Simboličan je naziv grmastih ruža koje od utorka oplemenjuju zelene otoke na raskrižju u ulici Put Bioca. Hibrid se zove “Rosa knock-out”, u boji fuksije i bit će pravi, blagotvorni "nokaut" za oko građana i gostiju Šibenika koji ionako s pravom prigovaraju da inače (pre)lijepom gradu nedostaje cvjetnih boja i šarenila. Radnici "Zelenog grada", gradske komunalne tvrtke u kojoj su sjedinjene nekadašnja "Čistoća" i "Zelenila" posadili su 230 grmova tih ruža pod nadzorom Mile Pavičića, inženjera hortikulture koji kaže da su te trajnice upravo idealne za sadnju uz prometnice. Cvjetaju od svibnja do studenoga, ne traže puno vode, a grmovi visine 40-60 centimetara nikad se ne razgranaju do mjere da bi se zato smanjila preglednost ceste, kako već pokazuju dobra iskustva iz Zagreba i Splita.
A kakav će tek knock-out izazvati čak 950 mladih, raznobojnih oleandara, koje "Zeleni grad" u dogovoru s gradskom upravom planira zasaditi na svaka dva metra pored ceste od "Vinarije" do Kvanja? Prema planu, sadnice visine 60-80 centimetara bit će u zemlji prije tehničkog pregleda prije ljeta rekonstruiranoga dijela ceste kroz Bioce. Nove nasade ruža, oleandara također, prati i sustav za navodnjavanje kap po kap, ugrađen u suradnji sa šibenskim "Vodovodom i odvodnjom". Jedino gdje to nije bilo moguće provesti je kod skretanja za Ražine, no tu će se saditi tzv. pokrivači tla u kamenjarima, napominje Pavičić. Sadnice su inače, u postupku javne nabave što je raspisala gradska uprava te će dospjeti u Šibenik najviše za desetak dana, kada će započeti sadnja.
Od stablašica, prošle zime utemeljeni su drvoredi s ukupno 22 gledicije kod Stanice za tehnički pregled vozila u ulici V. Škorpika, zatim u Vukovarskoj, nasuprot TC "Kaufland", na Meterizama je obnovljen park s četiri gledicije i dvije fafarinke, uz još jedan cedar na drugom mjestu i istom kvartu, a nadopunjeno je i dvadesetak albicija u drvoredu na obali. Uskoro će i osušenu palmu kod "Riječanke" zamijeniti novim stablom, kao i propali brijest na travnatom pokosu u blizini Draženova spomenika s natpisom "Šibenik u srcu" ispisanim cvijećem, priključio se razgovoru Novica Ljubičić, direktor "Zelenoga grada".
- Albicije na obali vjerojatno su uništila djeca, zaključujem po oštećenoj kori. To stablo inače, dosta brzo raste - objašnjava Pavičić, međutim, na obali ne uspijeva baš najbolje, za razliku od primjeraka posađenih u isto vrijeme prije 20-tak godina i više pred starim hotelom "Krka" i u gradskom perivoju. Razlog je u tome što na tom mjestu rastu kao u pitaru, u oskudnim uvjetima bez boljeg tla okružene krupnim kamenom i betonom. Žive su, ali stagniraju, no i to je bolje nego zamijeniti ih s nekom agresivnijom vrstom čije bi korijenje s vremenom nadiglo pločnik, smatra Mile Pavičić.
Kod "Brodomerkura" "Zeleni grad" postojeći kamenjar s agavama dopunjuje lavandom iz rasadničkog uzgoja za vlastite potrebe na Biocima. Osim lavande, "Zeleni grad" uzgaja ružmarin, kadulju, santolinu i cinerariju.
-Istina, Šibeniku nedostaje cvjetnog šarenila i nastojat ćemo popraviti taj dojam. I ovo o čemu govorimo svakako je korak naprijed za gradsku hortikulturu, zaključio je Pavičić.
Doduše, teško je ne zamijetiti da se niti građani posebno ne trse da im cvijeće bokori s balkona, terasa i prozora, naročito onih s pogledom na ulice i trgove.
-Koliko je u Šibeniku samo stambenih zgrada, a nema one bez barem malo zelenoga pojasa u suvlasništvu stanara. Kada bi svi vodili brigu o tim nasadima, grad bi sigurno procvjetao, uvjeren je Novica Ljubičić, uz tvrdnju da je ipak više građana koji nemaju zamjerki na gradske komunalce.
- Nismo idealni, daleko od toga, no mogu reći da stvari napreduju. Svake godine gradska hortikultura napreduje, a ovog proljeća prvi put nismo imali problema s košnjom zelenih površina. A ukoliko bude grintanja, tada je vrlo često potpuno neutemeljeno, dodaje, navodeći nekoliko primjera iz Crnice. Ne jedino u tome kvartu, dio javnih površina uzurpiran je prvo daskama položenim uza zid kojima se čuva mjesto za automobil gostiju u apartmanima. Kada gost parkira, tada ne možemo pokositi travu između kuće i ceste, no vlasnicima te okolnosti nisu smetnja da nam prigovore. Pa što to onda sami ne uklone travu, kada nam već postavljaju zapreke? - komentira Novica Ljubičić.
