Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 9. veljače ove godine utvrdila Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ili takozvanom Zakonu o legalizaciji, koji je na snazi od 20.kolovoza 2012. godine i, kako se očekuje, uskoro bi trebao doći u saborske klupe. Podsjetimo, taj je zakon zamijenio prijašnji iz 2011. koji se pokazao neučinkovitim. Očito, praksa je pokazala kako i u tom zakonu postoje nedostaci kad je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja odlučilo pred Vladu izaći s nacrtom prijedloga njegovih izmjena, a Vlada prijedloge donijela. Što predložene izmjene donose građanima i onima koji legalizaciju provode doznajemo u razgovoru s pročelnicom županijskog Upravnog odjela za prostorno uređenje dipl. pravnicom Semirom Škugor.
– Četiri su značajne novine koje su ušle u prijedlog izmjena i dopuna važećeg Zakona. Ono što je za građane, koji iz bilo kojih razloga nisu podnijeli zahtjev za legalizaciju do 30.lipnja 2013. godine, važno je da se otvara novi rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju, koji bi trebao biti do 30.lipnja 2018.godine. Važno je naglasiti da tim prijedlogom nije predviđen krajnji rok za podnošenje zahtjeva za ozakonjenje zgrade za koju je građevinski inspektor donio rješenje za uklanjanje. Tako će, nakon stupanja izmjena Zakona na snagu, sve zainteresirane osobe koje su propustile prijašnje rokove za podnošenje zahtjeva moći do navedenog datuma podnijeti zahtjev. Također, zahtjev će moći podnijeti i osobe čiji je predmet odbijen zato što nisu predali propisanu dokumentaciju, a u međuvremenu su je pribavili – objašnjava Škugor.
U katastar ulaze i nezavršene zgrade
Da ne bi bilo zabune i krivog shvaćanja zakonskih izmjena, ne radi se o nekom novom zakonu i legalizaciji svega što je izgrađeno bez potrebnih dozvola.
– Niti govora! Polazište svega i jedan od temeljnih uvjeta za legalizaciju ostaje da je nezakonita zgrada vidljiva na snimci iz zraka DOF5/2011 ili da je do 21. lipnja 2011. evidentirana u katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi. Dakle, sve što je iza toga bespravno građeno ne može se legalizirati ovim zakonom, a kamoli da komu padne na pamet sada ići "preko noći" izgradit objekt računajući da će ga kroz otvaranje novog roka za podnošenje zahtjeva za ozakonjenje legalizitati, kaže Škugor.
Druga važna izmjena u Prijedlogu Zagona odnosi se na evidentiranje ozakonjene zgrade ili njezinog dijela u katastru. Naime prema važećim zakonskim propisima o legalizaciji, u katastru su se mogle evidentirati legalizirane zgrade, odnosno njezin dio, samo na temelju rješenja o izvedenom stanju za završenu zgradu.
– Predloženim izmjenama i dopunama Zakona omogućit će se evidentiranje zgrade ili njezinog dijela u katastru i na temelju rješenja o izvedenom stanju za nezavršenu zgradu. Na primjer, prema sadašnjim odredbama Zakona o legalizaciji u katastar se ne može unijeti zgradu koja nema krov ili ima samo temelje i zidove, a prema ovom prijedlogu to će se moći – govori Škugor. Što će biti s predmetima koji su riješeni a iz navedenih razloga zgrade nisu evidentirane u katastru, u Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona nije definirano te će to najvjerojatnije biti regulirano nekim drugim zakonskim odredbama kako bi svi građani imali jednako pravo.
Preraspodjela sredstava od naknade za legalizaciju
Treća važna izmjena odnosi se na pravedniju raspodjelu sredstava od naknade za legalizaciju ili kazne. Naime, tijekom provedbe legalizacije pokazalo se da je taj iznos, posebno za županije, nedovoljan za pokriće troškova. Dovedena je u pitanje mogućnost održavanja brzine u rješavanju predmeta ozakonjenja, jer se nema sredstava za zapošljavanje ljudi na određeno vrijeme koji bi taj posao radili.
