Bila je ovo po mnogočemu ambivalentna godina. Kao i svaka, nekima dobra, nekima loša, za šibenskog gradonačelnika, primjerice, izuzetna. - Vrlo jednostavno, ostvarili smo sve što smo planirali i jasno da moramo biti zadovoljni - kaže prvi čovjek grada Željko Burić.
Ako u Šibeniku ne živite, nego o njemu čitate ili slušate, činit će vam se da se crni labud pretvorio u prekrasnu bijelu labudicu, ušminkanu i prepunu optimizma i nezaustavljivog napretka. No, treba u Šibeniku živjeti da biste ga vidjeli kakav doista jest, a realno, poput cijele deindustrijalizirane Dalmacije, i ovaj grad snažno sezonski pulsira, a zimi ponajviše - hibernira. I postaje sve manji, jer, kao i iz ostatka Hrvatske, i iz Šibenika mladi, obrazovani ljudi odlaze tražeći svoje šanse tamo gdje im se nebo čini plavije, a trava zelenija...
Otkud još 88 milijuna?
Kakva je, dakle, bila šibenska 2018.?
U neku ruku pripremna. Pripremale su se velike investicije koje su potkraj godine startale, ili će krenuti tek u Novoj. Za oporbu znakovita. Prvi put se, na prosinačkoj sjednici Gradskog vijeća, dogodilo da je cijela šibenska oporba stala rame uz rame i bojkotirala donošenje proračuna za iduću godinu. Doduše, nije sam proračun bio povod tome, nego limitiranje aktualnog sata, radi čega mnogi vijećnici ostaju zakinuti za svoja dva pitanja svaka tri mjeseca, kako se sjednice održavaju. Traže neograničeni "aktualac", dok se ne postave sva pitanja na koja vijećnici, u ime onih koje u GV-u predstavljaju, žele odgovore.
Za šefa šibenskog SDP-a Tončija Restovića bila je to godina nastavka stagnacije i promašenih projekata. Od projekta Trokut u koji je, kako kaže, ulupano 28 milijuna kuna, 20 od fondova, i osam iz gradskog proračuna, do Poljane koja će Grad stajati 60 milijuna kuna. Sporan je, iako dobar i vrijedan, projekt Aglomeracije, jer je bio procijenjen, ističe Restović, na 200 milijuna kuna, da bi narastao na 288, pa se pitam od koga će se namaknuti tih dodatnih 88 milijuna. Vjerojatno od građana, zaključuje šef oporbe, koji gradskoj vlasti posebno zamjera što nije učinila ništa da privuče velike gospodarske subjekte u Šibenik koji bi otvorili radna mjesta i zaposlili posebno visokoobrazovane, mlade Šibenčane, kako ne bi masovno napuštali svoj grad.
No, to je diskurs oporbe, a ako pitate gradsku vlast, 2018. je za njih bila za pamćenje.
- Izuzetno dobra! - bez razmišljanja će gradonačelnik Željko Burić.
Natječaj za kampus
- Vlada je odlučila zajedno s Gradom Šibenikom formirati zajedničku tvrtku "Batižele" za prostor TEF-a, i sva su potraživanja države pretvorena u udjele. Trenutno su u tijeku pripreme za raspisivanje natječaja, nadamo se u proljeće, za potencijalne investitore u TEF-u. I nije riječ samo o urbaniziranju i valorizaciji prostora TEF-a, ovdje se - ističe Burić - radi i o rješavanju golemih dugova koji su opterećivali Grad.
Ukupno - precizira gradonačelnik - čak 147,8 milijuna kuna! Dobili smo prvoklasan teren za razvoj grada, a istodobno smo se, zaključuje, riješili golemih dubioza koje su nam godinama visile nad glavom.
Ako se na natječaj jave ozbiljni investitori koji imaju viziju toga prostora, za Šibenik će to biti uistinu velika stvar, a 2018. godina koju će Šibenčani pamtiti. Ali, nije to jedino po čemu će Šibenik pamtiti 2018. - veli gradonačelnik.
Riješen je i dug za Obonjan koji je prijetio šibenskim slomom, pa sad ostaju, zadovoljno će Burić, samo slatke brige Gradu da prati kako investitor ispunjava faze razvoja projekta Obonjan.
