Slučajno ili ne, Nediljko Dujić, novopečeni savjetnik Uprave Hrvatskih šuma, novi je posao počeo otvaranjem jednog starog, a nikad riješenog problema. To je pitanje šibenske gradske četvrti Jadrije i neraščišćenih imovinskopravnih odnosa između tamošnjih vikendaša, Grada i Hrvatskih šuma.
Ovog tjedna je predsjednika Uprave HŠ-a Krunoslava Jakupčića, njegova savjetnika Dujića i suradnike primio šibenski gradonačelnik Željko Burić, a tom je prilikom dogovoreno, kako nam je priopćila glasnogovornica HŠ-a Ana Juričić Musa, da će Grad Šibenik intenzivirati aktivnosti ucrtavanja postojećih puteva prema izrađenom elaboratu nerazvrstanih cesta te suradnju u postupku utvrđivanja građevinskih čestica za legalizirane objekte, s ciljem da se izbjegnu eventualni infrastrukturni problemi.
Obje su strane, ističe Musa, izrazile spremnost i želju za što bržim rješavanjem imovinskopravnih problema.
Jadrija je najstarije šibensko kupalište i jedno od prvih vikend-naselja na ovom području, koje je tijekom godina izraslo u gradsku četvrt Šibenika, s više od 500 obiteljskih kuća. No, većina vikendaša nelegalno koristi dvorišne površine i okućnice, jer je to još uvijek vlasništvo Hrvatskih šuma. A dok se to pitanje ne riješi, ni vikend-objekti se ne mogu legalizirati.
– Jadrija je skup problema koji čeka na sustavno dugoročno rješavanje – od bungalova, preko statusa kabina na plaži do vikend-naselja. U odnosu s Hrvatskim šumama najvažnije je rješavanje uzurpiranog dijela zemljišta koje je u vlasništvu HŠ-a, jer ljudi su na Jadriji širili dvorišta i okućnice, presijecali komunikacije i to se stihijski događalo godinama – kaže gradonačelnik Željko Burić. Sada je prvi na potezu Grad, koji mora pokrenuti postupak izvlaštenja svih komunikacija u naselju, a zatim slijedi utvrđivanje statusa pojedinih objekata – jadrijske gusterne, zgrade stare pošte itd. – koji su u vlasništvu HŠ-a, a Grad ima potrebu i ambiciju upravljati tim nekretninama – navodi Burić.
Svim vlasnicima vikendica na Jadriji već je ranije bio upućen poziv za otkup nelegalno prisvojenih površina koje koriste, i taj dio posla obavit će Hrvatske šume. Geodeti će snimiti zatečeno stanje i korisnicima uzurpiranih površina ponuditi otkup uz primjerenu cijenu, respektirajući činjenicu da to zemljište ljudi koriste godinama. Gusterna će po sili zakona biti vraćena Gradu, odnosno Šibenskom vodovodu. Grad računa i na sportske terene, pa i na dio zemljišta uz plažu prema Srimi, čega bi se HŠ odrekao u korist lokalne samouprave, ali pod uvjetom da to ostane zelena površina i da ne bude predmet komercijalizacije.
– Drugi dio problema koji se ne dotiče HŠ-a jest stari niz kabina na plaži, njih 132, i upravo smo u fazi izrade izvedbenog projekta cijelog kabinsko-plažnog kompleksa – ističe gradonačelnik.
– Treći dio su restoran i lučica. Lučicom upravlja Županija, a za restoran su se javili poduzetnici zainteresirani za dugoročni najam, čime bi se stavile u funkciju i sve površine u sklopu restorana, pa i sportski tereni kojima će ubuduće upravljati ili gradska četvrt ili Društvo prijatelja Jadrije. A što se tiče jadrijskih bungalova, Grad je tu nemoćan – kaže gradonačelnik – i to je sada stvar DORH-a, odnosno Lučke kapetanije. Nekad je bungalovima raspolagala "Rivijera" i svojedobno ih je čak i iznajmljivala, ali kako se nalaze na pomorskom dobru, nije ih moguće legalizirati niti su ucrtani na kartama.
U svakom slučaju, poručuje Burić, o Jadriji se napokon vrlo ozbiljno razmišlja kako bi se tamo uspostavio red, a onda će se razgovarati i o sustavu odvodnje. Dok nisu ucrtani javni putevi, ne možemo se baviti infrastrukturom naselja i kupališta – zaključuje gradonačelnik.
Stara šibenska dama, čiji su kabinski dio i konzervatori svojedobno zaštitili kao ostatak moderne arhitekture između dva rata, na pragu svoga prvog stoljeća postala je jedna od prvorazrednih turističkih destinacija, koja Gradu donosi i zaradu od boravišne pristojbe. Red bi zbilja bio da, osim svoga povijesnog šarma derutne ljepotice, pokaže gostima i ljepše lice. I da Grad tako izrazi poštovanje prema vizionarskoj zamisli njezina idejnog tvorca Šime Grubišića Rovila, ali i prema stanovnicima ove gradske četvrti koji na Jadriji žive cijele godine.