U zaštićenoj staroj gradskoj jezgri bankomati na izlozima niču kao gljive poslije kiše, naročito u žilama kucavicama Staroga grada, Kalelargi i usporednoj Masnoj ulici.
Od samo nekoliko tih uređaja na istom prostoru do ovoga proljeća, u osvit ljeta i prema svemu sudeći, još jedne obećavajuće turističke sezone, novinari s lokalnog portala izbrojili su ih 16-17, što nimalo oduševljeno potvrđuju i šibenski konzervatori.
Samo na desetak metara razmaka u Kalelargi mi smo ih zamijetili pet na izlozima poslovnih prostora u privatnom vlasništvu, jer gradska uprava u svojim lokalima ne dopušta instaliranje "keš-mašina", a na privatnike ne može utjecati. Ili, nije u mogućnosti bar zasad, dok se ne donese novi propis o komunalnom redu.
Tako bankomati zapravo, napadno i stihijski "aranžiraju" brojne šibenske izloge u Starom gradu, a oni se ionako ne mogu pohvaliti naročitom estetikom, smatra Vlatko Mikulandra, dugogodišnji trgovac tekstilom, koji je vjeran poslovanju isključivo unutar nekadašnjih gradskih zidina.
Nedavno je na ovim strancima iznio mišljenje o revitalizaciji Starog grada u svjetlu europskog projekta "RetaiLink" u kojem je sudjelovao i Grad Šibenik s ciljem da se iz trgovačkih centara kupci vrate u Stari grad, kojim se ljeti jedva može kročiti od gužve turističkoga svijeta pridošlog sa svih strana, a zimi prolaznike svijećom treba tražiti. Tada je kolegama trgovcima toplo preporučio da posvete dužnu pažnju aranžiranju izloga upošljavajući stručne dekoratere – no, "uzalud vam trud svirači" ako se u sve to uplete "kešomat", još sa svjetlećom reklamom iznad, da ne bi prošao nezapaženo, ponavlja Mikulandra i sliježući ramenima podsjeća da se s pošasti bankomata dogodilo upravo ono na što je upozoravao.
Nema propisa
Očito, banke su legitimno iskoristile ekonomski interes u ljeti prenapučenoj staroj gradskoj jezgri, a kako nema posebnog gradskog propisa koji bi im ograničio postavljanje bankomata, formalno-pravno sve je u redu, govori jedan trgovac koji želi ostati anoniman. I sam je dio izloga na vlastitome poslovnom prostoru iznajmio za bankomat i dosta je ogorčen na cjelokupne uvjete poslovanja u Starom gradu, jer gradska uprava i konzervatori nisu odredili jasna pravila gotovo ni za što, a sada su bankomati, zajedno s trgovcima, odjednom ispali najvećim problemom. I on je protiv toga da ih se postavlja na svakom koraku, no trgovcima treba točno odrediti kako trebaju raditi, zajedno s određivanjem tzv. vizuala u povijesnoj jezgri, pa neka onda uvjeti vrijede za svakog jednako.
Sudeći prema kraćem razgovoru s Angelom Bujas, pročelnicom šibenskog konzervatorskog odjela, bankomati će se u ovolikom broju, zajedno s drugim proizvoljnostima nastalim u nedostatku preciznih gradskih propisa vezanih za poslovna pravila u Starom gradu, održati još samo ovo ljeto.
– Ni jedan zahtjev za postavljanje bankomata nije stigao našoj službi, premda Pravilnik o postavljanju uređaja i urbane opreme to predviđa – napominje Bujas. Uobičajeni put bio bi da se protiv prekršitelja napišu prijave komunalnom redarstvu, no od toga su u Konzervatorskom odjelu odustali uoči sezone.
– Sada to ne bi imalo nikakva smisla, jer u miru treba razraditi još neke kriterije te ćemo na jesen, zajedno s predstavnicima gradskih služba pročešljati cijeli Pravilnik i precizirati pravila ne samo u vezi bankomata. Vrijeme je zrelo za to – podvlači pročelnica.
Bankomati su potrebni, no sigurno ih ne treba ovoliko, da preko svake razumne mjere niču jedan pored drugog. Bit će im propisan broj, kao i način da se uklope u kulturno-povijesni ambijent stare gradske jezgre – zaključila je Bujas.
