StoryEditorOCM
ŠibenikUMIROVLJENIK KOJI NE MIRUJE

Magistar Petar Gardijan, marketinški stručnjak i nekadašnji predavač na šibenskom Veleučilištu, savjetuje turističke radnike: S gostima postanite prijatelj i uspjet ćete

Piše Ivo Mikuličin
17. veljače 2019. - 19:31

Problem diploma na šibenskom Veleučilištu nije samo šibenski već hrvatski. Visokoškolski i stručni. On zadire i u rat taština predavača na studijima struke i onih, koji su profesori na studijima znanosti. Po meni, nema nijednog pametnog razloga da se i studentima, koji su diplomirali na našem veleučilištu doda titula magistra. Na način, na koji su to riješile zapadnoeuropske zemlje. Nema dvojbe da studenti šibenskog Veleučilišta imaju dovoljan kvantum znanja. To se potvrdilo i na nekim natječajima, gdje su šibenski diplomci u intervjuima za posao nadmašili svoje kolege sa znanstvenih studija. Osobno, volio bih da su me moji šibenski profesori više slijedili u navadi da se za seminare i ispite studenti pripremaju timski, što je praksa svih europskih zemalja - počeo je naš razgovor magistar Petar Gardijan, marketinški stručnjak i umirovljeni predavač na šibenskom Veleučilištu.

Potencijali Krke

Gardijan je umirovljenik, ali ne miruje. Nastavio je s radovima za različite simpozije i seminare. Kao da mu je njegov zavičaj svojevrsna opsesija. O tome govore teme, o kojima piše: "Doživljajna ekonomija od Knina do Skradina", "Ruralni turizam"…

- Ruralni turizam je velika gospodarska prilika naselja i gradova u slivu Krke. Brana odlascima mladih u inozemstvo. Za tu djelatnost postoje gotovo svi temeljni uvjeti. Prekrasna priroda, materijalna i duhovna kultura te tradicionalna gostoljubivost ljudi našeg kraja. Nedostaje, međutim, ugostiteljskih objekata, hotela, kampova i trgovina. Preciznije, turistička infrastruktura. Dakako, ne bi loše došla ni edukacija (potencijalnih) domaćina. Poželjno je da ruralni turizam prati i intenzivnija ruralna poljoprivreda. Da se gost iz prve ruke uvjeri kako se oduvijek uz Krku obrađivalo zemlju, sadilo i bralo. Uostalom, u špilji iznad Roškog slapa postoje jasni dokazi kako je tamo čovjek živio i prije šest milenija - objašnjava Gardijan.

Umirovljeni profesor ne misli da je ruralni turizam u Šibensko-kninskoj županiji u povojima. Dapače, rado je posegnuo za dobrim primjerima...

- Vrijedi spomenuti obitelj Skelin na Miljevačkom platou, kao i obitelj Paić u Bićinama. Čini mi se, međutim, da je najdalje otišao Joško Lokas sa svojim Dalmatinskim selom. Sjajno je, kad gost sudjeluje u berbi grožđa ili maslina. Lokas je najbliži istini da u turizmu više nije dovoljno da gost bude "samo" zadovoljan. On mora biti oduševljen, ako želimo biti uspješni u globalnoj turističkoj utrci. Valja forsirati tezu po kojoj nam gosti stižu kao turisti, a odlaze kao prijatelji. Moramo se reklamirati onakvi kakvi jesmo. Bolje je kazati manje, a dobiti više - jasan je Gardijan.

'Lipička' i žene

U svojim radovima naš sugovornik se potrudio da posebnim imenima ili brendovima potencira ljepotu Krke i njezina sliva.
- Uvjeren sam da ćemo biti još uspješniji u velikom trudu na rasterećenju ključnog punkta Skradinskog buka, ako Krku formalno podijelimo na četiri mini bazena. Čudesne slapove Skradinskog buka nazivam "Skradinskom Krkom". Njoj valja dodati "Anđeosku Krku" (koja obuhvaća Roški slap i Visovac), "Vilinsku Krku" (koju čine slap Manjolovac i manastir Krka), te "Rajsku Krku", koja nije izravno u sklopu Nacionalnog parka, a odnosi se na brojne pritoke, Dinaru, južni Velebit, Svilaju, Prominu … - pojašnjava prof. Petar.

