Preporuka organizacije European Transport Safety Council (ETSC), ali i same Europske komisije, je da se u svim gradovima Europske unije, brzina vožnje smanji na maksimalnih 30 kilometara na sat. Tom mjerom, kaže dr. sc. Zdravko Peran, ovlašteni sudski vještak za promet i član europskog prometnog ekspertnog tima, planira se prepoloviti broj stradalih na cestama do 2020. godine, ali i potpuno iskorijeniti pogibije na cestama do 2050. godine.
– Tako je početkom ožujka prošle godine brzina u središtu Milana ograničena na 30 kilometara na sat, a među prvima se na taj potez odlučio Edinburgh, glavni grad Škotske, gdje se u čak 80 posto ulica ne smije voziti brže od 30 kilometara na sat, uključujući cijelo središte grada – veli Peran.
Istim smjerom krenuli su, dodaje, i u Parizu gdje se brzina u dijelovima grada prošloga ljeta ograničila na 30 kilometara na sat, a to se planira provesti i u niz gradova diljem Španjolske.
Ima li izgleda da i Šibenik dospije na popis europskih gradova koji su promijenili prometne znakove ograničenja brzine?
– Sadašnje ograničenje brzine u Šibeniku je 50 kilometara na sat, pa se u svim ulicama u gradu ne smije voziti više od te, maksimalno dozvoljene brzine. Upravo iz tog razloga potrebno je u Šibeniku, Kninu, Drnišu, Skradinu i Vodicama, ali i u svim općinama u Šibensko-kninskoj županiji, kreirati "Plan odvijanja prometa" s posebnim osvrtom na brzine kretanja vozila u pojedinim ulicama. Bio bi to veliki doprinos nadležnih službi za poboljšanje sigurnosti prometa, pa tako i smanjenju stradanja pješaka, naročito djece – uvjeren je šibenski prometni vještak navodeći i konkretne primjere gdje je u Šibeniku nužna korekcija brzine vožnje.
– U Ulici Stjepana Radića u Šibeniku nekoliko je obilježenih pješačkih prijelaza, gdje djeca često prelaze kolnik, a dozvoljena brzina vožnje je još uvijek 50 kilometara na sat. Naravno, kad se nailazi na pješački prijelaz, mora se smanjiti brzina. Međutim, nije isto smanjiti brzinu sa 50, 40 ili sa 30 kilometara na sat. Nadalje, po svakoj od uskih gradskih ulica, poput Mostarske, Bosanske ili Mariborske, ali i svih ulica u drugim gradskim četvrtima dozvoljena brzina je također 50 kilometara na sat.
Objektivno, u takvim ulicama zakrčenim parkiranim automobilima, gdje se kućna vrata nalaze gotovo na samoj ulici, teško se i može "uhvatiti" tih dozvoljenih 50 kilometara na sat.
Ipak, takva prometna regulativa otvara, napominje Peran, prostor za paradoksalne situacije.
– Ako netko vozeći pri tolikoj brzini jednom od tih ulica naleti, na primjer, na zaigrano dijete, sutra će pred sudom biti oslobođen krivnje. Prema tome, posljedice prometne nesreće, kada bi se i dogodila, bile bi manje da je prometna regulativa primorala vozača na smanjenje brzine.
Nameće se pitanje, hoće li to svima biti po volji?
– Nemoguće je zadovoljiti svačije želje. Neki će sigurno primijetiti da se vozače vraća u davna vremena kad je zakon propisivao da ispred svakog auta mora hodati čovjek i najavljivati dolazak opasnog čudovišta na četiri kotača. Međutim, brojke su nemilosrdne. Istraživanja pokazuju da svake godine u gradovima diljem EU-a strada čak 11 tisuća ljudi, a 50 posto njih čine pješaci i biciklisti, označeni kao posebno ranjive skupine. Statističari su otkrili da je u posljednjem desetljeću broj stradalih pješaka smanjen samo 39 posto, dok je smrtno stradalih među vozačima automobila čak 49 posto manje. Sve to daje vjetar u leđa pobornicima dramatičnog ograničenja brzine u gradovima jer druge taktike za spas pješaka i biciklista nema.
Vozač čim uoči dijete na pločniku, a kamoli na kolniku, dužan je smanjiti brzinu do te mjere da se može pravodobno zaustaviti.
Ako se može govoriti o prometno najopasnijem razdoblju godine, onda je to, mišljenja je Peran, turistička sezona.
– Svake godine je sve više turista u Šibeniku. Ubrzo bismo mogli doći do točke zagušenja jer grad s postojećom infrastrukturom neće moći podnijeti povećani broj vozila, bicikla, autobusa... Kolaps je već sad vidljiv u ljetnim mjesecima i to ne samo u centru grada. Problemi su očiti i u stambenim četvrtima Vidici, Baldekin, Šubićevac, Meterize, Njivice... Kod velikih trgovačkih centara na Ražinama, primjerice, zbog zagušenosti prometa stanje je u sezoni prilično ozbiljno i to sigurno nije najbolja turistička promidžba grada.
Baš na tom mjestu brojanja sudionika u prometu su pokazala da bi jedino kvalitetno rješenje bilo petlja u dvije razine. Stvar je u tome što je na tom mjestu nastao grad na rubu grada, i potrebno je napraviti ozbiljnu prometnu studiju za rješavanje ovoga prometnog problema – drži šibenski prometni stručnjak.
Djeca se kroz igru uče ponašanju u prometu
Preventivno-edukativni materijali u obliku knjižica koje sadrže razne igre, bojanke, slagalice, igre pamćenja, sličica, karata i slično omogućuju, kaže Peran, da djeca predškolske dobi već u svojoj kući ili vrtiću steknu prva znanja o ponašanju u prometu.– Naravno da je u prometnoj edukaciji predškolske djece potreban sustavan i kontinuiran rad odgajatelja. Djetetu je, pak, nužno stvoriti materijalne, socijalne i druge uvjete za zadovoljenje znatiželje i stjecanje znanja i iskustva istraživanja na svim razinama razvojnih područja. Ono se razvija kroz igru i stječe prve pojmove o sebi i svojoj okolini. Igrom razvija radne navike i odgovornost. Zaraznim bolestima borili smo se cijepljenjem, a prometnim nesrećama borimo se jedino pravilnim odgojem i obrazovanjem.
Brodarici je nužna obilaznica
Na šibensko-kninskom području su zbog gustog prometa na Jadranskoj magistrali posebice ugrožena naselja Brodarica, Žaborić i Grebaštica. Brodarici je nužna obilaznica, jer postojeća prometnica kroz Brodaricu je gradska ulica s velikim volumenom prometa.O brzoj cesti Šibenik - Drniš - Knin na kongresu u Zagrebu
O opravdanosti izgradnje brze ceste koja rješava problem i cestovnog i željezničkog prometa na relaciji Šibenik - Drniš - Knin bit će ponovno riječi na Europskom prometnom kongresu koji se ove godine održava krajem travnja u Zagrebu.– Opsežna istraživanja te realno izneseni podaci sigurnosti prometa upućuju na samo jedan zaključak: treba izgraditi novu suvremenu prometnicu uz pomoć državnih sredstava i EU fondova. Buduća prometnica treba biti brza i ekonomična veza Šibenika s Drnišom i Kninom te susjednom Bosnom i Hercegovinom. Njezinom izgradnjom riješio bi se, uz ostalo, i problem sigurnosti željezničkog prometa jer ne bi bilo prijelaza ceste preko željezničke pruge - zaključuje Peran.
