Mato Filipović u prvom intervjuu otkad je na čelu Jadranske banke govori o ambicijama i budućoj ulozi banke u gospodarstvu srednje Dalmacije te planu da se lojalnost klijenata nagradi boljom uslugom i novim proizvodima. Hrvatska poštanska banka (HPB) kao novi vlasnik Jadranske banke uskoro otvara Regionalni centar Šibenik i spremna je natjecati se s inozemnom konkurencijom.
Kakva je sada situacija u Jadranskoj banci? Kakvi su prvi dojmovi?
– Jadranska banka tijekom sanacije nije bila u mogućnosti provoditi značajnije prodajne aktivnosti. Već duže vrijeme i zaposlenici i klijenti čekaju rješenje s pozitivnim predznakom – ponovno normalno poslovanje – i mi smo ovdje da to osiguramo.
Koji su prvi potezi?
– Prvi potez bio je sastanak s ključnim zaposlenicima, nakon toga na redu je poslovno restrukturiranje u cilju stvaranja uvjeta za povećanje vrijednosti, uz normalno funkcioniranje banke, te ispunjenje kapitalnih zahtjeva koji se odnose na instituciju po izlasku iz sanacije – do pripajanja.
Višak radnika
Što ova akvizicija, vrijedna 12 milijuna kuna uz dokapitalizaciju od 110 mil. kuna, znači za Jadransku banku, a što za HPB?
– Za Jadransku znači nastavak poslovanja, a za HPB rast tržišnog udjela za oko 0,4 posto, povećanje baze klijenata za približno 10 posto, širenje prodajne mreže (poslovnice, ispostave, bankomati), jačanje pozicije na lokalnom tržištu i ostvarenje dodatnih prihoda.
Hrvatska poštanska banka je već dokapitalizirala Jadransku banku?
– HPB je uplatio 110 mil. kuna na ime dokapitalizacije Jadranske banke što je jedan od preduvjeta za redovito poslovanje i ispunjenje regulatornih limita adekvatnosti kapitala.
Vaš je cilj pripremiti Jadransku banku za pripajanje HPB-u? Što sve trebate napraviti i u kojem roku?
– Preduvjet za ostvarenje pozitivnih efekata stjecanja JABA-e je brza i efikasna integracija i pripajanje HPB-u. Prije svega, povezat ćemo sve proizvode s odgovarajućim proizvodima HPB-a, utvrditi razlike te odabrati scenarije za migraciju podataka. U najvećoj mjeri koristit ćemo interne resurse JABA-e u kombinaciji sa savjetodavnim timom HPB-a. Jedan od ključnih izazova je prepoznati, zadržati i promovirati sve kvalitetne kadrove JABA-e koji mogu iznijeti proces restrukturiranja i pripajanja, a onda i pridonijeti rastu i razvoju HPB-a. Rokovi su vrlo zahtjevni, ali vjerujem da ćemo pripajanje okončati do kraja 2018.
Hoće li biti viška radnika i, osim u Šibensko-kninskoj županiji, gdje Jadranska banka posluje?
– Jadranska banka osim u ovoj županiji, gdje ima 16 poslovnica, prisutna je s jednom poslovnicom u Splitu i Zagrebu.
Racionalizacija i optimizacija dijela poslovne mreže, zaposlenika i aktivnosti neizbježan je proces. Za kreditne institucije i sve koji posluju na visoko konkurentnim tržištima to je redovita i kontinuirana aktivnost kakvu provodi i matična Hrvatska poštanska banka. Mogu reći sigurno da ćemo višak radnika zbrinuti odgovorno, u skladu s dosadašnjom dobrom praksom HPB-a.
Naša je obveza prema dioničarima (najveći je hrvatska država), kao i klijentima, stvaranje jake hrvatske banke koja se može natjecati s inozemnom konkurencijom, a za to moramo biti dobro organizirani i profitabilni.
Povijesne stope
Ime Jadranske banke nestat će kad se pripoji HPB-u?
– Nakon pripajanja poslovat će pod imenom Hrvatska poštanska banka.
Vodili ste Sektor stanovništva u HPB-u. Kako ocjenjujete konkurenciju na tržištu?
– U posljednje vrijeme je već žestoka konkurencija samo ojačala, kako rastu akumulirani viškovi likvidnosti s jedne strane, a s druge se zbog emigracije smanjuje broj klijenata. No, klijenti su u fokusu i želimo im pružiti izvrsnu uslugu. HPB se s pojedinim uslugama i inicijativama izdigao iznad konkurencije i spremni smo za nove tržišne izazove.
Kakav je trend kamatnih stopa i zašto su kod nas kamate na kredite više nego u drugim zemljama EU-a?
– Izgleda za daljnji pad kamatnjaka više nema i moguće je da će od kraja 2019. blago porasti referentne kamate, u svakom slučaju neće biti skoka kamatnih stopa.
Što se tiče viših kamatnih stopa u Hrvatskoj, one su povijesno takve i izvedene su iz mnogobrojnih faktora, u konačnici se svode na percepciju rizičnosti i rejting zemlje. Fiskalni trendovi su dobri, rast BDP-a je stabilan, inflacija niska, stoga postoje preduvjeti da se rejting poboljša, što je i prema tim agencijama izgledno.
Što planirate u ponudi za gospodarstvo?
– Za gospodarstvo, kao i za građane, uvest ćemo široku lepezu proizvoda i usluga kakve ima HPB. To me u biti najviše veseli – prodaja, rad s klijentima, rješavanje zahtjeva koji pridonose razvoju obrtništva, privrede, rastu stambenih i drugih kredita za građane, te razvoju lokalne zajednice.
Mi želimo biti oslonac klijentima za njihovo tekuće poslovanje i budući razvoj, a puni efekti nove ponude u ovoj regiji osjetit će se kad započne rad našeg Regionalnog centra u Šibeniku, odnosno nakon pripajanja.
PROFESIONALAC
Vjerujem u timski rad
– Moj radni vijek je već 36 godina u bankarstvu, a prošao sam gotovo sva radna mjesta, od bankara na šalteru do predsjednika uprave. Prethodnih 16 godina proveo sam u HPB-u, a Jadranska mi je šesta banka. Ovaj posao je veliki profesionalni izazov, za mene znači još puno rada i odricanja, no ja sam profesionalac i s ponosom ću obaviti i ovaj zadatak. U Jadranskoj banci sigurno ima kvalitetnih i ambicioznih ljudi koji će nam u tome pomoći. Vjerujem u tim koji vodim i siguran sam da ćemo uspješno provesti pripajanje te osnažiti poslovanje u Šibensko-kninskoj županiji. Naši klijenti, zaposlenici i zajednica su zaslužili najbolju uslugu i najboljeg poslodavca kojem mogu vjerovati i koji će poduprijeti razvoj ovog područja.