uvjete, želju i znanje, mogu nastaviti školovanje na fakultetima slušanjem dodatnog programa u okviru izobrazbe za trogodišnja zanimanja - zaključio je Dragutin Ranogajec.