Puno je posla ovog ljeta i za šibenske turističke vodiče. Turističke brojke rastu, razloga za zadovoljstvo svakako ima, ali ne i za ovdašnje vodiče koji s kolegama iz cijele Hrvatske dijele razočaranje i zabrinutost! Muke im zadaje Nacrt prijedloga Zakona o pružanju usluga u turizmu koji nije prihvatio nijedan prijedlog udruga hrvatskih turističkih vodiča, unatoč radnim skupinama, sastancima i razgovorima s resornim ministarstvom, pa kada Zakon stupi na snagu 1. siječnja 2018. godine, mnogi bi mogli ostati bez posla te će u odnosu na strane vodiče koji vode turiste po Hrvatskoj biti u neravnopravnom položaju.
– Ja nemam drugi posao osim ovoga. Imam registriran obrt i živim od toga što vodim turiste – kaže nam Tina Biluš, predsjednica županijske udruge vodiča "Mihovil", u koju je učlanjeno 68 vodiča.
U Hrvatskoj ih ima oko 3500, veli Biluš, koja je licencirani vodič za francuski, ruski i engleski jezik te turiste može voditi po zaštićenim cjelinama; lokalitetima u Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. A da bi to mogla raditi, morala je, poput ostalih, položiti stručni ispit koji se sastoji od općeg i posebnog dijela, a taj posebni dio, da bi turiste mogla voditi po lokalitetima u objema županijama, morala je u njima i položiti. Strani vodiči turiste će, kaže Nacrt novog zakona, i dalje moći voditi po cijeloj Hrvatskoj, osim na zaštićenim cjelinama. Jer za to nemaju stručni ispit kao domaći vodiči. I bilo bi to posve logično da nije jednoga "ali", ističe Biluš, iz kojeg je jasno kako država ipak nije zaštitila svoje lokalne vodiče.
Jedan od najspornijih dijelova novog Zakona, kazuje Biluš, jest revidiranje liste zaštićenih cjelina, lokaliteta. U Šibensko-kninskoj županiji na dosadašnjoj se listi nalazi: povijesna jezgra Šibenik, uključujući katedralu sv. Jakova, sve četiri gradske tvrđave, zatim Danilo, Zlarin, Prvić Luka, Šepurine, Skradin, Kninska tvrđava, kanjon Čikole, vrelo Cetine te Biskupija sa svojih pet crkava iz vremena od 9. do 11. stoljeća.
Sada se predlaže da se popis suzi u svim županijama, a ovlasti za to daju se ministru turizma koji bi o tomu trebao odlučiti u dogovoru s ministarstvima kulture i zaštite prirode.
Nova lista možda i ne bi bila problematična, ističe Biluš, da nije prijedloga da turistički lokalitet više ne uključuje javne površine, gradske trgove, šume, parkove i slično.
– Možemo prihvatiti da je broj lokaliteta manji, ali pitamo se što znači da u to nisu uključene javne površine i otvoreni prostori. Što su gradske jezgre? Je li to otvoreni prostor? Gradski trgovi, što su oni? To bi onda značilo da strani vodiči mogu doći na trg ispred katedrale i tumačiti katedralu, jedino ne smiju voditi turiste unutra? A kako će se o frizu glava na katedrali govoriti nego s trga. S trga se tumači i Gradska vijećnica. Nikada se turisti ne vode unutra. Dakle, sada će strani vodiči turiste moći voditi isto kao i mi koji smo morali polagati poseban dio ispita i plaćati dodatnih 1500 kuna za svaku županiju – ogorčena je Biluš.
– Recite, tko će turistima bolje prezentirati neki spomenik, grad, lokalitet: vodič iz te sredine ili stranac koji će tekst o tomu naučiti na Wikipediji? Zna li stranac što je "šemprešola" i šjora Ankica koju je opjevao Arsen Dedić? Zna li strani vodič da Mišo Kovač ne pjeva, nego digne ruke? – pita se Biluš i dodaje kako je novi zakon kaotičan i zbunjujući, a problem dodatno predstavlja i to što je rad turističkih vodiča pod ingerencijom dviju inspekcija: turističke za hrvatske vodiče i carine za strane! A nijedna nema dovoljno ljudi na terenu!
Pogled prema Saboru
Slično razmišljaju i gotovo svi vodiči u Hrvatskoj, kaže Biluš. Prvi su put glas podigli protiv nejednakosti sa stranim vodičima zimus, na Međunarodni dan vodiča. Ministarstvo turizma tada im je pružilo ruku te su, nakon niza sastanaka u Zagrebu i uvjeravanja ministra Garija Cappellija kako razumije njihovu struku, povjerovali da će njihovi prijedlozi, barem dijelom, biti prihvaćeni. Kada je Zakon pušten u javnu raspravu, 26. lipnja, koja je potrajala mjesec dana, u jeku turističke sezone, shvatili su da stvari ne idu onako kako su se nadali, a nakon što su vidjeli da ništa od onoga što su predlagali nije uvršteno u Zakon, zavladali su ljutnja i ogorčenje. No, hrvatski vodiči, uvjerava Biluš, ovaj su put vrlo složni, a potvrđuju to i njihovi brojni komentari i prijedlozi na portalu e-Savjetovanje na kojem je novi zakon i stavljen u javnu raspravu. Pogled je sada, kaže Biluš, okrenut prema Hrvatskom saboru i njihovu ponovnom okupljanju sredinom rujna.