Šibenski gradonačelnik Željko Burić ljubimac je medija, i to što im je sjedište dalje, to više. Njegovi ambiciozni projekti plijene pažnju, a nerijetko izazivaju i ljubomoru kod susjeda. Ali kod nekih Šibenčana provociraju više zazor i skepsu negoli odobravanje.
Jedan naš duhoviti sugrađanin iz gradonačelnikove težnje da svoj grad promatra uglavnom kroz optimistične, ružičaste naočale kaže: "Doktor Burić je jedini oftalmolog koji ne vidi! Dakako, aludira na stanje u gradu koje gradonačelnik percipira bitno drukčije od njegovih sugrađana. Ali, vidi doktor Burić vrlo dobro. Samo drukčije gleda...
A kako, čitajte u ovom intervjuu potaknutom recentnom polemikom o gašenju festivala klasične glazbe u Šibeniku, Musice Appassionate, što je uzburkalo duhove u gradu. Rezultat mobilizacije oko "klasike" je skidanje odluke o Festivalu s dnevnog reda Gradskog vijeća.U čemu je problem s Musicom Appassionatom? U načinu funkcioniranja, neracionalnosti, manjku sredstava... pitali smo za početak gradonačelnika.
Musica Appassionata
Gradonačelnik sam od 2013. i tada je Festival klasične glazbe u Šibeniku funkcionirao pod kapom Kazališta. Kazalište ima ravnatelja i Kazališno vijeće, a imamo i Kulturno vijeće. Moj je stav da politika ne bi trebala biti ona koja određuje gdje će tko i kako svirati...
- Osim u politici, ha, ha...
- Da, da... Program ravnatelja prihvatilo je i Kazališno i Kulturno vijeće, a dobio je potporu i Gradskog vijeća. Svi prethodni ravnatelji su zadržavali u svom programu Musicu Appassionatu u formi kakva je bila određena odlukom Gradskog vijeća 2010. godine. Novi ravnatelj Jakov Bilić izašao je pred Gradsko vijeće s programom u kojem je težište na Međunarodnom dječjem festivalu jer je dogodine 60. obljetnica. Građani će i dalje imati klasičnu glazbu, ali o sadržaju i formi odlučuje ravnatelj, a ne Festival autonomno. Zbog polemike koja je nastala, najavio sam GV-u kompletnu analizu troškova i načina funkcioniranja Musice Appassionate, koju ćemo usporediti, u izvedbi i kvaliteti koncerata, s glazbenim programom koji nudi ravnatelj. Pa neka vijećnici odluče o kvaliteti programa i cijeni koštanja, uvjetno rečeno, za isti sadržaj. Ono što bude racionalno i logično, to će biti prihvaćeno.
- Ova je priča u javnosti dobila posebnu dimenziju jer je shvaćena kao obračun s "nepoćudnim" pojedincima. U prijevodu, Festival se gasi da bi se Kazalište riješilo Nere Gojanović koja ga je dosad vodila?
- Nema govora o obračunu s pojedincima i nitko u ovoj priči ne ostaje bez posla! Mi ovdje govorimo samo o promjeni načina funkcioniranja i prezentiranja klasične glazbe šibenskoj publici.Nera daje svoj obol kulturnoj sceni u Šibeniku, ona je kompetentna osoba kad je riječ o klasičnoj glazbi, i u to nema nikakve sumnje.
- Ravnatelj, navodno, Festival supstituira s 15 glazbeno-scenskih programa, u kojima su glazbenici pratnja, dakle drugi plan, neka vrsta kulise za dramski ili poetski tekst, a ne samosvojni program?
