Goran Grguričin U Otočnom saboru nisu najsretniji odlukom Gradskog vijeća o visini paušalnog poreza: Svi su šibenski škoji nerazvijeni!

Goran Grguričin

Goran Grguričin, predsjednik Otočnog sabora Šibensko-kninske županije i dopredsjednik središnjice te udruge, djelomično je zadovoljan recentnom odlukom Gradskog vijeća o iznosima paušalnog poreza za male iznajmljivače na nerazvijenim šibenskim otocima.

– Dobro je što iznos, donedavno za sve jednak, nije veći od 300 kuna, međutim, očekivali smo više: gradovi i općine duž obale, ne samo Šibenik, nisu postupili po preporuci Otočnog sabora i za svoje nerazvijene otoke odredili minimalni paušal od 150 kuna, u duhu novog Zakona o otocima – obrazlaže Grguričin.

Nove odredbe koje su stupile na snagu 1. siječnja ove godine usmjerene su na gospodarsku revitalizaciju i demografsku obnovu, najprije nerazvijenih škoja, te su se lokalne samouprave, donoseći odluke o visini paušalnog poreza za male iznajmljivače, vodile isključivo Zakonom o porezima, ne i dobrom voljom da na ovom primjeru primijene poticajne propise o otocima – napominje naš sugovornik.

Po novome, država je određivanje iznosa ovog paušala prebacila u mjerodavnost lokalnih samouprava. Zakonodavac je propisao iznose u rasponu od 150 do 1500 kuna, a odluku je trebalo donijeti do 31. siječnja.

Grad Šibenik u svome administrativnom okruženju ima četiri naseljena, nerazvijena otoka i razvrstao ih je po kriteriju tzv. turističkog paušala, čak, u tri kategorije! Prema gradskoj odluci, kojoj se protivila oporba, no amandmani nisu prošli, na otoku Krapnju, kopnu najbližem, te na Zlarinu, paušal ostaje 300 kuna po postelji, a za kampove i tzv. robinzonski smještaj 350 kuna. To je najveći iznos, izjednačen s paušalnom obvezom iznajmljivača u Šibeniku, Brodarici i Grebaštici.

Čudni kriteriji

Za najudaljenije šibenske škoje, Kaprije i Žirje, određen je iznos od 255, odnosno 210 kuna, pa je time pučinsko, najviše raseljeno Žirje dospjelo u isti koš sa Zatonom, Jadrtovcem i Žaborićem na kopnu, dok je najmanji paušal od 150 kuna određen za sva ostala prigradska naselja u zaleđu.

– Ovo je u neku ruku bio prvi test o tome hoće li se lokalne samouprave, ne čekajući na državu, šire i ozbiljnije baviti otocima u svome sastavu i nisu ga položile – tvrdi Goran Grguričin.

Četiri otoka svrstati u tri kategorije prema čudnovatim kriterijima – kao i neka kopnena naselja – sigurno je lošiji potez, nego da su ih sve stavili u jednu, zasebnu kategoriju i tek tada, primjenjujući nove zakonske odredbe iz oba područja, eventualno napravili razlikovanje između njih, nastavlja Grguričin, uz konstataciju da je šibenska odluka o visini paušala za iznajmljivače do u tančine jednaka onoj zadarskoj, te je jasno da je bilo prepisivanja.

Stvar je činovnički prelomljena preko koljena, ocjenjuje dopredsjednik Otočnog sabora. Popravni ispit je moguć jer se odluka o visini paušala za male iznajmljivače donosi svake godine, međutim to nije opravdanje za "kategorizaciju" kakvu je odredio Grad Šibenik. Doduše, s obećanjem dogradonačelnika Danijela Milete na Gradskom vijeću da će naredna odluka biti studiozno pripremljena.

– Potrebno je bez odlaganja slijediti politiku u odnosu prema nerazvijenim otocima propisanu u novom Zakonu, a to traži i Europa – rezolutan je Grguričin. U ovom slučaju gaf je napravljen prema iznajmljivačima, a danas-sutra mogao bi se pojaviti i u drugim oblastima. Svaka odluka gradske uprave prema otocima treba biti poticajna za život i rad na škojima, zato trebaju biti posebno tretirani – zaključuje naš sugovornik.

Naslovnica Šibenik