- Očekujemo uskoro i natječaj za izgradnju kampusa na Palacinu, komunalna lučica Vrnaža se gradi i trebala bi biti završena ovog proljeća, a počinje i podizanje razine rive u Docu. I to - ističe - ne samo zbog problema plavljenja Doca, nego i zbog rješavanja problema otpadnih voda, pa će se u Docu izgraditi i precrpna stanica. A kruna svega što radimo je projekt "Aglomeracija", nakon kojeg ćemo ubuduće moći s pravom jamčiti čisto more u Šibeniku. Dosad smo ipak imali oko pet tisuća stanovnika na potezu Brodarica, Jadrtovac, Zablaće, Podsolarsko, Žaborić,koji su bili na septičkim jamama. A tomu je sada kraj - poručuje ponosno gradonačelnik, koji je šibensku 2018. zaključio možda najvećim zahvatom u gradu – projektom Poljana.
Ispod središnjeg gradskog trga (Poljane) bit će izgrađena troetažna podzemna garaža s 250 parkirnih mjesta, investicija od 60 milijuna kuna, kojom je trg, uređen i oplemenjen, vraćen u svoju izvornu funkciju - šetalište.
Gradilišta i turisti
I to još nije sve, pomalo euforično će gradonačelnik:
- Prioritet nam je izmjestiti Vatrogasni dom s Građe na prostor Bribirskih knezova, a izmjestit ćemo i Prvu policijsku postaju u Gradu (kod Riječanke), i na njezinu mjestu podići nadzemnu garažu. Ima toga još, ali idemo korak po korak - optimistično će.
Što god mislili o ambicijama šibenskog gradonačelnika, činjenica jest da se od prije mjesec-dva Šibenik pretvorio u golemo gradilište i da je 2018. ispratio uz zaglušujuće zvuke teške mehanizacije koja danonoćno kopa samo srce grada, i to ne samo Poljanu, nego i prostor na Medulićevu trgu, a u pripremi je i najveći, najzahtjevniji projekt - Aglomeracija - koji starta već 7. siječnja.
Po opsegu investicije, obuhvatu projekta, rokovima, to je najzahtjevniji, i za Šibenčane možda i najteži zahvat od kojeg cijeli grad na neki način strahuje. Jer, bit će to tri duge godine radova u samom gradu, prometnih blokada, možda i kaosa, a sve će se to, nema sumnje, reflektirati i na bar dvije iduće turističke sezone. Grad koji je tek turistički prodisao, uložio u nove smještajne kapacitete, ne samo privatne apartmane i sobe, nego i nove hotelske objekte, mogao bi zbog kompleksnih radova, brojnih otvorenih gradilišta, turistima postati sasvim nezanimljiva destinacija koju treba zaobići…
A taman je Šibenčanima krenulo u turizmu, na koji se nekoć industrijski grad teško i dugo pripremao.
Šibeniku je 2018. s oko 300 tisuća posjetitelja i oko milijun i tristo tisuća noćenja pet posto bolja nego prošla. Čini se, na prvu, da to i nije neki senzacionalan porast, ali stvar je u tome da u ovom gradu turistički kapaciteti tako brzo rastu da ih nije lako pratiti brojem gostiju.
Uzlet Impol TLM-a
- S obzirom na povratak starih turističkih tržišta koja su nam izravna konkurencija, kao što su Turska i Grčka, zbilja možemo biti zadovoljni - uvjerava nas na kraju godine šef šibenske Turističke zajednice Dino Karađole.
Šibenik stalno investira u turizam, dodaje, pa smo lani imali otvaranje Kongresnog centra u "Solarisu" i proglašenje Tvrđave sv. Nikole zaštićenom kulturnom baštinom UNESCO-a, a ove godine smo dobili prekrasan mali heritage hotel "King Krešimir" u staroj gradskoj jezgri, i hotel "Bellevue" s 50 postelja. Dvostruko smo profitirali, jer su stare, derutne zgrade obnovljene i pretvorene u visokokvalitetne objekte koji, k tome, rade cijelu godinu - zadovoljan je Karađole.
