Ako najesen, kad u Ulici kralja Zvonimira, glavnoj šibenskoj prometnici koja od Poljane vodi prema Domu zdravlja, počnu radovi na vodovodnom i kanalizacijskom sustavu u sklopu projekta Aglomeracija Šibenik, ne počne i projekt uređenja, odnosno revitalizacije Starog pazara, nikada i neće.
Pravi je to trenutak, smatra Petar Mišura, pročelnik za gospodarstvo Grada Šibenika, da se pokuša oživiti taj prostor u povijesnoj gradskoj jezgri koji je obnovljen još 2008. godine, za što je bilo utrošeno čak 7,6 milijuna kuna. Jer, od tada do danas Stari pazar životari pust i prazan, a rijetki pokušaji da se na njemu nešto dogodi, postave štekati i otvore neki ugostiteljski sadržaji pokazali su se promašajem.
Nitko ovdje neće
– Svugdje u gradu, na svim trgovima i na obali imamo sukob štekata, ali nitko neće na Stari pazar. Naprosto, taj prostor nakon obnove nije zaživio. Zato se rodila ideja o njegovoj transformaciji, i to preko natječaja koji smo ostvarili u suradnji i komunikaciji s Društvom arhitekata Šibenik (DAŠ), koje je pripremilo podloge, izradilo program i na kraju provelo natječaj – kaže Mišura.
Riječ je, kako objašnjavaju mladi šibenski arhitekti Marko Chiabov, Dario Crnogaća i Ana Selak iz DAŠ-a, o svojevrsnom eksperimentalnom modelu koji, za razliku od tzv. klasičnog arhitektonsko-urbanističkog natječaja, odmah ne traži gotovo rješenje na kojem bi arhitekti i njihovi uredi morali biti angažirani neko vrijeme, da bi im na kraju taj rad, ako ne bi bio izabran, zapravo propao. Ovaj model, dodaje Chiabov, predviđa stalnu komunikaciju arhitekata i Grada Šibenika te postupnu razradu od ideje do konačnog rješenja.
– Ovaj je natječaj zahtijevao da se u prvoj fazi pošalje tek skica. Pristiglo je 17 radova, izabrano njih pet koji su dalje razradili svoju ideju, pa su u lipnju prošle godine izabrana tri rješenja kao najbolja. Ovakav model natječaja, za razliku od klasičnog, jeftiniji je i brži, ali traži dobru suradnju Grada i autora radova – kazao je Chiabov.
Idejne skice
A dobra suradnja o kojoj je Chiabov govorio dogodila se s grupom autora iz zagrebačkog arhitektonskog ureda "Biro", čiji je rad proglašen najboljim. Još je prije desetak mjeseci tako odlučio tročlani žiri na čelu s Tončijem Žarnićem, profesorom sa zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta, a uz Crnogaću kao predstavnika i predsjednika DAŠ-a, član žirija bio je i gradonačelnik Željko Burić.
No, nakon toga gotovo deset mjeseci u javnosti se šutjelo o budućnosti Starog pazara, da bi se ona nedavno ponovno aktualizirala. Autori prvonagrađenog rada, zapravo idejne skice: Hrvoje Arbanas, Anita Elez, Saša Košuta, Mario Kralj i Dora Lončarić, sastali su se u Šibeniku s Burićem i Mišurom.
– Prvi put sada smo prezentirati svoj rad, iako je gradonačelnik Burić upoznat s njim jer je bio član žirija. Dogovoreno je da idemo dalje i napravimo idejno rješenje koje bi se moglo očekivati do kraja godine – kazao je Arbanas, ne krijući dobru i pozitivnu atmosferu u kojoj je protekao šibenski sastanak.
Osnovna ideja rada zagrebačkog "Biroa" bila je dovesti što više ljudi na Stari pazar, što bi za posljedicu imalo spontano stvaranje novih kulturnih, ugostiteljskih i društvenih sadržaja na tom prostoru, ističe Arbanas.
To rješenje stoga ne nudi nikakve radikalne arhitektonske, odnosno građevinske zahvate, ali, za razliku od gotovo svih ostalih radova, prostor Starog pazara promišlja zajedno s glavnom prometnicom, u odnosu koji tvore kao dva gradska pročelja, a ne odvojene cjeline, kako sada funkcioniraju.
Važnu ulogu u tomu imao bi javni gradski promet, pa bi, prema viđenju zagrebačkih arhitekata, sadašnji ulazi na Stari pazar mogli postati ugibališta i autobusna stajališta. I to po tri na svakoj strani: na samom pazaru, kao i na suprotnoj strani, uz postojeći pločnik glavne šibenske prometnice. Stari bi pazar tako postao svojevrsni terminal javnog gradskog prijevoza, ali to bi onda podrazumijevalo njegovo jačanje i razvoj, budući da se Šibenik za sada time baš ni ne može pohvaliti.
Početna faza
– Sadašnja je prometnica brza i široka četiri metra, a naša je ideja da se ona može suziti i da prolazi kao meandar kako bi se promet usporio i stvorio prostor da se mogu napraviti stajališta i ugibališta. Naravno, moguće je da se u prvoj, početnoj fazi napravi tek jedno ugibalište pa da se onda vidi kako će to funkcionirati – kazao je Arbanas.
Ideja o ugibalištima, istaknut će Mišura, itekako se sviđa obrtnicima i korisnicima poslovnih prostora i trgovina u gradskoj jezgri, koji su i prije na Gradskom vijeću tražili da vozila za dostavu i opskrbu mogu ući na Stari pazar.
– Zadovoljni smo obavljenim razgovorima. Dogovoreno je da taj projekt ide s Aglomeracijom Šibenik, a nama je zanimljivije da idejno rješenje ide u smjeru ugibališta, koja su nam važna za dostavna vozila u gradskoj jezgri, nego prema autobusnim stajalištima, osobito s obzirom na to kakav je naš javni gradski promet. Mislimo i da je u ovom trenutku previše šest ugibališta, a pitanje je i hoće li biti moguće sužavanje kolnika, kako su arhitekti naveli. To zahtijeva dodatnu razradu i prometnu studiju – zaključio je Mišura.
Obrtnici i poduzetnici zadovoljni
Pročelnik za gospodarstvo u šibenskoj gradskoj upravi Petar Mišura kaže kako je u prvi mah zbog triju ugibališta na Starom pazaru i još tri na suprotnoj strani ulice bio skeptičan prema prvonagrađenom radu zagrebačkih arhitekata. No, reakcije obrtnika i poduzetnika iz gradske jezgre bile su vrlo dobre, kaže.
– Grad Šibenik ima velike planove i s Malom ložom, na koju se vraća zelena tržnica, pa će Ulica Fausta Vrančića dodatno postati važna i frekventna. Zato su i ta ugibališta i stajališta koja bi omogućila pristup dostavnim vozilima dodatno važna za obrtnike i poduzetnike – kazao je Mišura.
Ostala rješenja oživljavanja Starog pazara, dodaje, uglavnom su se bavila njegovim platoom i nudila su svakojake ideje: od toga da cijeli prostor postane dječje igralište ili zelena tržnica. Neki su na tome mjestu vidjeli veliki stol oko kojeg su bi se ljudi okupljali, a jedan je rad na Stari pazar postavio i stakleni toranj s liftom, i to na mjestu na kojem se nekada davno nalazio vatrogasni toranj.