Junaci iz šibenske bolnice Na Odjelu fizikalne medicine i rehabilitacije zadnjih desetak godina čine velike napore u radu s djecom s teškoćama u razvoju: Učimo ih puzati, gutati...

Junaci iz šibenske bolnice

Opća bolnica Šibenik, iako nije jedina, ali je ipak najveća zdravstvena ustanova u Šibensko-kninskoj županiji, ima niz mogućnosti rada s djecom s posebnim potrebama. Od specijalističke pedijatrijske ambulante, logopedske ambulante, ambulante dječje i adolescentne psihijatrije, dijagnostike do neurorazvojne terapije. Kako roditelji s dojenčadi i djecom s teškoćama u razvoju ne bi morali na preglede, utvrđivanje dijagnoze i terapiju odlaziti u druge gradove i bolničke centre, na Odjelu fizikalne medicine i rehabilitacije zadnjih desetak godina čine velike napore, educiraju osoblje i nabavljaju opremu za rad s takvom djecom.

– Do 2009. godine imati dojenče s razvojnim teškoćama značilo je sjesti u automobil i voziti se s neurorizičnim djetetom, često s epilepsijom, smetnjama vida, sluha, gutanja i hranjenja, u KBC Split na pregled i terapije. Kako bismo olakšali djeci i roditeljima, te godine počinjemo razvoj dječje habilitacije, a od 2016. intenzivnije se razvijamo u tom smjeru. Ova nam je godina izuzetno važna jer smo, osim Bobath terapije, počeli i primjenu terapije refleksnom lokomocijom po Vojti, za što su educirane dvije fizioterapeutkinje, a dobili smo i ultrazvuk uređaj. Tijekom sljedeće godine bolnica će dobiti i magnetsku rezonanciju, koja je prijeko potrebna za definitivnu potvrdu lokalizacije i ekstenziteta oštećenja mozga kod neurorizične dojenčadi i djece. Na taj ćemo način zaokružiti sve što akutna bolnica treba imati za skrb naših malih bolesnika – kaže nam dr. Branka Birkić Plavčić, voditeljica Odjela za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju županijske Opće bolnice Šibenik, koja i sama radi s djecom te se maksimalno posvetila razvoju tog segmenta djelatnosti na odjelu.

Inače, Odjel fizikalne medicine i rehabilitacije jedan je od mlađih odjela u šibenskoj Općoj bolnici. Dnevno skrbi o 400 ambulantnih bolesnika te oko 30 hospitaliziranih na svim bolničkim odjelima. Kad se sve pomnoži s brojem radnih dana u godini, proizlazi da godišnje ukupno obave oko 107.000 pregleda i fizikalnih terapija, u županiji s oko 105.000 osiguranih osoba. Sav taj posao odradi pet liječnika i 30 fizioterapeuta. Jasno, to ne znači da je svaki osiguranik dolazio na terapiju ili pregled, nego se neki pacijenti vraćaju desetak i više puta, a djeca s teškoćama su pacijenti po nekoliko godina.

– Terapija dojenčadi i djece čini samo 10 posto našeg ukupnog posla. Djeca su nam posebno važna i draga te im pridajemo veliku pažnju zbog svijesti o dobi i potrebama tih pacijenata. Danas dječji tim čine dva liječnika i tri fizioterapeuta, visoko educirani u dječjoj habilitaciji. Tijekom 2017. godine na našem je odjelu obavljeno 1400 pregleda i 2663 terapije po Bobathu. Da objasnim zašto govorimo o habilitaciji, a ne rehabilitaciji djece. Rehabilitacija znači vratiti stečene mogućnosti koje je osoba imala prije ozljede, operacije ili nečeg drugog. Međutim, kod dojenčadi i djece s teškoćama u razvoju, odnosno s oštećenim centrima u mozgu, tih mogućnosti nema. Oni tek moraju naučiti puzati, sjediti ili hodati, gutati i slično i zato govorimo o habilitaciji, stjecanju sposobnosti koje pacijent nikada nije imao. Nakon otkrivanja uzroka i postavljanja dijagnoze i terapije, s djecom se radi individualno – kaže dr. Birkić Plavčić.

Metode po Bobathu i Vojti – a naziv su dobile po liječnicima koji su ih ustanovili – objasnila nam je, razvojne su tehnike koje primjenjuju fizioterapeuti radeći s djecom. Tehnike se primjenjuju shodno potrebama i mogućnostima djeteta. Terapijom se pokušava naučiti mozak koji zbog oštećenja nije u stanju sam usvojiti neki postupak da ga napravi uz pomoć fizioterapeuta, preko tzv. ključnih točaka na udaljenom dijelu tijela preko kojih se postiže pokret nekog drugog dijela tijela. Na primjer, pritiskom na određenu točku na prsnom košu reagira mišić na ruci.

