Članovi i vodstvo šibenskog SDP-a, Udruge antifašista Šibensko-kninske županije i predstavnici Grada Šibenika u Spomen-parku na Šubićevcu sudjelovali su na komemoraciji povodom 76. obljetnice strijeljanja Rade Končara i 25-orice drugova iz antifašističkog, partizanskog pokreta. Talijanski fašisti, okupatori najvećeg dijela Dalmacije, u njih su ispalili smrtonosne plotune 22. svibnja 1942., a već u kolovozu iste godine Končar - u trenutku uhićenja potkraj 1941. sekretar KPH - postaje prvim narodnim herojem bivše države.
-Nije to bilo jedino strijeljanje prije 76 godina, jer su talijanski egzekutori u razmaku od nekoliko mjeseci hicima usmrtili još 43-jicu antifašista s područja Šibenika, Zadra i Benkovca, čija su imena uklesana u kamene blokove postavljene u Spomen-parku Šubićevac, podsjetio je u svome govoru Zoran Restović, predsjednik Udruge antifašista ŠKŽ.
Nisu jedino oni bili žrtve nacista, fašista, četnika i ustaša-bilo je još niz bešćutnih smaknuća te odvođenja u Jasenovac, no to je samo dio od 729 građana općine Šibenik koje su zločinci ubili samo zato što su bili na strani naroodnoslobodilačkog pokreta, kazao je Restović u nastavku. Posebno je istakao da za više od 400 stradalih danas nije preostalo ni uklesano slovo, jer su spomen-ploče s njihovim imenima razbijene ili skinute, njihova sredina ih se u najmanju ruku srami, a povijest u školskim programima ih prešućuje; još malo pa će ti borci izginuli u II. svjetskom ratu biti proglašeni teroristima, ocjenjuje Restović.
Današnji tumači povijesti za antifašiste Dalmacije tvrde da su bili prevareni od nekakvih crnih komunista i bili bi sretni da su svi Šibenčani poginuli u partizanima Srbi, ne bi li ih prikazali ustanicima protiv legalne NDH.
Međutim, nisu: od 535 poginulih na Sutjesci 468 su bili Hrvati, dok je članova KP bilo svega 94, međutim za njih se neće odvajati državni novac za komemoraciju, a hoće za njihove krvnike, kazao je predsjednik županijskih antifašista.
Bili su ubijani bez mogućnosti da uzvrate, no njihovi su zločinci kažnjeni, a žrtve osvećene, naglasio je Restović i poručio:
-Možemo obećati jedino da ćemo ih se sjećati, braniti njihovu istinu i dalje snivati njihove snove.
Nakon polaganja vijenaca na središnji spomenik na Šubićevcu, sudionici komemoracije formirali su „kolonu ponosa“, kako ju je nazvao Zoran Restović i crvenim karanfilima zakitili betonske stupove uz koje su bili vezani strijeljani antifašisti.