Dosjetljivi ugostitelji Naš reporter i konobarica u jednoj šibenskoj pizzeriji: Račun, molim! Možemo li po jugoslavenski?

Dosjetljivi ugostitelji

Za sve što vam naplate moraju vam izdati račun.

Fiskaliziran. Tu lekciju počeli smo učiti od početka 2013. i već prve godine dala je rezultate vrijedne osam milijardi kuna jer su ugostitelji, trgovci i odvjetnici prijavili za toliko veći promet nego godinu dana ranije. Fiskalizirani računi na stolovima ugostiteljskih objekata postali su, činilo se, rutina s iznimkama, prema poznatima, starim gostima...

Tri godine rastao je broj fiskaliziranih računa, a onda kao da se počelo posustajati. Ove godine učinjen je ozbiljan korak unatrag, naročito u ugostiteljskim objektima, gdje se lako suočiti sa starom praksom neizdavanja računa. Primjera ne manjka.

U Šibeniku je autor ovog teksta nedavno imao zanimljivo iskustvo. U pizzeriji na Rivi, podno perivoja a nasuprot parkirališta, među desetak stolova našli smo tek jedno prazno mjesto i sjeli za ručak. Čim je na stol stiglo piće mlada konobarica, s nježnim slavonskim naglaskom, upozorila nas je da imaju tehničkih problema pa ne mogu primiti kartice. Ali, nema problema, bankomat je samo stotinjak metara dalje nasuprot benzinske postaje.


Zabrinjavajući podatak


Kad smo naposljetku htjeli platiti, kaže konobarica, još jednom nas dobro odmjerivši, vi ste naši pa ćemo mi po jugoslavenski. Kakav jugoslavenski, pitamo djevojku mladu dvadesetak godina? Onako kako se nekad radilo, kaže, izvadi prazan listić papira i olovku, zapiše nekoliko brojeva bez specifikacije jela i pića, zbroji i to je to. Račun nije bio osobito velik, ali sigurno nismo bili jedini kojima je tako ispostavljen.

Nije tajna da zaposlenici restorana, koji su se u nedostatku radne snage uspjeli izboriti za bitno veće plaće, nerijetko na takav način moraju osigurati vlastita primanja. Prijavljeni su na bitno manji iznos, a razliku do dogovorenog dohotka moraju priskrbiti izdavanjem nefiskaliziranih računa. Pri tome sami procjenjuju rizik i snose odgovornost, materijalnu, ako im za stol sjedne porezni inspektor i napiše kaznu.

Poreznoj upravi, dakako, nije promaklo ova pojava i činjenica da postoji znatan broj poreznih obveznika koji ne izdaju račune ili izdane račune ne fiskaliziraju čineći pri tome najteže porezne prekršaje.

Država se jako suočila s manjkom izdanih računa za vrijeme Svjetskog nogometnog prvenstva. Iako se očekivao znatno pojačan promet, čini se kako mnogi nisu izdavali račune kojih je bilo čak tri posto manje nego godinu dana ranije.

Analizirani podaci Porezne uprave pokazali su da se istim ritmom nastavlja i dalje pa tijekom dosadašnje turističke sezone nije došlo do očekivanoga broja izdanih računa, kao niti iznosa. Ukratko, podaci iz fiskalizacije nipošto ne odražavaju makroekonomske pokazatelje posebno stoga što su podaci o ovogodišnjoj turističkoj sezoni osjetno bolji od prošlogodišnjih.

Poznat je i zabrinjavajuući podatak da je od početka godine, obavljeno na tisuće nadzora, i da su u polovici slučajeva otkrivene neke nepravilnosti. Dakle, svakli drugi kontrolirani ugostitelj je bio u nekakvom prekršaju. Sami inspektori su se suočavali sa situacijom da im se, nakon konzumiranja hrane i pića, račun ispiše na kartonu od cipela.

Prvog dana kolovoza objavljeno je da su porezni inspektori, njih stotinjak, krenuli u pojačane nadzore fiskalizacije posebno na području morskih županija. Nadzori fiskalizacije se provode očevidom na terenu u poslovnim prostorima poreznih obveznika, provjerom izdavanja računa u realnom vremenu putem mobilnih uređaja i drugih aktivnosti uključujući i provjeru računalnih sustava te opreme koji se koriste za fiskalizaciju.


Podizanje svijesti


Za razliku od prošlih godina, Porezna najavljuje kako objekte neće više zatvarati, već će za prekršaje prvo upozoravati. Kazne iznose od 10 do 500 tisuća kuna. Koliko je ukupno kazni dosad naplaćeno nije objavljeno.

Osim kažnjavanja prijestupnika koji čine najteže prekršaje svrha je, kažu, povećanje izdavanja broja računa i podizanje svijesti građana da moraju uzimati račune. U potonjem je, zapravo, ključ. Pojedinci će pasti u ruke poreznika, ali dok, kao potrošači, ne shvatimo da se 'bez računa ne računa' i da neizdavanjem fiskaliziranih računa posredno zavlače ruku i u naš džep pravog učinka neće biti. A bahati ugostitelji će umjesto u državni proračun novac usmjeriti u vlastiti luksuz.

Bijeg od PDV-a
Bijeg od PDV-a

Najviše nezadovoljstva u Ministarstvu financija izaziva činjenica da se promjena stope PDV-a u ugostiteljstvu nije odrazila na očekivane rezultate fiskalizacije. Naime, u sklopu poreznih reformi, od prošle godine PDV je za ugostitelje narastao s 13 na 25 posto. Promjena stope PDV-a izazvala je val nezadovoljstva. Ugostitelji su, naime, iskoristili šansu da izbjegnu plaćanje PDV-a propisano zakonom. Počeli su osnivati nove tvrtke, odnosno jednostavna društva s ograničenom odgovornošću (JDOO) kako ne bi bili obveznici PDV-a.

Naslovnica Šibenik