- Nećemo uspoređivati prateći program klasične glazbe u nekoj književnoj prezentaciji i koncert Stefana Milenkovića. Imat ćemo Milenkovića i dalje. Ne želim prejudicirati, ali imam podatke da su isti izvođači imali drukčiju cijenu za samostalni festival, a drugu cijenu za nastup u organizaciji Kazališta. Veća je cijena izvan kazališne organizacije. Ovdje govorimo samo o cijeni koštanja. I ništa više. Jakov Bilić je prihvaćanjem dužnosti ravnatelja Kazališta preuzeo odgovornost za sve njegove programe. Nije prepustio ni uzde MDF-a, nego se sam angažirao na podizanju njegove kvalitete i vraćanju imidža jedinstvenog i internacionalnog festivala.On je vrlo pošten mladi dečko koji ima nevjerojatne ambicije i uživa moju bezrezervnu podršku. Reći ću zaključno: Niti itko tjera Neru, niti itko poziva ravnatelja na odgovornost.
Dedić i Brešan
- U ovom gradu stalno imamo gorak osjećaj kako Šibenčane koji su nas zadužili svojim djelom, nedovoljno poštujemo. Arsen je jedva dobio jedan Arsenov feral u Kazalištu, a od spomen-sobe Ive Brešana, jednog od najvećih hrvatskih dramatičara i pisaca, ni dvije godine od smrti još uvijek ništa, tek svađe i prijepori oko lokacije...
- Uvijek je kriv gradonačelnik, to je tako. Ali, da se sada ne vraćamo opet na to, mogu reći da smo sve nesporazume riješili i spomen-soba Ive Brešana će profunkcionirati. Mjesecima su trajale polemike kako obilježiti lik i djelo Arsena Dedića, neću govoriti o njegovoj nacionalnoj veličini i njegovoj identifikaciji s ovim gradom, da bi nakon sastanka od 15 minuta došli do forme Arsenova ferala koji je definitivno "legao" ljudima. Stalno smo imali kritike da nisu samo dječji mjuzikli ono što se očekuje od Kazališta, nego da građani zaslužuju i ozbiljne dramske izvedbe u našem teatru. I dobili smo Krležinu "Ledu". Jakov Bilić kao ravnatelj apsolutno zaslužuje podršku jer toliko ambicija ima u tom Kazalištu, toliko želje da se naš teatar podigne na višu razinu, da Bilića nikako ne treba dočekivati "na nož".
- Dakle, spomen-soba Ivi Brešanu se vraća u bivšu Kazališnu kavanu? Kad bi mogla biti otvorena?
- Bio bih najsretniji da se odmah krene s uređenjem Brešanove sobe, ali ne po modelu male, neinventivne sredine, to nikako! Moja je želja da to bude mjesto okupljanja, da živi, da ljudi kažu "idemo kod Brešana", i da postane prepoznatljivo, kultno mjesto u gradu. Ali, to je sad na ravnatelju Kazališta.
- Mnoge je neugodno iznenadila najava temeljite obnove Kazališta koja bi Grad stajala oko 40 milijuna kuna. Zar Kazalište nije obnovljeno nakon rata?
- Jest, ali trebate vidjeti u kakvom je stanju kotlovnica, stolarija, fasada treba obnovu, statika je narušena, moramo sanirati i rekonstruirati grijanje, krovište, napraviti pristupnu rampu za invalide, modernizirati tehniku, oprema je potpuno zastarjela. Zasad imamo projekt i nadamo se da će se kroz EU fondove otvoriti ponovno segment za obnovu kulturnih dobara.
Civitas Sacra
- Radovi na Poljani i na Medulićevu trgu gdje se završava biskupijski projekt Civitas Sacra, dovode u pitanje poslovanje ono malo obrtnika, ugostitelja i poduzetnika u staroj gradskoj jezgri. Mogu li oni preživjeti ovu sezonu s otvorenim gradilištima?
- Grad se obvezao preuzeti troškove popločavanja Medulićeva trga, a investitor, Biskupija, trebao je sve to odraditi. Tek u siječnju ove godine iz Biskupije su nam rekli da taj dio posla prepuštaju Gradu. I tu je nastao problem. Grad je obveznik javne nabave i mora raspisati javni natječaj, za što je trebala kompletna dokumentacija, koju smo nekoliko puta projektantima Biskupije vraćali na doradu. Probijeni su planirani troškovi, morali smo ići u rebalans proračuna, prikupiti na natječaju ponude, izabrati najpovoljnijeg izvođača. Vjerujem da ćemo do 1. lipnja uspjeti popločati makar trg. Sve ćemo komunicirati s poduzetnicima u staroj jezgri, jer tu radi sto ljudi, oni žive od toga i moramo učiniti sve što je za njih najbolje.
