Kratica jedinog avioprijevoznika u bivšoj državi (JAT) u vicu je na engleskome značila "joke about time" ili, prevedeno, "šala s vremenom", a to su u šibenskom pomorskom okružju postali "Jadrolinija" i drugi koncesionari putničkih linija do šibenskih otoka. I njima međutim, kao i JAT-u nekad, izgleda da se jedino može staviti soli na rep, jer im za pristajanje na najudaljeniji šibenski škoj, Žirje, od prošle subote smeta i sasvim slaba bura, zbog koje je trajekt "Pelješčanka" u posljednji trenutak otkazao isplovljavanje iz Šibenika, kako je u svojoj objavi na Facebooku konstatirao i videozapisom dokumentirao Žirjanin Anton Dobra, poduzetnik i nezavisni vijećnik u šibenskom GV-u.
Sve to ni mjesec dana nakon što je Dobra Agenciji za obalni linijski promet poslao prosvjedno pismo sa zahtjevom da se na liniju do najudaljenijih šibenskih otoka, Kaprija i Žirja, konačno uvedu bolji trajekt i brzi brod, a ne da zbog loših manevarskih osobina s jednim motorom trajektu za pristajanje u Kapriju smeta jugo, a bura mu je prepreka da se veže uz rivu na Žirju. Nakon toga pisma, "Lošinjanku" je zamijenila novija "Pelješčanka", no, kako se pokazuje, tek je to princeza na zrnu graška! Smeta joj i puno slabiji vjetar nego prethodnici, koja je u prošloj godini zbog jače bure odgodila plovidbu čak 80 puta, pedantno je zabilježio Dobra.
– To je stvarno skandal! Kada trajekt zbog lošeg vremena ne isplovi iz Splita, tada se to javno objavi, da putnici ne dolaze uzalud u luku, a mi škojari smo u subotu došli na trajekt sa svom opremom, automobilima i prikolicama, da bi pet minuta prije isplovljavanja "kapetan Bonaca" odlučio da neće odvezati cimu! Njegov brod nema bočne motore, strahuje da ga ne razbije o kraj i zato ne želi isploviti – ogorčen je Anton Dobra.
Zapovjednik je, nastavlja, slušao vremensku prognozu koja je glasila da je bura u jačanju, a kako ima ovlasti donositi autonomne odluke, nitko mu ništa ne može, makar je u svim otočnim lukama more bilo mirno! Vidjelo se to zorno na Facebooku, čim je Dobra nakon otkazanog isplovljavanja pustio svoju objavu: kao odgovor, uslijedili su snimci bonace u realnom vremenu s pristaništa u Zlarinu, Prviću, Kapriju i Žirju.
Dobra je, kako kaže, do Žirja stigao u subotu brzim brodom tek poslijepodne u 16.54, a tek je u nedjelju uslijedio "šlag na tortu", jer ujutro iz Šibenika nije isplovio ni brzi brod "Komiza" u 9.30, ni trajekt u 11.30. Trajekt je doduše, govori Dobra, mogao imati opravdanje jer je u nedjelju nešto bure ipak bilo, a brzi brod se pokvario i bio je osposobljen tek poslijepodne. Tek kada je potpuno zabonacalo, trajekt je u nedjelju iz Kaprija došao po Žirjane u 17.45, iznosi Dobra škojarska putešestvija proteklog vikenda.
Napominje kako je "Komiza" zapravo rezervni brod katamarana "Broc", koji već dvije godine pokvaren stoji na vezu u uvali Dumboka, tako da "rezerva nema rezervu", što je samo još jedan dokaz kako se na šibenskom plovnom okružju godinama gomilaju isluženi brodovi, dok su politici puna usta revitalizacije otoka.
– Ovo je skandal na kvadrat. Prvo, zbog takvog odnosa "Jadrolinije" i Agencije za obalni linijski promet prema nama otočanima, a onda i zato što iza nas ne stoje ni šibenska gradska uprava, ni Županija – ocjenjuje Dobra.
– Nikog nije briga, te ispada da vodim privatne bitke preko Facebooka i zadirkujem zapovjednike brodova nazivajući ih "kapetanima od bonace", umjesto da se o ovim problemima ozbiljno raspravlja na sastancima i dogovore zajednički nastupi lokalne i regionalne politike prema mjerodavnima – zaključuje.
S Dobrom se slaže Dinko Jelovčić, predsjednik MO-a Kaprija.
– U istom smo sosu, mi i Žirjani. Em ovdje prometuje pravo groblje brodova, em se nitko ne zauzima za nas otočane. Nadam se da će zaživjeti projekt brodskog prijevoza koji će Grad Šibenik aplicirati na europske fondove, što bi moglo preporoditi naše škoje, a na Kapriju očekujemo i novu trajektnu luku čija izgradnja bi trebala početi dogodine – govori Jelovčić.
O tome pristaništu govori se od 2008. godine i kako doznajemo od Željka Dulibića, ravnatelja Županijske lučke uprave, glavni projekt je gotov. Međutim, kako napominje, sve će ovisiti o europskim fondovima i uspjehu prijave na neki od natječaja.
– To je investicija od 12 milijuna kuna i bit će je vrlo teško izvesti bez europskog novca – kratko je izjavio Dulibić.