U prošloj, 2018., vrijedi zabilježiti i da je Impol-TLM nakon slovenskog preuzimanja šibenske tvornice, koju su kojekakvi raniji vlasnici oglodali do kosti, stao na noge. Investirali su oko 100 milijuna eura u TLM, a 2018. su završili s proizvodnjom od oko 86 tisuća tona aluminija. Najavljuju izgradnju nove ljevaonice u Šibeniku, koja će im osigurati neovisnost u smislu vlastite sirovine, a bit će i, kako kažu u Impol-TLM-u, temelj proizvodnje za potrebe automobilske industrije. O čemu se, nota bene, u Šibeniku govori (sanja) desetljećima, a sada možda postane i realnost.
Jadranska banka
Minula godina donijela je šibenskom restoranu "Pelegrini" i njezinu vlasniku i chefu Rudolfu Štefanu prestižno priznanje, Michelinovu zvjezdicu, koja ga je katapultirala u sam vrh gastronomske ponude, i učinila nezaobilaznim hrvatskim gastro-toponimom, a Šibenik je postao prvi grad u kojem će svaka građevina u staroj jezgri zbog svoje jedinstvenosti dobiti digitalnu informacijsku karticu.
Ali, u 2018. zapečaćena je i sudbina domicilne Jadranske banke koju je "progutala" veća, Hrvatska poštanska banka. Tako će brend grada, star 61 godinu (JABA je osnovana 1957.), polako nestajati i iz kolektivne memorije Šibenčana. Što je manje zlo od činjenice da je veći broj poslovnica Jadranske banke već zatvoren, a ubrzo će prvih 60-ak, od ukupno 180 zaposlenika šibenske banke, otići na Zavod za zapošljavanje ili u mirovinu sa skromnim otpremninama od prosječno 80 tisuća kuna nakon 25 godina staža.
Protekla godina razočaravajuća je i za šibensko Sveučilište u nastajanju. Na sveučilišni studij za energetiku i ekologiju upisalo se samo 17 studenata. Očekivanja su bila daleko iznad toga...
I još nešto. Uz Zagreb, Šibenik je jedini grad u kojem je promovirana kontroverzna knjiga Igora Vukića "Radni logor Jasenovac" koja pokušava revidirati povijest i osporiti zločine Jasenovca kao koncentracijskog logora. No, nije to moglo proći tek tako u Šibeniku, koji zadnjih godina slovi kao svojevrsna dalmatinska metropola antifašizma. Skupina od 40-ak antifašista prekinula je promociju i tražila da okupljenima pročita popis Šibenčana ubijenih u Jasenovcu. U tome nisu uspjeli, ali nema sumnje, ukrali su Vukiću i štovateljima medijsku pozornost i prometnuli se u događaj važniji od same knjige...
Vatrogasni dom i vrtić
A što će donijeti ova, 2019. godina?
Svakako raskopane ulice, gradilišta usred grada, nervozu Šibenčana i prometni kaos. Jer, ponavljam, od 7. siječnja kreće projekt Aglomeracije.
- Idemo od gradskog kvarta Crnica, radit ćemo na Brodarici, nešto na Šubićevcu, a onaj najteži dio, glavnu ulicu, Kralja Zvonimira, kopat ćemo tek najesen 2019. - poručuje građanima direktor "Vodovoda" Frane Malenica.
Tim će projektom grad dobiti novih 35 kilometara vodovoda i 51 kilometar kanalizacijskih kanala s kolektorom. Cijeli će Šibenik napokon biti na kolektoru, a bez EU fondova to Grad nikad ne bi mogao. Zbog toga, poručuje Malenica, moramo se svi skupa naoružati strpljenjem i izdržati.
Gradonačenik Željko Burić u ovoj godini očekuje da svi projekti budu realizirani, jer su svi već u fazi potpisanih ugovora, osim Vatrogasnog doma i vrtića.
- A to ćemo morati sami, jer je Šibenik - objašnjava Burić - ušao u najvišu kategoriju po klasifikaciji razvijenosti i više ne može lako dobiti sredstva europskih fondova. Ako budemo živi i zdravi, vidjet ćemo da će 2021. Šibenik biti bitno, bitno drukčiji grad - poručio je Burić.
Njegov oponent iz SDP-a Tonči Restović ne bi se s tim složio. Naprotiv, Restović kaže: - Nadam se da neću biti u pravu, ali očekujem nova poskupljenja u 2019., i to svih gradskih komunalnih usluga, odvoza smeća, vode, parkinga... te nastavak bezidejnosti i lutanja ove gradske uprave.