- Ispostavlja se, kao i u slučaju posječene pitospore uz stubište prema Katedrali, da Biskupija ima običaj raditi kako njoj odgovara i ne pitajući druge za mišljenje...
- Reći ću vam kratko o toj nesretnoj pitospori: Grad Šibenik i konzervatori nisu mijenjali svoju odluku o postavljanju instalacija za projekt Civitas Sacra ispod Katedrale od 2016. A to nije podrazumijevalo uklanjanje pitospore.
Poljana i Tvrđava sv. Ivana
- Kada će teška mehanizacija na Poljani prestati s radovima, teku li radovi prema planu, troškovniku i rokovima?
- Iza nas je šest mjeseci radova i nije bilo prekoračenja troškovnika. Projekt Poljana stajat će nas s PDV-om oko 53 milijuna kuna. Sve dosadašnje radove, u vrijednosti od 5 milijuna kuna, podmirio je Grad, a ne Gradski parking iz kredita. Do kraja ožujka bit će završena iskopavanja, i počinju radovi na konstrukciji garaže, a to znači da više nema buke i prašine u centru grada. Do početka listopada trebalo bi biti postavljeno krovište garaže. Nakon betoniranja trga, počinje njegovo uređenje, istodobno s radovima na opremanju garaže. Za cijeli projekt planirano je 500 radnih dana, pa bi, dakle, podzemna garaža Poljana trebala biti završena u proljeće 2020. Zasad sve ide po planu.
- Grad je morao u rebalans proračuna i zbog povećanja troškovnika za Medulić, ali i zbog radikalnog poskupljenja projekta obnove Tvrđave sv. Ivana. Kako to?
- Troškovi radova poskupjeli su za 30 - 40 posto u odnosu na one koji su bili kad se projekt aplicirao za EU fondove, a u čemu Grad sudjeluje s 15 posto sredstava. Ali, tu situaciju smo imali i s Tvrđavom sv. Mihovila, gdje su radovi ugovoreni na 11 milijuna, a završili su s 25 milijuna. Radovi na Tvrđavi sv. Ivana trebali bi početi do ljeta, rok je 18 mjeseci od sklapanja ugovora, što znači da bi završili krajem 2020. ili u prvom tromjesečju 2021. Danas nas taj projekt stoji 56 - 57 milijuna kuna ili 13 milijuna više nego kada smo ga aplicirali i to smo osigurali rebalansom proračuna. EU fondovi osiguravaju 41 milijun kuna, a Grad ostalo. Lani smo, srećom imali suficit proračuna od čak 9,5 milijuna kuna, a i ove godine se proračun jako dobro puni.
Vraćeni krediti
- Može li Šibenik financijski podnijeti tolike obaveze? Koliko je Grad zadužen ovog trenutka?
- Idemo na kredit HBOR-a u iznosu 27 - 28 milijuna kuna i time ćemo osigurati provedbu svih projekata, uz uvjete stabilnog proračuna. Mi nismo kreditno zadužen grad, a to uostalom ni po zakonu ne možemo jer je zaduženost zakonom limitirana na 20 posto vrijednosti proračuna. Godišnja obveza Grada po kreditima u 2019. je 2.985.000 kuna, a odnosi se na plan otplate glavnice po odobrenom kreditu ZABA-e za TEF i ostale kapitalne projekte (2.500.000 kn), na otplatu glavnice po odobrenom zajmu Ministarstva financija za 1. fazu Bikarca (485.000 kn). Sve ostale kredite smo vratili.
- Prostor TEF-a, nakon što je Grad s državom osnovao zajedničku tvrtku "Batižele" s ambicijom da tu izgradi novi Šibenik, u međuvremenu se pretvara u novi deponij građevinskog otpada, a ne u novi grad?