Dug je put bio Petrov put od završenog studija do marketinškog stručnjaka. Kako sam priznaje u tom se smislu dobro "iskalio" u koprivničkoj "Podravci".

- Već me za vrijeme studija okupirala knjiga "Američki izazov". O tome je, očito, intenzivno razmišljao i prvi direktor "Podravke" kad se odlučio na specijalizaciju u Sjedinjenim Američkim Državama. Svakoj izgradnji američke tvornice prethodi temeljito istraživanje tržišta. Da znaju za koga otvaraju pogone. Slična je praksa i u koprivničkom gigantu, gdje se godišnje lansira u prosjeku 10 novih proizvoda. U "Podravci" sam radio na brendovima piva "Pan" i "Tuborg", umaškim vinima i, posebice, na promociji mineralne vode "Studenac". Prije se ona zvala "Lipička voda". I nemojte me shvatiti sa zadnjim mislima, kad kažem da je mnogima, posebice ženama bilo neugodno u dućanu pitati "dajte mi lipičku"! Naziv "Studenac" je svima prihvatljiviji - otkriva prof. Petar marketinšku pikanteriju.

'Jure je zakon'

Naš sugovornik je ostavio traga i u brendiranju proizvoda u šibenskim tvrtkama, od kojih su neke, nažalost, bivše...
- Kad sam se zaposlio u šibenskoj "Vinariji" tu je tvrtku pratila etiketa "vinarija bez čokota". Trebalo je vremena da ljude uvjerim kako je lakše riješiti problem sirovine nego brenda. Da je bilo lakše se probiti na tržištu, kad su "Jure“, "Babić" i "Debit" postali brend. Kako zaboraviti onu parolu Torcide "Jure je zakon"?! U bivšoj pekari Krka sam uvjerio pekare da valja proizvoditi posebne vrste kruha. Tako smo imali "Šibenku", "Juraja" i "Mornara". Da ne govorim o malom marketinško-proizvodnom pothvatu kad smo 11 tisuća učenika na području današnje županije servisirali sa zdravim doručkom - sjeća se Gardijan.

Makar je već "debelo" zakoračio u osmo desetljeće Petar Gardijan je ostao "vječno" gladan znanja, ne prestaje sa čitanjem stručnih knjiga i zanimljivih autora...

- Naša se civilizacija nalazi pred teškim izazovima. Vrlo sličnim onima koji su prethodili industrijskoj revoluciji. Zahvatilo nas je ludilo ljudske otuđenosti. Zato se uvaženi Alexander Keen pita "Kako popraviti budućnost!?" I nudi pet važnih alata: obrazovanje, građansku i potrošačku kulturu, kreativnost i zakonsku regulaciju, kako bi se ispravile sve brojnije krive Drine. Ako se vratimo početku razgovora, obrazovanje ti ne znači puno ako nisi kreativan, spreman na proizvodnju vrhunskih doživljaja. Ako bismo se izrazili marketinški, onda valja kazati da potrošaču ne treba nuditi samo proizvode, već i snove - završio je Petar Gardijan.


Emotivna inteligencija
U poslovnom svijetu "kraljuje" misao o emotivnoj inteligenciji, koja je gotovo važnija od "klasične" inteligencije i stupnja obrazovanja. U našoj županiji djeluje nekolicina inteligentnih i visokoobrazovanih gospodarstvenika, koje, međutim, ne krasi toliko potrebna emotivna inteligencija. Ne tražite od mene imena. Oni će se lako prepoznati u mojoj izjavi - kaže Gardijan.

25. travanj 2024 15:42