Protiv Ante Lažete, bivšeg direktora Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (HACZ), Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa pokrenulo je postupak jer je, uz nemalu plaću koja se mjesečno kretala između 19 i 20 tisuća kuna neto, u dvije i pol godine mandata zaradio još 400 tisuća kuna radeći isti posao.
Taj iznos odnosio se na stimulativne nagrade (ukupno 278.698 kuna), kao i one mandatne (119.631 kuna), te po još 2500 kuna regresa za godišnji odmor i božićnice te 1800 kuna darova za djecu.ž
Lažeta je bio direktor HACZ-a od 1. rujna 2015. do 31. ožujka 2018. godine, no u ove bonuse nisu uračunata tri posljednja mjeseca mandata, odnosno 2018. godina, tako da bi se ukupni iznos još i povećao.
Prijava protiv njega, i to neanonimna, stigla je dva mjeseca prije odlaska s dužnosti. Osim što se tvrdilo da je u džep strpao nešto što nije smio, ustanovljeno je i kako dodatne prihode nije prijavio u izvješću o svom imovinskom stanju.
Istina, Lažeta nije sam sebe isplatio, već je to urađeno na temelju internih akata HACZ-a, odluka Vijeća agencije i ugovora o radu koji je imao. Povjerenstvo, međutim, tvrdi kako svi ti akti imaju nižu pravnu snagu u odnosu na Zakon o sprječavanju sukoba interesa, koji izričito zabranjuje dužnosnicima tijela u kojima obnašaju dužnost isplatu dodatnih primitaka za obnašanje te dužnosti povrh plaće.
Sve što je Lažeta uprihodio, a nije prijavio, upravo su primici te vrste.
Nakon što je odradio svoj posao u HACZ-u, vratio se u Europsku agenciju za sigurnost zračnog prometa (EASA), gdje je od 2014. do 2015. i preuzimanja dužnosti u Zagrebu bio suradnik na nekim međunarodnim projektima.
U obrani, nakon što je postupak pokrenut, Lažeta tvrdi da je Povjerenstvo to koje je sada u sukobu interesa jer je u njegovom slučaju odlučilo primijeniti odredbe zakona koji ga se ne tiče.
Takav zaključak izvlači iz činjenice kako Vlada RH daje suglasnost na imenovanje direktora HAACZ-a, ali ga ona ne imenuje, već Vijeće agencije.
S druge strane, odgovaralo mu je biti u Vladinu domašaju kada je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture tražilo da se ugovori direktora Agencije usklade s odlukom Vlade RH o plaćama za direktore tvrtki u vlasništvu države, jer ona uključuje i bonuse koji su veći od onih koje je imao u svom ugovoru.
Iz svega je očito da su agencije, iako nominalno državne, u današnoj Hrvatskoj "država za sebe". S tim se slaže i Siniša Hajdaš Dončić, SDP-ov ministar pomorstva, prometa i veza u vrijeme kada je Lažeta sjeo u dobro plaćenu fotelju.
- Kada sam ja došao na tu dužnost, bivši direktor Omer Pita je bio na odlasku. S njegovim nasljednikom možda sam i bio na dva-tri sastanka, ali ga se ne sjećam. Sve što se dešavalo u toj agenciji prošlo nam je ispod radara, jer u mom mandatu naglasak je bio na cestama, željeznici... Kada sam pročitao informaciju o pokrenutom postupku, iznenadio sam se da je cijelo to vrijeme ostao na funkciji - kazao nam je Hajdaš Dončić.
Sporne isplate drži potpuno neprimjerenima za posao koji je Lažeta radio, pogotovo zbog činjenice da je riječ o tvrtki koja je imala i ima monopol na tržištu, pa joj ni rezultati rada nisu mogli biti adekvatno mjerljivi. Za sve Hajdaš Dončić uzrok vidi u sljedećem:
- Radi se o jednoj od direktiva Europske Unije, više se točno ne sjećam o kojoj točno, ali se u njoj inzistiralo da se Vijeće agencije bira javnim natječajem, a ono je to koje kasnije, isto tako javnim natječajem, bira direktora. Ni moja, a ni kasnije vlade na to nisu mogle utjecati. Ista je stvar i s Kontrolom leta.
U spomenutom Vijeću, kao član, i za SDP-ove i za HDZ-ove vlade, sjedi umirovljeni general HRZ-a, Josip Čuletić. Na naše pitanje kako komentira isplate bivšem direktoru, odgovorio je prvo smijehom, a onda kontrapitanjem:
- Hoćemo li govoriti legalistički ili voluntaristički?
- Ako ćemo gledati po zakonu, onda je to tako. Isto je i po ugovoru koji je imao direktor. Da nije bilo isplate, čovjek nas je mogao tužiti i sve lijepo dobiti na sudu. Moralna komponenta svega je nešto drugo. Samo ću vam reći da sam jao kao general pukovnik s letačkim dodatkom imao plaću od 10 tisuća i nešto kuna, a da sam u mirovinu otišao s otpremninom od 8300 kuna – kaže Čuletić.
I on, poput Lažete, povod svemu vidi u odluci Milanovićeve Vlade.
- Kada je Radimir Čačić postao ministar, on je javno izišao i rekao da javna poduzeća više neće biti ubožnice i da u njih plaćama, stimulacijama i sličnim treba privući vrhunske menedžere. Lažeta je prije stupanja na tu dužnost radio u Njemačkoj u tijelima EASA-e, imao sve reference, javio se na natječaj i kao najbolji bio izabran. Sve ovo se nekome može činiti OK, nekome i ne mora, ali je sve po zakonu. Osim toga, mi smo znali za slučajeve u drugim agencijama, gdje su direktori tužili za ono što im pripada i na sudu dobijali. Izbora nismo imali – rekao nam je umirovljeni general.
Pokušali smo doći i do samog Ante Lažete. Poslali smo mu upit na službeni mail EASA-e, kao i preko jedne poslovne mreže na webu, ali odgovora nismo dobili.
