Zajedno s potmulom bukom mehanizacije na velikom gradilištu usred Šibenika, gradom se širi fama da će vibracije hidrauličnih čekića za lomljenje kamena pričvršćenih na bagere - rastresti kazalište kao kulu od karata! Što je jama za budući troetažni parking na Poljani dublja, to je veća zabrinutost za gradski teatar, ali i za mentalno zdravlje “onih gori” koji su se odlučili na toliko bezuman zahvat, zbore i bruje po društvancima u prolazu ili uz kavu “inženjeri” i ostali znalci.
- Evo, gledaj kako to trese! - kazuje mi dobar znanac, poznata gradska faca, nakon što se u mjestu ukopao na pločniku kod vile Pasini.
Taman je trajala kadenca čekićanja, čulo se i previše dobro s Poljane, pa sam i ja pokušao osjetiti tu podzemnu struju, ali neuspješno. Očito nisam toliko senzibilan, ili je stvar u šjolama postola, ne znam. U svakom slučaju, dobro je dok se pretresaju priče. Znači da nam je mentalno zdravlje neoštećeno, a to je ipak najvažnije.
Doduše, zgrada teatra jest "rastresena", ali nipošto zbog tekućih radova pod kazališnim balkonom: razlog što se svako malo na ulicu odlomi pokoji grumen žbuke leži u smrzavanju vode u pukotinama krovnog vijenca kazališta tijekom jake zime 2012. godine, što je ubrzalo propadanje.
Obavljena mjerenja
Javnost je, uostalom, upoznata s time da objekt zahtijeva temeljitu obnovu jer propada i unutrašnjost, podsjeća Boris Radić, šef tehnike HNK Šibenik. Sudjelovao je u svim pripremama i mjerenjima obavljenima u zgradi HNK zajedno sa statičarima i konzervatorima uoči početka radova na Poljani. I ne, tvrdi, zgrada u pogledu statike nije nimalo ugrožena iskapanjima u neposrednoj blizini, a najviše štete, i to od živciranja zbog buke s gradilišta pod ponistrama jedino bi mogli pretrpjeti svi koji u kazalištu trebaju svakodnevno raditi.
- Sasvim je očekivano da će po kuloarima kružiti svakojake priče, pa ipak se odvija važan događaj - nasmijao se Radić i dodao da kazalište srećom, za razliku od ćakula, leži na puno boljim temeljima.
Iznosi podatak koji bi trebao razuvjeriti i najsumnjičavije, a taj je da su statičari ovih dana pomno pregledali nosivi dio objekta, metar i pol debele zidove dijelom položene na nekadašnje gradske bedeme, koji zajedno s krovnom konstrukcijom mogu izdržati potres od 6 stupnjeva po Richteru.
Nedavno je uostalom, zabilježeno podrhtavanje od 4,5 "Richtera", a Šibenik je doživio i preživio 6 stupnjeva, pa se teatru ništa nije dogodilo, podvlači naš sugovornik. U odnosu na razornu prirodnu snagu iz podzemlja, radovi na Poljani stvaraju tek "vibracijice" kakve ne mogu poremetiti statiku objekta šibenskog HNK. Nadalje, iskapanja se ipak ne odvijaju uza same temelje, a trešnja bi trebala biti konstantna puno duže vremena pa da se rezonancija kobno poklopi s onom kazališne zgrade, umiruje Radić.
Snimljeno stanje
- S druge strane, nastavlja, nismo u Slavoniji ili u Zagrebu, gdje je zemlja debela, pa dolazi do urušavanja, nego na ljutom kamenu, čvrstoj stini, i to se najbolje vidi po iskopanom materijalu s Poljane.
Nigdje nisu zamijećene nikakve pukotine u nosivoj strukturi kazališta i situacija je svakodnevno pod stručnim nadzorom - naglašava Boris Radić.
A u pogledu unutarnjeg dijela zgrade, naročito vrijedne stropne freske u gledalištu, stanje je snimljeno u visokoj rezoluciji i ustanovljeno je da sada vidljive pukotine datiraju od vremena adaptacije kazališne zgrade pred više od 20 godina, budući da su ispunjene bojom. To, i čitav niz drugih nedostataka zahvata na kazališnoj zgradi koji je bio preskup za lošu izvedbu kakva se pokazala naknadno, popravit će sljedeća obnova i sanacija HNK. Trebat će za to osigurati nemali novac iz europskih fondova - prema grubim procjenama, barem 31 milijun kuna.
- Zasad, to je još uvijek golub na grani, no intenzivno radimo na pripremi dokumentacije - kratko je kazao Boris Radić.