Da je bilo slušati jedino službene veze ne znajući što je na djelu, čovjek bi rekao da je strašna nesreća pogodila Šibenik, Vodice i Skradin. Mrtvih i ranjenih na sve strane, a vatrogasci, HGSS-ovci, medicinari Hitne pomoći, volonteri Crvenog križa i policajci ne prestaju pomagati stradalima duž šetnice u kanalu sv. Ante. To i jest slika katastrofe, no ova je imala sretan, hollywoodski kraj jer je bila riječ o scenariju vježbe Stožera civilne zaštite prema kojem je 11. svibnja u 9,26 sati Šibensko-kninsku županiju pogodio razorni potres jačine 6,2 stupnja po Richteru, a nepotvrđene informacije govore o 27 poginulih, 70 nestalih i 95 ozlijeđenih osoba.
Potres je pogodio šire područje gradova Šibenika, Vodica i Skradina sa žarištem na dubini od oko 5 tisuća metara, a izazvao je velike posljedice u Šibeniku, Vodicama i Skradinu, te općinama Bilice, Tribunj, Primošten, Rogoznica i Unešić te na području Splitsko dalmatinske i Zadarske županije. Podrhtavanje tla osjetilo se i na širem području juga Hrvatske, te u dijelovima Bosne i Hercegovine.
Tako je glasio scenarij, a vježba se odigravala na prostoru bivše vojarne Minerska koja će uskoro biti preobražena u Centar za posjetitelje tvrđave sv. Nikole i potres nije tek tako izabran za tešku nesreću koja bi mogla zadesiti županiju, budući da je riječ o trusnom, seizmički vrlo aktivnom području. Kako je kazao župan Goran Pauk u izjavi novinarima šibenskih redakcija, po kategorizaciji županijsko kopno spada u sedmi stupanj po Merkalijevoj ljestvici, a šibensko otočje u osmi.
Zato je županija u suradnji s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje izvela vježbu traganja i spašavanja u ruševinama, za što su profesionalni vatrogasci prošli obuku lani, a na terenu su bile i ostale javne službe. Za njih Šibensko kninska županija godišnje izdvaja 5,67 milijuna kuna, što je Pauk ocijenio pristojnim iznosom. Doduše, još uvijek nedovoljnim za sve što se želi napraviti, no ulaganja će biti konstantna, s očekivanjem da se za razvoj Civilne zaštite povuku i sredstva iz EU fondova, kao lani, kada je u sustav CZ uloženo tri milijuna kuna.
Milovan Kević, pročelnik DUSZ-a govorio je o ekipiranosti Civilne zaštite u županiji istakavši da ni jedna služba sama nije dovoljno ekipirana za potrebe u slučaju katastrofe, te su združene na inicijativu Županije koja i financira Civilnu zaštitu. -----Sada ih sve treba u cijelosti osposobiti i nabaviti još nužne opreme. Na prostoru županije trenutačno imamo 35 ljudi za prvu intervenciju u slučaju potresa ili tehnološke eksplozije, no to je proces koji će trajati permanentno, stalnim ulaganjem u ljude i opremu, kazao je Kević.