Idućeg tjedna u šibensku će Luku uploviti najveći teretni brod koji je ikad prošao kroz Kanal svetog Ante i vezao se uz obale Luke. Riječ je o brodu od 45 tisuća tona nosivosti koji plovi pod zastavom Paname, kazao nam je direktor Luke Davor Škugor, a dovozi ingote za preradu u Impol-TLM, te robu za tvrtke u BiH, Sloveniji i Srbiji. Trenutno je, napominje Škugor, u Trstu na djelomičnom iskrcaju robe.
Na neki način uplovljavanje tako velikog teretnog broda u šibensku luku simbolizira i njezin oporavak nakon turbulentnih godina poraća i privatizacije, kad je Luka Šibenik gotovo ostala bez tereta. Oživljavanje aluminijske industrije i dolazak Impola u Šibenik pokrenulo je i Luku, u kojoj se ponovno mogu vidjeti aluminijski ingoti i trupci, prizori kakvih ovdje godinama nije bilo.
Luka Šibenik danas je u 80-postotnom vlasništvu kutinske "Petrokemije", što znači da je i njezina sudbina vezana uz budućnost i opstojnost "Petrokemije", koja prolazi kroz svoju najveću krizu otkako je osnovana. I danas Luka od ukupno 600 tisuća tona tereta u pretovaru čak 500 tisuća tona godišnje pretovari za Kutinu.
– Taj se odnos danas postupno mijenja u korist drugih, generalnih tereta, osobito aluminija i drvne građe – ističe Škugor, zadovoljan poslovanjem Luke koja više nema minusa u poslovanju, a i plaće za oko 130 zaposlenih redovito se isplaćuju.
– U zadnjih godinu i pol dana uložili smo oko 30 milijuna kuna u modernizaciju i opremu Luke. Demontirane su nekadašnje lučke dizalice, koje su više od pedeset godina definirale vizuru Šibenika, i nabavljene su nove – navodi direktor poduzeća koje kao kompanija za međunarodnu i obalnu plovidbu postoji od 1956. godine.
Luka ima koncesiju do konca 2029. godine na prostoru od 171.121 četvornog metra lučke površine.
Na obali Rogač još je potkraj 50-ih godina prošlog stoljeća počela montaža Ganzovih mostnih dizalica za manipuliranje rasutim teretima za prekrcaj preko šibenske luke, a deset godina kasnije na gatu Vrulje napravljeno je i veliko zatvoreno skladište rasutih tereta.
Šibenska je luka specijalizirana za prekrcaj rasutih tereta, za koje je 1982. izgrađen moderni terminal ukupnog kapaciteta od čak dva milijuna tona godišnje. Luka je bila sinonim za prekrcaj fosfata i umjetnih gnojiva s "Petrokemijom" kao svojim najvećim klijentom, što je ostalo do danas. S tim što je u međuvremenu, nakon neuspješnog preuzimanja šibenskih "dokera" od riječke "Transadrije", "Petrokemija" postala i vlasnik Luke. Stoga su danas ove dvije tvrtke povezane sudbinski, a ne samo kao dobri poslovni partneri. Opstanak Luke Šibenik neraskidivo je vezan uz budućnost "Petrokemije" i njezinu privatizaciju koja je, čini se, neizbježna.