Na kavi s Dinom Karađolom Volio bih da se Šibenik razvija kao boutique destinacija, jer imamo i dva UNESCO-ova spomenika, ali sam frustriran zbog građevinskih radova u sezoni, buke, nereda i policajaca koji bacaju motorno ulje u more

Na kavi s Dinom Karađolom

Dino Karađole, diplomirani ekonomist, direktor Turističke zajednice grada Šibenika, spada među one turističke trudbenike kod kojih niste sigurni da li ih nazvati umjerenim optimistima ili umjerenim pesimistima. Možda je najpoštenije reći da je Karađole - realist. Razgovarali smo sasvim otvoreno o ovogodišnjoj turističkoj sezoni i svemu što je prati, od statistike, preko bujanja privatnih smještajnih kapaciteta, do brojnih otvorenih gradilišta s kojima je Šibenik ove godine mrtvo-hladno zagazio u sezonu, pa što bude nek bude. Razgovarali smo o neprimjerenoj valorizaciji bogate kulturne i povijesne baštine stare gradske jezgre koja, ako se ovakvi trendovi nastave, ima dobre izglede postati žrtva za mnoge preferiranog, masovnog turizma. A to je, veli Karađole, za Šibenik propast.


Za početak ću pitati neizbježno: je li i Šibenik na valu razočaranih ovogodišnjom turističkom sezonom? Bilježite li pad gostiju, manje noćenja? Kakva je ova sezona za Šibenik?
- Sezona je dobra. Nije vrhunska, ali je dobra. U najkraćem, zaključno s 25. srpnja, imamo devet posto više dolazaka gostiju i dva posto više noćenja.


Nije li bilo govora da je baš šibensko područje među onima koja su najviše podbacila?
- To su podaci za županiju, ali ne i za grad Šibenik. Evo, imamo čak i za srpanj, dakle u špici sezone, pet posto više dolazaka i dva posto više noćenja. Nisu to rekordne brojke kao što smo ih bilježili nekad, jer se trendovi, navike turista, stalno mijenjaju. Trenutno raste broj gostiju koji dolaze, ali se kraće zadržavaju, pa je noćenja manje. Naši se gosti sve više orijentiraju na kulturne manifestacije, gastronomsku ponudu, povijesnu baštinu. Mada, navike gostiju koji dolaze u sam grad nisu iste kao onih koji dolaze u prigradski Žaborić, Solaris, Zablaće. U užem dijelu grada prosječni boravak je dvije noći, dok je izvan grada, primjerice u Žaboriću, koji je klasična odmorišna destinacija, pet i više dana. I struktura gostiju je različita. U užem dijelu grada imamo i Amerikanaca i grupa s Dalekog istoka koji su vrlo zainteresirani za prirodnu i kulturnu baštinu, za razliku od onih izvan samog grada koji dolaze ljetovati, odmarati se, i to su mahom gosti iz nekadašnjeg "istočnog bloka" - Česi, Poljaci, Slovaci...

 

 


Tko su šibenski tradicionalni gosti koji nas nisu do danas iznevjerili?

- Nijemci! I dalje su broj 1, ne samo u Šibeniku nego i u cijeloj Dalmaciji, pa i Istri. Uz njih, u Šibenik najrađe dolaze Poljaci i Francuzi.

Kinezi u porastu

Što se tijekom godina promijenilo u odnosu na strukturu gostiju?
- Imamo apsolutno najveći porast kineskih gostiju, ali i turista iz Japana, Tajvana, Južne Koreje, Hong Konga... Šibenik je na ruti gradova pod zaštitom UNESCO-a i zato imamo velik broj dolazaka takvih grupa, koje su nas prije zaobilazile. Nažalost, ovdje ne ostaju noćiti jer mi donedavno nismo imali ni približne hotelske kapacitete koje bi im mogli ponuditi za smještaj. No, zadnjih godina izgrađeno je nekoliko vrlo kvalitetnih hotela, prije svih "Bellevue", hotel visoke klase, koji radi cijelu godinu, ili D-Resort u Mandalini, ali je nažalost sezonskog karaktera, pa mali boutique hoteli kao što su "Palace" i "King Krešimir"... Trebali bismo otvoriti barem još četiri, pet vrhunskih hotela da bismo imali impresivne turističke brojke.


