Građani pokreću peticiju: Ne možemo od smrada, ovo je sramota Šibenika!

Dok se pod šibenskom Poljanom gradi nova podzemna garaža, prostor oko devastiranih zgrada propale "Krke" djelomično pretvoren u parkiralište, zbog neodržavanja i nagomilanog smeća, postaje potencijalno žarište zaraze.

Život stanovnika tog dijela Šibenika, samo šezdesetak metara od glavne prometnice, Ulice Kralja Zvonimira, postaje sve teži. U unutrašnjost derutnih i opustošenih zgrada ne ulaze čistači, ne održava se i ne pere jer se ne smatra javnim, već privatnim prostorom budući da je dijelom u vlasništvu obitelji Šare, a dijelom tvrtke "Zagrebmontaža".

Mnogi građani, osobito žitelji predjela Varoš, čije su kuće i stanovi uz devastirane objekte, godinama strahuju od urušavanja zdanja, a trpe i neugodne mirise koji se, osobito u ljetnim mjesecima, šire iz prepunih kontejnera. Posve zapušteni prostor u noćnim se satima pretvara u javni zahod, pa se ozbiljno razmišlja o pokretanju peticije vlastima i vlasnicima da se u tom pogledu nešto poduzme.

Privatno vlasništvo

Draženu Seksu, čiju obiteljsku kuću od bivše ruševne tvornice tjestenine i pekare dijeli samo uska Težačka ulica, neshvatljivo je, kaže, da se usred grada u tim davno napuštenim objektima može postupati s toliko neodgovornosti za okoliš.

- Iako se radi o privatnom vlasništvu, gradske službe bi morale intervenirati radi zaštite zdravlja ljudi i prevencije. Sve to gledaju i turisti koji ondje dolaze parkirati svoja vozila. Snimaju i čude se da takvih mjesta ima u središtu jednog turističkoga grada - konsterniran je Sekso kojemu je, dodaje, poznato da unajmljeni prostor "Gradski parking" tvrtki "Zagrebmontaža" plaća mjesečno 40 tisuća kuna i da "Zeleni grad" nije posebno angažiran na čišćenju prostora.

- Bavimo se mišlju da preko Gradske četvrti Varoš organiziramo prikupljanje potpisa za peticiju protiv takvoga odnosa prema okolišu. Ovo je sramota za grad Šibenik - izričit je Sekso.

Svaka godina duge povijesti nekadašnjeg proizvodnog pogona danas je i te kako vidljiva. Dvije zgrade šibenske pionirske prehrambene industrije dovršene su davne 1932. godine. U njima su pogoni i administracija radili u bivšoj državi do devedesetih godina, kad su se privatizacijom mijenjali vlasnici i iz njih iselila "Krka“. Dijelove nekretnina je prodala, a onda je i sama prestala postojati. Kroz provaljena vrata zgrade južnoga dijela kompleksa može se ući uz opasnost od krhotina stakla i raznovrsnog smeća. Hodnici su prepuni gomila papira, razbijenog stakla, žbuke, dijelova opreme, ispreturanoga namještaja. Na policama još stoje fascikle starih arhiva, povrh njih pokidane instalacije. U drugu, veću zgradu, bivšu tvornicu tjestenine, ne može se pristupiti, ali joj je jedan prilaz pretvoren u odlagalište smeća.

U ovom je trenutku teško procjeniti hoće li se i kada prostor uljuditi jer precizne odgovore nismo dobili ni od predstavnika sadašnjih vlasnika.

Stipe Šare, unuk prvog vlasnika ističe kako je njegova obitelj nakon duge pravne bitke po sudovima uspjela vratiti dio nekretnina u Šibeniku oduzetih nacionalizacijom. Oko ostatka se, kaže, vode i dalje sudski sporovi.

Ni u "Zagrebmontaži" ne vide skorog konkretnog rješenja. Tako nam je Ivana Coc, rukovoditeljica programa razvoja te tvrtke, kazala kako je što se tiče dijela nekretnina bivše šibenske "Krke" u starome kompleksu pekare koji je u vlasništvu "Zagrebmontaže", problem vrlo kompleksan.

Neodrživo stanje

- Analiziramo i razmatramo mogućnosti potencijalnih projekata ostvarivih u tim objektima. Ipak, do sada ništa konkretno nije odlučeno - zaključila je naša sugovornica potvrdivši nam kako je formalno riječ o zdanjima koja se zbog lokacije u kontaktnoj zoni sa spomeničkom gradskom jezgrom ne smiju rušiti.

Kako bilo, nadamo se da će se imovinskopravni i prostorno-planski gordijski čvor zvan "Šarina pekara" konačno razmrsiti jer je sadašnje stanje neodrživo.