– Dakle, nema pasivnog razgibavanja, nego dijete uz pomoć fizioterapeuta pokret odrađuje samo, ako to može i onoliko koliko može. Ni jednom ni drugom metodom mi ne možemo izliječiti, primjerice, cerebralnu paralizu, ali itekako možemo utjecati na obrazac držanja i pokreta tog djeteta. Iznad svega, važno je u što ranijoj dobi početi s terapijom, odmah nakon rođenja ako se otkriju teškoće, te podučiti roditelje kako vježbati s djecom – istaknula je dr. Birkić Plavčić.

Kako su teškoće koje imaju djeca s kojom rade višestruke, potreban je multidisciplinarni pristup te stručnjaci različitih profila, koje šibenska bolnica nema, ali imaju ih druge ustanove na području Šibensko-kninske županije. Da bi se upoznali i razmijenili iskustva, jer u konačnici rade s istom djecom, zahvaljujući upravo dr. Birkić Plavčić okupili su se krajem svibnja u predavaonici Opće bolnice na tribini pod nazivom "(Re)Habilitacija djece s posebnim potrebama u Šibensko-kninskoj županiji – aktualno stanje i planovi za 2019. godinu".

Skup je bio multidisciplinaran – prisutni su bili edukacijski rehabilitatori, socijalni radnici, psiholozi, logopedi, pedijatri, psihijatri, fizijatri, specijalisti školske medicine, stomatolozi, predstavnici HZZO-a te udruga iz cijele županije koje se skrbe o djeci s teškoćama u razvoju. Cilj je ovog skupa bio postići što učinkovitiju suradnju među onima koji se skrbe o istoj djeci, a sami pripadaju različitim ustanovama, rade po različitim modelima na međusobno udaljenim lokacijama. Na skupu je istaknuta presudna uloga rane neurorazvojne terapije i rane intervencije u habilitaciji djece s posebnim potrebama zbog poticanja razvojnih potencijala i plastičnosti mozga u ranoj dobi, ali i veliki nedostatak edukacijskih rehabilitatora i logopeda u cijeloj županiji.

– U svrhu postizanja zadanog cilja – što ranijeg uključivanja djeteta kojemu je potrebna pomoć bilo koje vrste, Opća bolnica Šibensko-kninske županije obvezala se napraviti mapu procesa koji se u županiji provode kod djece s teškoćama, te je učiniti dostupnom roditeljima i svim stručnjacima koji sudjeluju u habilitaciji djece s razvojnim teškoćama – poručila je dr. Birkić Plavčić.

Naslovnica Šibenik

Najčitanije

27 GODINA POSLIJE U priči o rujnu 1991. i herojstvu jednoga grada i njegovih branitelja nemjerljiv su doprinos dali liječnici i drugo osoblje tadašnjeg Medicinskog centra Šibenik: Oni su Hipokratovi ratnici koji su dobili bitku bez ispaljenog metka

U priči o rujnu 1991. i herojstvu jednoga grada i njegovih branitelja nemjerljiv su doprinos dali liječnici i drugo osoblje tadašnjeg Medicinskog centra Šibenik: Oni su Hipokratovi ratnici koji su dobili bitku bez ispaljenog metka
Svakog se rujna u posljednjih 27 godina Šibenik u sjećanjima svojih danas srednjovječnih i starijih mještana vra...
U priči o rujnu 1991. i herojstvu jednoga grada i njegovih branitelja nemjerljiv su doprinos dali liječnici i drugo osoblje tadašnjeg Medicinskog centra Šibenik: Oni su Hipokratovi ratnici koji su dobili bitku bez ispaljenog metka

Šubićevac "Pluća grada Šibenika" danas su zaboravljena i opustošena; Brojne su staze zapuštene, obrasle i neprohodne, a uz glavne putove namjernika prate otpaci i odbačeno smeće

"Pluća grada Šibenika" danas su zaboravljena i opustošena; Brojne su staze zapuštene, obrasle i neprohodne, a uz glavne putove namjernika prate otpaci i odbačeno smeće
Šuma Šubićevac, popularno izletište Šibenčana, danas zaboravljeno i opustošeno, ukupne površine 5,93 hektara, sl...
"Pluća grada Šibenika" danas su zaboravljena i opustošena; Brojne su staze zapuštene, obrasle i neprohodne, a uz glavne putove namjernika prate otpaci i odbačeno smeće