Zar će se Šibenik orijentirati na masovni turizam?
- Ja sam veliki protivnik toga. Masovni turizam vodi obezvređivanju šibenske stare povijesne jezgre koja je iznimna kulturna i spomenička baština, najjači adut ovog grada. Najnesretniji sam kad vidim da se ta baština obezvređuje. Zbog toga sam inicirao osnivanje udruge privatnih iznajmljivača u staroj gradskoj jezgri kako bi se definirala jedinstvena cjenovna politika i čuvale vrijednosti starog grada koje smo naslijedili. Jer, imate iznajmljivača koji drastično obaraju cijene u staroj jezgri samo da bi bili puni. To je nedopustivo. Grad mora imati samostalnu instituciju koja će se baviti turističkom i svakom drugom valorizacijom stare jezgre u estetskom, funkcionalnom, kulturnom i cjenovnom smislu.


Kako je Grad mogao dopustiti da se u Docu, na "peškariji", stotinjak metara od Katedrale sv. Jakova, izgradi stambeno-poslovni kompleks tako glomaznih gabarita da je poput "šake u oko"? I još su s radovima umarširali u sezonu kao da ih se to uopće ne tiče...
- Užasno sam nesretan zbog toga. Ponekad se čini kao da Šibenčani ne vole svoj grad, ili bar da ga nedovoljno cijene. Poštujem investitore i veselim se njihovom ulaganju u Šibenik i iskreno mi je drago što se u Šibeniku postigla cijena stambenog kvadrata od pet tisuća eura, ali mi je jako žao što je to neprimjeren objekt za taj prostor. Mislim da su konzervatori tu mogli puno više učiniti. Ne volim kad se stječe dojam da novac sve prepreke rješava...

 

 

Na tom objektu se, evo i na kraju srpnja, dakle u špici sezone još uvijek radi, a gradilište budućeg hotela, uz taj kompleks istog investitora, zatvoreno je tek nedavno, mada još nije očišćeno od građevinskog otpada...
- Uređuje se okoliš, jer se uskoro otvara restoran u prizemlju stambenog objekta. Nevjerojatno je da se kod nas sa svim radovima uvijek kasni i to nije dobro. Uvijek ulazimo u sezonu s radovima. Ali, pozdravljam zatvaranje drugog dijela kompleksa, gdje su započeti radovi na hotelu. No, i dalje mislim da je to gradilište trebalo biti bolje kamuflirano od pogleda turista, i naravno, sanirano, očišćeno od šute i smeća. Teško mi je proći onuda jer me ti prizori, kao i većinu građana, strašno iritiraju.


Ove godine Šibenik kao da je pred sezonu doslovce dignut u zrak. Radi se na sve strane, Poljana, "peškarija", projekt Aglomeracija, Tvrđava sv. Ivana, podzemni kontejneri za smeće, unatoč turističkoj sezoni koja je u svom zenitu. Zašto se ne poštuje zabrana radova u sezoni?
- Neka gradilišta se moraju izuzeti od zabrane radova u sezoni. Primjerice, projekt Aglomeracije i rekonstrukcije Tvrđave sv. Ivana, jer su to europski projekti i moraju se poštivati rokovi da se ne bi plaćali penali. Imali smo mjesecima cirkus i na Meduliću zbog popločavanja koje je kasnilo, i na kraju također ušlo u sezonu. Iznajmljivači su me zasipali slikama s mobitela turista koji odlaze. Gosti koji dolaze na ljetovanje u "Solaris" ili Zablaće lutaju cestom, gube se, ne znaju kako doći zaobilaznim prometnicama do svog odredišta. Sve to me čini iskreno frustriranim, nesretnim. Ne bi moralo sve biti baš tako. Ali, ja nemam tu moć da radove zaustavim. Ja sam tu posrednik između Grada i građana. I duboko sam nezadovoljan zbog tih radova koji se provode usred sezone, zbog buke, prašine, nereda...


