Šibenski gradonačelnik Željko Burić nedavno je, gostujući u HTV-ovoj emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" najavio da će se u Šibeniku graditi sustav žičara kao oblik alternativnog gradskog prijevoza. Prva faza u tom sustavu bit će izgradnja eskalatora u dvojnim bedemima u Docu.
Tom Burićevom izjavom ponovno je aktualiziran projekt pokretnih stuba u tzv. cesti spasa, koja je unutar dvostrukih gradskih zidina, kao dijela jedinstvenoga fortifikacijskog sustava, povezivala Tvrđavu sv. Mihovila s obalom. Autor eskalatora je akademik Nikola Bašić koji je tu ideju prvi put šibenskoj gradskoj upravi predstavio prije čak 13 godina.
No, iako su se gradske uprave mijenjale kroz to razdoblje, sve su, pa tako i Burićeva u prošlom i aktualnom mandatu, tvrdile kako su zainteresirane za taj projekt te je početak njegove realizacije više puta bio i najavljivan. Međutim, cijela je priča još uvijek u povojima.
- Nemam bogzna što reći u vezi s tim. Zadnje što mi je rečeno je da se u bedemima moraju obaviti istraživanja kako bi konzervatori mogli dati svoje mišljenje. Bilo kako bilo, sve ide vrlo sporo. Skoro nikako - pomalo je rezignirano zazvučao Bašić odgovarajući na upit u kojoj je fazi njegov projekt.
Još prije godinu dana Burićev zamjenik Danijel Mileta tvrdio je kako je sve zapelo u šibenskom Konzervatorskom odjelu. I danas ponavlja kako su se konzervatori podijelili oko Bašićeva eskalatora. I dok jednima projekt nije bio sporan, drugi su smatrali kako je riječ o agresivnoj i neprimjerenoj intervenciji u kulturnom dobru koja narušava njegovu spomeničku vrijednost i povijesni ambijent, te su im kao rješenje prihvatljivije, primjerice, drvene stepenice, a sumnjičavi su bili i kako bi eskalator, zbog svojih tehničkih performansa, utjecao na statiku bedema.
Da se o eskalatoru u dvostrukim bedemima dugo razgovaralo ne krije ni Angela Bujas, pročelnica Konzervatorskog odjela, ali je loptica opet prebačena na Grad Šibenik. Bujas ističe kako se konzervatori do sada nisu mogli referirati ni na kakav projekt, jer je do njih stigla tek idejna skica. No još je važnije to što uopće ne postoji ni konzervatorski elaborat koji bi u kulturnom i povijesnom smislu valorizirao bedeme i dao smjernice projektantima za moguću gradnju u tom prostoru. Nakon godinu dana "bistrenja" zaključeno je da Grad Šibenik treba naručiti izradu tog elaborata, jer to nije u ingerenciji Konzervatorskog odjela, kako je objasnila Bujas. Ali da bi elaborat mogao biti napravljen, potrebno je obaviti konzervatorsko-restauratorska i arheološka istraživanja, pa će Grad Šibenik, kaže Mileta, do kraja mjeseca raspisati natječaj za taj posao.
- Mi smo u fazi traženja tvrtke koja će to obaviti - poručio je Mileta, dodajući kako tražena istraživanja prema naputku konzervatora, među ostalim, obuhvaćaju i analizu postojećeg stanja bedema, ispitivanje zidnih konstrukcija ali i laboratorijska ispitivanja kamena, žbuke, drva… Nadalje, arheoloških istraživanja, među ostalim, trebaju otkriti kako je i na kojoj su dubini temeljenja bedema, pa je u tu svrhu potrebno postaviti pet sondi na različitim dijelovima bedema.
Tek kada budu poznati i analizirani rezultati svih potrebnih istraživanja, moguća je valorizacija te izrada smjernica za obnovu i moguće nove projekte u dvostrukim bedemima. O rokovima kada bi taj dokument, koji je zapravo tek prvi značajniji korak u realizaciji Bašićeva projekta, mogao ugledati svjetlo dana za sada nitko ne govori.
Do tada poznatom zadarskom arhitektu murterskih korijena, preostaje jedino da ponavlja kako bi sustav alternativnog javnog prijevoza, koji je razvijao desetak godina, a koji, uz eskalator u dvostrukim bedemima, obuhvaća i sustav žičara i vaporeta, stvorio novu turističku atrakciju Šibenika, odnosno rutu koja bi povezivala Tvrđavu sv. Nikole i Minersku s Docem i Tvrđavom sv. Mihovila, pa dalje preko Tvrđave sv. Ivana i Baronea do Šubićevca. I sve to za 20-ak minuta! Projekt je, ponovio je to Bašić više puta, tehnički izvediv i financijski savladiv.