Stanovnici Šibensko-kninske županije, a svi su odreda potrošači roba i usluga, suočeni s brojnim problemima kršenja potrošačkih prava već tri godine nemaju se komu za pomoć i savjet obratiti u svojoj županiji. Naime, Udruga za zaštitu potrošača Šibensko-kninske županije "Plavi val", koja je osnovana 2005.godine, prestala je djelovati nakon deset godina aktivnog i uspješnog rada. Desetak volontera, na čelu s Erikom Popović, koja je sve "vukla" dok je mogla, radilo je i besplatno dijelilo savjete svakomu tko bi pokucao na vrata udruge u Ulici 8. udarne Dalmatinske brigade 8 u Šibeniku, u popularnom "Plavom neboderu" ili nazvao na mobitel "Plavog vala".
Danas, kad okrenete taj broj javi se automatska sekretarica i kaže "broj se ne koristi". Prostor, kojeg je Grad Šibenik "Plavom valu" dao na korištenje – premda se još formalno vodi kao njihov – koristi jedna druga udruga građana kojoj su predali ključeve.
"Plavi val" ostao bez novaca
- U početku je bilo dobro. Godišnje smo od Ministarstva gospodarstva za rad udruge dobivali desetak tisuća kuna, nešto od Županije i Grada Šibenika i moglo se raditi. Moglo smo funkcionirati, pokriti materijalne troškove...struju, vodu, telefon, a ljudi su radili volonterski. Međutim, kad je 2007. godine izmijenjen Zakon o zaštiti potrošača i kad su osnovana četiri regionalna savjetovališta u Zagrebu, Osijeku, Puli i Splitu te u njima zaposlilo po dvoje ili troje ljudi, mi smo ostali bez sredstava Ministarstva gospodarstva i nastali su problemi.
Dvije i desete ili jedanaeste, ne znam točno, dotaciju nam je ukinula i Županija od koje smo godišnje dobivali pet ili šest tisuća kuna. Grad Šibenik je davao tri tisuće kuna godišnje i 2012. povisio na pet. Ali, s tim novcem nije moglo pokriti niti materijalne troškove ili platiti telefon, a kamoli organizirati edukacije i tribine za građane te platiti stručnu pomoć, jer volonteri ne moraju sve znati. Doduše, bilo je i članova udruge koji su plaćali godišnju članarinu 30 kuna. Međutim, naš narod je takav kakav je. U udrugu bi se učlanili kad imaju neki problem, a čim ga riješe uz našu pomoć nikad se više u udruzi ne pojave. Eto, to su ukratko razlozi zbog kojih "Plavi val " više ne funkcionira. Ali, moram iznijeti i osobno mišljenje. Vlasti nas ne vole, smetamo im i zašto bi onda naš rad financirali, rekla nam je jedina i, naravno, bivša predsjednica "Plavog vala" Erika Popović.
Mnoštvo upita
Eto, to je primoralo naše ljude da pomoć traže u Splitu. Ili, ako su internetski pismeni, savjete mogu dobiti i na raznim portalima koji se bave potrošačkim pitanjima. Nas je, ipak, više zanimalo da li se i s kojim problemima obraćaju Savjetovalištu za zaštitu potrošača pri Udruzi "Splitski potrošač". Od predsjednika Udruge Vlade Biljarskog dobili smo potvrdan odgovor.
- U prosjeku, svakodnevno nam se obraća 20-ak potrošača iz cijele regije, prema tomu i s područja vaše županije, i to s vrlo različitim upitima i problemima. Općenito, najviše upita i prigovora građana odnosi se na takozvana opća potrošačka prava, uglavnom iz područja trgovine. Tu su razne sporne situacije prilikom reklamacija neispravne robe, kašnjenja isporuke, dugi periodi čekanja na popravke i zamjene, upiti i problemi prilikom sklapanja ugovora daljinskim sredstvima komunikacije, posebni oblici prodaje kao što su akcije ili sniženja, različiti oblici nepoštene poslovne prakse i slično. Dosta problema potrošači imaju i sa pružateljima javnih usluga, ponajviše sa teleoperatorima, a tu su i pružatelji poštanskih usluga, opskrbljivači električnom energijom, pružatelji vodnih usluga, te usluga prikupljanja i odvoza komunalnog otpada i drugi. Sve nabrojano čini više od dvije trećine svih upita i pritužbi potrošača. Pored navedenog, javlja nam se, naravno, i veliki broj građana koji imaju probleme sa ovrhama, a tu su i upiti vezani uz financijske usluge i pružanje usluga u turizmu, navodi Biljarski. S obzirom na to da je
poprilično velik broj potrošačkih upita iz područja telekomunikacija, kao zanimljiv slučaj Biljarski je izdvojio nedavni upit jednog našeg sugrađanina, potrošača sa šibenskog područja.
Šibenski primjer
-Kod svog teleoperatora on je koristio mogućnost privremenog isključenja usluge za unaprijed određeni period, misleći kako će nakon isteka privremenog isključenja taman isteći i trajanje ugovorne obveze od 24 mjeseca, a time i sam pretplatnički odnos. Stoga je u međuvremenu zatražio uslugu kod drugog teleoperatora, no tada ponovno prima račun od teleoperatora kod kojeg je imao privremeno isključenu uslugu, pa ga je zanimalo zašto istekom ugovorne obveze operator nije prestao pružati uslugu.
Ovaj primjer navodim jer se iz njega mogu naučiti neka pravila na polju telekomunikacija koja potrošači često ne znaju, a to je da se ugovorna obveza pretplatnika telekomunikacijskih usluga u pravilu produljuje za period koliko je korisnik bio privremeno isključen, a sam pretplatnički odnos ne prestaje automatski istekom ugovorne obveze, odnosno obveznog trajanja ugovora, već samo na izričit pisani zahtjev korisnika, koji je pak potrebno uputiti na način propisan Općim uvjetima poslovanja operatora, rekao nam je Biljarski.
Kako se iz ovog primjera može tek djelomično vidjeti potencijalnu složenost potrošačkih sporova, svim građanima koji imaju bilo kakvo pitanje ili problem Biljarski poručuje da se za savjet i pomoć u što ranijoj fazi problema obrate savjetovalištu za potrošače, jer žalbeni postupci i procedure različite su i često ovise o specifičnim okolnostima.
- Ono što je svakako najvažnije navesti jest da potrošač uvijek svoj prigovor trgovcu ili pružatelju usluge mora izjaviti pismenim putem, te žalbeni postupak voditi na propisan način, a pritom je svakako poželjno posavjetovati se sa stručnjacima u njima najbližem potrošačkom savjetovalištu, navodi na kraju.
Kako do 'Splitskog potrošača'?
– Građani se za savjet i pomoć mogu obratiti preko potrošačkog telefona 072/414-414 ili na broj naše udruge 021/355-057, svakog radnog dana od 10 do 14 sati. Također, savjete pružamo i preko pošte i e-maila: splitski.potrosac@gmail.com. Naravno, građani koji su u mogućnosti mogu doći i osobno u naše savjetovalište, na adresi Ljudevita Posavskog 14 u Splitu, također svakim radnim danom od 10 do 14 sati – kaže Biljarski.
Godišnje smo od Ministarstva gospodarstva dobivali desetak tisuća kuna, nešto od Županije i Grada Šibenika i moglo se raditi, ističe Erika Popović