– Zapravo, iznos od 20 posto kojeg dobivaju županije od samog je početka bio nedostatan za pokriće troškova postupka i na taj smo problem upozoravali. Sve županije, pa tako i Šibensko-kninska je pokrivala visoke troškove iz svojih vlastitih prihoda, samo da postupak ne bi stao. Na to je posebno upozoravala i važnu ulogu odigrala Hrvatska zajednica županija na čelu s predsjednikom Zajednice našim županom Goranom Paukom. Bivša državna vlast nije imala razumijevanja za ovaj problem i evo tek sada, ova vlast, odnosno ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovre Kuščević i premijer Andrej Plenković pokazali su razumijevanje i uvažili zahtjeve Zajednice županija. Država se odriče svojih deset posto, pa će umjesto 50 prema novom prijedlogu 40 posto sredstava od naknade ići državi, 30 posto općinama i gradovima na čijem području se nalaze zgrade koje se legaliziraju, te 30 posto upravnim tijelima koja provode postupak ozakonjenja i isto toliko Agenciji za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada – govori Škugor.
Otklanjanje mogućih dvojbi
Četvrto područje vezano uz izmjene i dopune Zakona o legalizaciji koje apostrofira pročelnica Škugor odnosi se na otklanjanje mogućih dvojbi u primjeni postojećeg Zakona o legalizaciji, odnosno poboljšanje učinkovitosti njegove provedbe.
– Odnosi se to na mogućnost poziva putem oglasne ploče na uvid u spis predmeta u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju kad postupak provodi Agencija sa sjedištem u Zagrebu, a taj posao za nju odrađuju gradovi i županije na čijem području se zgrada nalazi. Nadalje, u postojećoj regulativi nije uređeno pitanje arhiviranja spisa predmeta koji su riješeni u Agenciji, pa bi izmjene i dopune trebale to pitanje nedvojbeno urediti na način tako da ih po pravomoćnosti trajno pohranjuje i čuva u dvojoj arhivi nadležno upravno tijelo na čijem se području legalizirana građevina nalazi, odnosno za čije je ozakonjenje podnesen zahtjev. Također na jasniji način će se utvrditi pravne posljedice ozakonjenja zgrada koje su završene, tako da se takve zgrade smatraju zgradom za koje je izdana građevinska i uporabna dozvola. I četvrto je pitanje obaveze povrata uplaćene naknade podnositelju zahtjeva u slučaju kad zgrada nije legalizirana – zaključuje Škugor.
Riješeno oko 64 posto zaprimljenih zahtjeva
Prema podacima objavljenim na službenim internetskim stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja 28.veljače, u Hrvatskoj je riješeno 531.779 zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju, odnosno 64,31 posto od 822.487 zaprimljenih zahtjeva do zakonskog roka 30.lipnja 2013.godine. U upravnom odjelu Šibensko – kninske županije zaprimljeno 22.252 zahtjeva, a u upravnom odjelu Grada Šibenika 8591 zahtjev, što čini ukupno 30.843 zahtjeva, na području Šibensko-kninske županije. Do danas je riješeno oko 64 posto.
Bez zapošljavanja na tri godine
Prijedlog o izmjeni Zakona o legalizaciji ne sadržava dopunu kojom se nadležnim tijelima omogućava da u svrhu obavljanja poslova vezanih uz legalizaciju zapošljava djelatnike na rok do tri godine, umjesto na šest mjeseci, uz mogućnost produljenja na još, šest mjeseci.
– Iz iskustva govorim da je to nužno zbog izuzetno velikog broja zahtjeva za ozakonjenje i potrebe rješavanja tih zahtjeva u razumnom roku. Ta odredba je bila u Nacrtu prijedloga Zakona koji je sačinilo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja.
Pretpostavljam da je Ministarstvo uprave dalo negativno mišljenje za tu odredbu zbog važećeg posebnog zakon kojim se uređuje službeničke odnose u lokalnoj i područnoj samoupravi i mogućnost zapošljavanja na određeno vrijeme, šest plus šest, mjeseci zbog povećanja obima poslova – kaže Škugor.