Jeste li intervenirali?
- Ne jednom. Ponekad uspijemo intervencijama neke radove bar stišati. Prije dvije godine imali smo zanimljiv slučaj kad se radila obnova kuće Galera na Gorici, koja je bila u ruševnom stanju. Morala se sanirati. Iznajmljivači su se pobunili zbog radova i radovi su skraćeni. A kad se prestalo raditi, pubunili su se stanari čiji je interes, zbog ugroze, bio da se zgrada što prije sanira. Šibenik je bez sumnje u ekspanziji, gradi se turistička infrastruktura, grad se razvija. Imali smo izrazito kišan svibanj, što je investitorima produžilo radove. Graditi se mora, iako bih volio da je sve to usklađenije. Ali, nemoćan sam...

Često urgiram

Ovakav obim radova u gradu vjerojatno se reflektirao i na ugostitelje i njihov promet?
- Poljana, na kojoj se radi troetažna garaža, uzela je svoj danak. U svim ugostiteljskim objektima u staroj gradskoj jezgri bilježi se značajan pad prometa zbog Poljane.

 

 


Problem je i novi model odvoza smeća, koji nikako da se uhoda. Kako je moguće da su koševi za smeće po gradu nedjeljom prekrcani, da se smeće baca oko njih? Neki dan, uz brojne luksuzne jahte privezane za rivu, svjedočili smo doista ružnoj slici prepunih koševa iz kojih je smeće ispadalo. Zar to jedna ozbiljna turistička destinacija sebi smije dozvoliti?
- Često sam u situaciji da zovem Zeleni grad i urgiram zbog takvih stvari. I kad mi kažu da nemaju dovoljno ljudi, bez pardona im odgovaram da me to ne zanima. Ali, istina je da smeće odvoze dva puta dnevno, da su uvijek dostupni i da direktor reagira odmah na svaku primjedbu. No, očito u sezoni treba pojačati odvoz smeća da bi izbjegli takve ružne slike o kojima govorite. Inače, doživio sam ovih dana na moru da je iz jednog broda ravno u more bačena boca motornog ulja. Kolega i ja smo je pokupili i otišli do broda iz kojeg je bačena i vratili im je. A znate li tko je bio u brodu? Tri prometna policajca... Naravno, nisu priznali, ali mi smo ih vidjeli.


Jedan od problema turizma je i prekapacitiranost. Koliki su kapaciteti u gradu trenutno i koliko su porasli u odnosu na prošlu godinu?
- Imamo ukupno 15.167 ležaja, bez pomoćnih. Tome treba dodati još oko pet tisuća kreveta na području Krapanj - Brodarica, otoku Zlarinu i Grebaštici, koji imaju svoje urede TZ-a, i svoje statistike. U hotelima imamo oko 3500 kreveta. Samo u "Amadriji" (Solaris) ih je oko tri tisuće. U užem gradskom području imamo, u privatnom smještaju, 500 postelja više nego lani. Kapaciteti rastu puno brže nego broj turista, što nije šibenski, nego globalni hrvatski problem. Da se mene pita, ograničio bih broj kapaciteta i usmjerio sve turističke djelatnike na podizanje kvalitete. Ali, budimo realni, budući da je u Dalmaciji turizam za većinu stanovnika jedini izvor prihoda, država je to potpuno liberalizirala. A što je veća ponuda, manja je cijena, i to nije dobro za destinaciju. Nedaleko Šibenika imamo neke turističke sredine koje su toliko preizgrađene da se već može i za 10 eura naći spavanje u sezoni! Inače, u samom gradu, noćenje se u privatnom smještaju plaća od 50 eura naviše.


