Prije nešto više od godinu i pol dana, u veljači 2015. godine, Dolačani, posebno oni čije se kuće stepenasto penju od crkve sv. Križa, oko graničnog bedema na zapadnom dijelu staroga grada, upozoravali su odgovorne na to da bi što hitnije trebalo sanirati barem granični bedem.
– Pogledajte u kakvom su stanju dijelovi bedema u neposrednoj blizini kuća. Prepuni su vode i rupa i pitanje je dana kada će se urušiti. Dogodit će se zlo, a tko će onda biti kriv?! Gotovo svakodnevno, a posebno nakon velikih kiša, kamenje se odronjava i kotrlja niz skale... Evo, ako imate hrabrosti popeti se na zid, pokazat ću vam u kakvom je stanju – tim je riječima tada mlada Šibenka Doloris Barački dočekala kolegice Marinu Jurković i Nikolinu Vuković i povela ih od svoje kuće u Prolazu kroz zidine obližnjom ulicom Zagrađe.
Najprije izrada dokumentacije
Zato će Doloris – koja nam je, kad smo je ovih dana zvali, rekla da je situacija na terenu sada ako ne ista, a ono još gora – obradovati najnovije vijesti iz gradske uprave. Naime, Petar Mišura, diplomirani ekonomist i voditelj Odsjeka za gospodarstvo u istoimenom upravnom odjelu Grada Šibenika, kazao nam je da za desetak kuća koje graniče s tzv. dolačkim bedemom, najzapadnijim dijelom gradskog fortifikacijskog sustava, ili su direktno naslonjene na njega, slijede bolji dani.– Na poticaj dogradonačelnika Danijela Milete, javili smo se ove godine na natječaj Ministarstva kulture, na kojem smo dobili sredstva za izradu snimke zatečenog stanja, odnosno geodetsku i arhitektonsku snimku koja će nam dati precizniji odgovor na pitanje u kakvom je stanju bedem i koliko će dugo trajati obnova. Konkretno, riječ je o nekih 80 tisuća kuna za početak. S obzirom na to da se radi o kulturnom dobru, prvo se mora napraviti dokumentacija. A onda, kad budemo znali koliki bi mogli biti troškovi, tražit ćemo prikladan fond da se prijavimo, jer sigurno je riječ o značajnim sredstvima za gradski proračun. O tome će ovisiti i hoće li se taj zid prijaviti kao samostalan projekt ili će ići u sklopu nastavka, druge faze obnove Tvrđave svetog Mihovila – kazao nam je Mišura, dodajući kako je svojedobno na bedemu, dok je još bio u funkciji, postojala i drvena šetnica po kojoj je hodala vojska.
Postoji mogućnost da se ona i obnovi, pa bi to zasigurno bila nova turistička atrakcija u ionako atrakcijama bogatom starom dijelu Šibenika. No, o tome će, veli Mišura, odlučiti struka, o tim je detaljima još prerano govoriti.
Za konzervatorsku zaštitu ovog prostora nadležan je šibenski konzervator Miroslav Škugor, koji nam je kazao kako se bedem koji je štitio nekadašnji Borgo del Maar proteže od sjeverne peterokutne kule zapadnog podzida tvrđave kaštela i sjeverne false brage s ulaznim zlatnim vratima do obale u dolačkoj uvali.
– Zid je izgrađen u drugoj polovini 17. stoljeća, u zadnjoj fazi utvrđivanja grada Šibenika, i zatvarao je lepezasti prostor između njega i dvojnih bedema, koji se spuštao od tvrđave kaštela do mora. Uz more je zid završavao kvadratnom kulom, a dio zida između kule i danas sačuvanog završetka bedema uz more je porušen i na njegovoj je poziciji izgrađena cesta uz obalu – kazao nam je Škugor, dodajući kako je zid sačuvan u punoj visini u dvije trećine dužine od mora, a u gornjoj trećini sačuvan je samo u temeljima.
Trogodišnji program obnove
Rušenje gornjeg dijela zida stvorilo je "konfliktnu" urbanističko-arhitektonsku situaciju prelijevanja gradskog tkiva Doca u Zagrađe. Zato, najavljuje Škugor, rekonstrukciju bedema ne treba gledati samo kao podizanje bedema na nekadašnju originalnu visinu, nego kao kombinaciju prihvatljivih metoda restitucije i parterne naznake ranijeg izgleda te definiranje komunikacije ovog dijela Doca sa Zagrađem.Ukratko, nakon geodetske snimke bedema – u što treba uračunati 120 metara sačuvanog zida visine devet metara i 100 metara porušenog zida, te 1100 četvornih metara površina vanjskog plašta i isto toliko unutrašnjeg, umanjenog za površinu naslona građevina uz bedem – te arhitektonske snimke, slijedit će konzervatorski elaborat za cijelu zonu.
Nakon toga slijedila bi građevinska sanacija bedema, fazno i neovisno o urbanističko-arhitektonskom rješenju te projektu cijele zone, što je program na kojem će u roku od tri godine, od 2016. do 2019., zajednički raditi Grad i Ministarstvo kulture.