Trebalo je samo nekoliko sati da bageri zgradu stoljetnog kina "Tesla" pošalju u povijest. Na mjestu prvog šibenskog kina, koje je davne 1921. godine otvorio Ivan Fulgosi i koje još živo pamte i mnoge generacije današnjih Šibenčana, niknut će nova poslovna zagrada poduzetnika Josipa Stojanovića Jollyja.
Rušenje kina "Tesla" izazvalo je poprilično burne reakcije Šibenčana. Uz kino "Šibenik" i kino "20. aprila", ono je bilo nezaobilazno mjesto na kulturnoj karti grada. Početak 90-ih godina prošloga stoljeća donio je privatizaciju kina, krizu publike i početak propasti kinoprikazivačke djelatnosti u Hrvatskoj, pa su se kina, jedno za drugim, počela zatvarati diljem zemlje. U Šibeniku je prvo "palo" upravo kino "Tesla". Nakon njega ključ u bravu stavilo je kino "Šibenik" i na kraju "Odeon". Kino "Tesla" prepušteno je tako zubu vremena, a pokušaj oživljavanja tog sve derutnijeg prostora sredinom 90-ih pokrenuo je producentski dvojac Željko Koloper i Željko Petreš, odnosno tvrtka "Leon trade" u suradnji s tadašnjim Županijskim odborom za borbu protiv droge i Uredom za društvene djelatnosti grada Šibenika.
- U kulturnoj sezoni 1996./1997. tu su održana čak 63 programa, od koncerata, zabava do modnih revija. Tu su srednjoškolci dolazili na "Spikaonicu", djeca na matineje uz Sinišu Cmrka, bili koncerti Giuliana, Ibrice Jusića i drugih popularnih pjevača. Cilj je bio i mladim glazbenicima dati prostor za vježbanje i svirku, a uz pomoć Croatia Recordsa deset šibenskih bendova snimilo je i zajednički CD - prisjetio se Koloper dijela događanja.
I dok su neki žaleći za nestankom kina njegovo rušenje nazivali i kulturocidom, a neki su uz zaštitnu ogradu zapalili i lampione, predsjednik Društva arhitekata Šibenika Dario Crnogaća smatra kako je sada kasno žaliti za onim što je propušteno, a možda se moglo sačuvati.
- Mogu reći da mi je žao što nije sačuvan društveno-kulturni sadržaj na toj lokaciji. Samim time bi se pojavnost objekta mogla lakše zadržati u izvornom secesijskom obliku. Jer kino "Tesla" imalo je, kao i kino "Šibenik", prepoznatljivu fasadu kina, za razliku od kina "Odeon" u koje se ulazilo "kroz" stambenu zgradu. Također je, uz druge reprezentativne javne objekte poput knjižnice, kazališta i Krešimirova doma formiralo pročelje Poljane. No, ako kino "Tesla" nije imalo takvu vrijednost da bude zaštićeno kao kulturno dobro, što je jasno propisana procedura, sada je prekasno žaliti - rekao je Crnogaća.
- Bivše kino "Tesla" zamijenit će četverokatnica u kamenu i staklu, takozvana interpolirana uglovnica s dvostrukim pročeljem. No, nakon rušenja, neće odmah uslijediti gradnja. U tijeku je postupak dobivanja dozvola za građenje, a početak radova planira se u jesen, paralelno s početkom radova na Poljani - kaže nam Josip Stojanović Jolly i dodaje kako u projektu svoj vlasnički udio od 30 posto ima i obitelj Fulgosi. Za ovu investiciju osnovana je i posebna tvrtka - "Sunčani sat", a reakcije Šibenčana i žal za srušenim kinom i dijelom šibenske prošlosti kratko nam je komentirao.
- Što bih na to mogao reći? Jeste li vidjeli u kakvom je stanju bila ta zgrada. Samo što se ljudima daske i žbuka nisu srušili na glavu. Premda, mogu ja razumjeti one koji su tu išli u kino i sada im je žao, ali mogu isto tako reći da će pravi Šibenčani biti zadovoljni kada nova zgrada bude izgrađena!
ŠTO KAŽU ARHITEKTI
Konzervatori su izdali dozvolu za rušenje
Autori projekta poslovne zgrade Jolly, Dina Vulin Ileković i Boris Ileković iz zagrebačkog arhitektonskog ureda 'Vulin i Ileković' podsjećaju kako zgrada bivšeg kina 'Tesla' nikada nije bila proglašena zaštićenim spomenikom kulture, ni preventivno ni trajno. Štoviše, šibenski konzervatori izdali su dozvolu za njezino rušenje, a u posebnim uvjetima napisali: 'Mišljenja smo da se izgradnjom planirane poslovne građevine neće narušiti vrijednost šireg prostora uz povijesnu jezgru, kao ni spomenička vrijednost kuće Ilijadica - Grbešić uz koju se građevine prislanja.'
- Volumenom i materijalima, kamen i staklo, zgrada će se primjereno uklopiti u kontekst u kojemu se nalazi, odnosno u šire područje grada, izvan gradskih zidina. Spoj sjeverozapadnog pročelja s pročeljem zgrade Ilijadica - Grbešić riješen je respektirajući liniju profilacije vijenca. Namjenom poslovne građevine upotpunjuju se potrebni sadržaji (poslovnica banke, reprezentativni uredski prostor, slastičarnica - kavana na posljednjoj etaži) šireg prostora uz povijesnu jezgru Šibenika - kazao je Boris Ileković.