Šibenska udruga antifašističkih boraca i antifašista pokreće novi ambiciozni projekt. Nakon što su otvorili Muzej pobjede u samom središtu grada, iz te udruge najavljuju i obnovu Memorijalnog parka na Šubićevcu, gdje su 22. svibnja 1942. godine strijeljani Rade Končar i još 25 antifašista. Taj spomen-park uređen je 1962. godine, na dvadesetu obljetnicu njihova pogubljenja od talijanskih fašista. No, od hrvatske samostalnosti spomen-park je prepušten vremenu i propadanju.
Spomenik je djelo kipara Koste Angelija Radovanija, a iza njega je niz betonskih stupova za koje su fašisti vezivali svoje žrtve prije strijeljanja.
- Htjeli bismo vratiti spomen-parku dignitet koji mu pripada, umjesto da kao dosad bude šetalište pasa i mjesto za iživljavanje kojekakvih vandalskih skupina. Učinit ćemo ga mjestom sjećanja i ponosa - kazao nam je Zoran Restović, predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Šibenika i dodao da se prirodno okruženje, odnosno osnovni smisao spomenika neće mijenjati.
Zid sjećanja
Prva faza hortikulturnog uređenja spomen-parka trebala bi započeti u ožujku iduće godine i biti završena već do 22. svibnja i obilježavanja strijeljanja Rade Končara i njegovih drugova. Ta faza manje je zahtjevna i stoga će biti odrađena relativno brzo.
Međutim, u šibenskoj udruzi imaju puno ambicioznije planove za park na Šubićevcu.
Među ostalim, park bi ubuduće bio zatvoren i time zaštićen, a imao bi tri staze - stazu zločina, stazu otpora i stazu pobjede. U nastavku staze, do stupova strijeljanja, postavili bi se kameni blokovi i ploče s ugraviranim imenima svih 729 strijeljanih s područja općine Šibenik u Drugom svjetskom ratu.
- Planiramo urediti Stazu zločina, gdje bismo prikazali stradanja žitelja tadašnje općine Šibenik u vrijeme Drugog svjetskog rata. Pokušat ćemo prikazati logore na Zlarinu, Molatu, Jasenovcu... sabirne logore u Vodicama ili Kistanjama. Također, u šumi planiramo prezentirati tzv. Stazu otpora koja će prikazati otpor fašizmu ljudi iz šibenskog kraja. Na koncu, uredit ćemo i Stazu pobjede - koja će pružiti informacije o svim velikim pobjedama u 2. svjetskom ratu u kojima su sudjelovali borci sa šibenskog područja - nabraja Zoran Restović.
Osim toga, idejno rješenje uređenja spomen-parka na Šubićevcu predviđa i postavljanje Zida sjećanja.
- Na mjestu gdje je sada neugledna betonska ploča planiramo postaviti kopije svih srušenih spomen-ploča s područja nekadašnje šibenske općine - govori Restović, koji ističe da na svakoj stazi rade povjesničari koji su pomagali pri otvaranju Muzeja pobjede.
Zajednički projekt
- Naravno da se ovako opsežan projekt ne može roditi ni realizirati u glavama jednog čovjeka ili dvoje ljudi. Trenutačno imamo ekipu koja broji 53 člana organizacijskog odbora - veli Restović.
Opsežan projekt zahtijeva i nešto veći novac.
- Naš je moto da s malim parama napravimo velike stvari. Udruga će imati svoje donatore. Također, razgovarali smo s predstavnicima Grada Šibenika koji su pristali uključiti se u realizaciju projekta, ponajprije s uključivanjem gradskih poduzeća u dio radova. Inače, dogovorili smo i s "Elektrom" da nam iziđe u susret oko rasvjete spomen-parka. Naš plan je da uređenje spomen-parka košta oko 1,2 milijuna kuna - govori prvi čovjek šibenske udruge antifašista.
Njegov plan je da otvaranje obnovljenog spomen-parka bude grandiozno.
- Planiramo novouređeni park na Šubićevcu otvoriti 12. kolovoza 2020. godine, i to velikim antifa festivalom na koji želimo privući što više mladih. Naša želja je za tu prigodu u Šibenik dovesti svjetsku glazbenu zvijezdu Manu Chaoa - zaključio je Restović.
ŠTO KAŽE POVIJEST
Partizani ga htjeli zamijeniti
za zarobljenog talijanskog časnika...
Radu Končara su Talijani uhvatili 17. studenoga 1941. Tada nisu ni znali koga imaju u rukama - Končar im je bio sumnjiv, te su čak mislili da je ustaški agent. Podvrgnut je mučenju, ali je odbio odati svoj identitet. U vrijeme kada su ga mučili, skočio je 22. studenoga s drugog kata bolnice; nije jasno je li htio počiniti samoubojstvo i time izbjeći mogućnost da oda podatke o drugim komunistima ili pobjeći. Tom je prigodom teško ozlijeđen. Talijanske vlasti saznale su njegovo ime i funkciju u KPJ od redarstvenih tijela NDH u Zagrebu, koje su se poslužile policijskom dokumentacijom Kraljevine Jugoslavije. Posebni talijanski sud za Dalmaciju osudio ga je na smrt. Kako bi Končara izbavili iz talijanskog zatočeništva, dalmatinski partizani su ga htjeli zamijeniti s fašističkim časnikom Antonijem Vivarelijem, kojega su bili zarobili 8. travnja 1942., ali je tog časnika jedan partizan samoinicijativno ubio. Rade Končar u trenutku pogibije imao je 31 godinu.