- To je privremeno odlagalište za potrebe projekta Aglomeracije. Sve će to biti vraćeno odakle je došlo. Cilj nam je do ljeta objaviti javni poziv za investitore. Čekamo odluku Vlade o točnom reguliranju međusobnih potraživanja između Grada i TEF-a, odnosno države (Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva, Hrvatskih voda, Fonda za zaštitu okoliša koji potražuju oko 150 milijuna kuna), nakon toga se ide u proces dokapitalizacije i potom raspisuje javni poziv za investitore. Sve to bit će do ljeta!
- Kad se sve zbroji, mnogi će reći: Opet PR gradonačelnika Burića! Jer dobar dio toga je na dugom štapu. Zbilja, koliko trošite na PR?
- Ništa! Imamo stavku u proračunu u iznosu od 150 tisuća kuna godišnje za agenciju "Manjgura", Krešimira Macana, dvije stavke po 140 tisuća kuna kao potporu medijima, i ugovor s Večernjim listom, zajedno sa Županijom, na 50 tisuća kuna, za podlistak Lokalna Hrvatska koji izlazi ponedjeljkom, unutar Večernjaka, a odnosi se na projekte gradova i županija. To je sve. Ljudi misle da je PR sve što se o Gradu napiše u medijima, a zapravo mene novinari neprestano zovu i traže intervjue. Baš zbog toga da moji sugrađani ne bi mislili kako se samoreklamiram, mnoge sam medije odbio. To je tako, pa vjerovali vi ili ne!
'Odeon' u proljeće 2020.
Dugo se radi na tom projektu, ali ne kontinuirano. Kad naiđemo na prepreku, zastanemo, ali nikad ne odustajemo. Radi se o multifunkcionalnoj dvorani kojom će upravljati Tvrđava kulture Šibenik. Dvorana je relativno mala, sa 350 sjedećih mjesta koja su mobilna i mogu se, po potrebi, skloniti, a stajat će nas 15 milijuna kuna. Izgleda neracionalno. Ali, tu smo naišli na toliko iznenađenja, od katastrofalne statike do dotrajale kanalizacije i vlage. Dosad smo u taj projekt potrošili oko osam milijuna, a četiri smo dobili od Ministarstva kulture. Tu su predviđeni prvenstveno klupski sadržaji, ali i kongresi, konferencije, simpoziji, tako da je i oprema prilagođena toj vrsti sadržaja. Nadam se da će "Odeon" biti otvoren u proljeće 2020. za jubilarni 60. MDF.
Nisam ja Milan Bandić
Cilj mi je do kraja ovog mandata realizirati sve projekte od Tvrđave sv. Ivana, uređenja kabina na Jadriji, privatnog projekta Draga, Podsolarskog, garaže Poljana, TEF-a, premještanja Vatrogasnog doma… Posebna mi je želja da se Bolnica premjesti iz centra grada, ali na to ne mogu utjecati. Sebe ionako ne doživljavam kao političara, ovo je moje radno mjesto i ništa drugo. O trećem mandatu ne razmišljam, svjestan sam što godine znače. Činjenica je da 2021. navršavam 66 godina, a ja nisam Milan Bandić. Ali dok je čovjek zdrav i živ, sve je moguće, a zasad sam zdrav...
Zanimaju me obrazovani, a ne stranački kadrovi
Nikad ljude ne pitam u kojoj su stranci niti mene to zanima. Dajem šansu školovanim, mladim ljudima, neopterećenim politikom... Moj fokus je dobrobit grada. Uostalom, za sve je u Gradu odgovoran gradonačelnik, pa ako još nećete imati tim kakav želite i u koji vjerujete, ne trebate se ni prihvaćati tog posla. Ne znam ni je li budući pročelnik za komunalne poslove, Ante Nakić, koji i sada radi u gradskoj upravi, član HDZ-a, ali znam da pročelnik mora biti mlad, mora biti inženjer građevine, mora biti brz i operativan.