I onda, što ćemo zaključiti: hoće li ovo biti dobra ili loša sezona?
- S obzirom na okolnosti, ja sam relativno zadovoljan, jer nismo u minusu. Ali, vraća nam se kao bumerang stihijski razvoj turizma u Hrvatskoj, i osim nekih izuzetaka, mogao bih reći da smo otišli u krivom smjeru. Uz sve to, vratila su se konkurentska turistička tržišta, poput Turske, Grčke... Turska ima u turističkoj ponudi 90 posto svojih proizvoda, a kod nas je taj postotak simboličan. Kod njih država subvencionira turističke letove, a Nijemci imaju značajan broj objekata, pa i oni potiču Tursku kao destinaciju. Mislim da mi nismo preskupi, da smo sigurna, čista zemlja, još uvijek nezagađena, nalazimo se u srcu Europe, i to su naše prednosti. Volio bih da se Šibenik razvija kao boutique destinacija zbog svoje kulturno-povijesne baštine koja je jedinstvena. Imamo čak dva spomenika pod zaštitom UNESCO-a, dva nacionalna parka, Krku i Kornate, gastronomska ponuda nam se sve više razvija, imamo bogatu kulturnu ponudu u sezoni, od MDF-a do top-programa na Tvrđavi sv. Mihovila. Hoteli "Palace" i "King Krešimir" na Meduliću smjer su kojim bismo trebali ići. Dvije urušene zgrade koje su se raspadale dovedene su na razinu visokokvalitetne hotelske ponude i rade cijelu godine. I "Solaris" se otvorio gradu, razvija kongresni turizam i privlači specifičnu kategoriju gostiju zainteresiranih za interakciju s gradom i njegovu spomeničku baštinu.

 

 


Šibenik vole Nijemci, Poljaci, Francuzi...


Do 25. srpnja ove godine Šibenik je posjetilo 160.855 gostiju ili 9 posto više nego lani u tom razdoblju (147.907). Zabilježeno je 613.222 noćenja ili dva posto više nego prošle godine u sedam prvih mjeseci. Šibenik preferiraju Nijemci, Poljaci, Francuzi Nizozemci... Hoteli su imali 14 posto više gostiju, dok su privatni iznajmljivači, kojih je čak 500 više nego lani, ostali na istoj razini, a kampovi bilježe rast od 6 posto.


Da nisam postao direktor TZ-a, otišao bih u Australiju


Već devet godina sam direktor TZ-a Šibenika, radim za pročelničku plaću i moram priznati da sam zbog tog posla koji me angažira cjelodnevno, zapustio obitelj. A da sutra ostanem bez posla, nemam ništa... Prije dolaska u TZ namjeravao sam se preseliti u Australiju. Možda se nikad više ne bih vratio. Ali, moja supruga nije htjela ići, tada je imala dobar posao u Ini. Ali, mi smo ostali, a Ina je zatvorila svoju poslovnicu u Šibeniku i moja supruga ostala je bez posla. Javljala se na barem 50 natječaja, dok napokon nije dobila posao u računovodstvu Muzeja grada. Diplomirana ekonomistica, jedna od najboljih studentica u svojoj generaciji - u Muzeju...

Naslovnica Šibenik

Najčitanije

Šibenski turisti navalili na pizze Vremena kad su i domaći i strani gosti ulazili u restoran, sjedali za stol, pogledali jelovnik i naručivali hranu ne pitajući za cijenu, odavno su iza nas: Ove godine još nismo imali gosta koji je naručio kilogram ribe i nikad manje je nismo prodali

Vremena kad su i domaći i strani gosti ulazili u restoran, sjedali za stol, pogledali jelovnik i naručivali hranu ne pitajući za cijenu, odavno su iza nas: Ove godine još nismo imali gosta koji je naručio kilogram ribe i nikad manje je nismo prodali
Šibenski turizam, prema podacima eVisitora, bilježi trend rasta u odnosu na prošlu godinu. U prvih sedam mjeseci...
Vremena kad su i domaći i strani gosti ulazili u restoran, sjedali za stol, pogledali jelovnik i naručivali hranu ne pitajući za cijenu, odavno su iza nas: Ove godine još nismo imali gosta koji je naručio kilogram ribe i nikad manje je nismo prodali