Prema dugoročnom programu razvoja sektora mljekarstva u Hrvatskoj do 2030. godine, očekuje se povećanje populacije krava, ovaca i koza u proizvodnji mlijeka te ukupna proizvodnja mlijeka od 600 milijuna litara kravljeg te 8,4 milijuna litara ovčjeg i 11,2 milijuna litara kozjeg mlijeka.
– Svi se slažemo kako je važno dati podršku ovom programu, no smatramo kako je program zapravo trebao biti jasan akcijski plan aktivnosti kako će se revitalizacija sektora proizvodnje mlijeka provesti – izjavio je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mladen Jakopović.
Naglasio je kako se u cijelom programu, samo na četiri mjesta spominje riječ ekološka poljoprivreda, kao fraza iz EU zelenog plana, ali nigdje nema ni riječi na koji način ćemo (i želim li uopće) do 2030. godine doći barem do jedan posto ekološkog mlijeka iz vlastite primarne proizvodnje.
Prema planu koji predviđa novu strategiju, Hrvatska bi, da bi se postigao zacrtani cilj, a to je povratak na proizvodnju iz 2012., trebala investirati gotovo 700 milijuna eura. Od toga najviše u povećanje grla u proizvodnji mlijeka – čak 415 milijuna eura, povećanje produktivnosti – oko 170 milijuna eura, dok bi se u osiguranje preradbenih kapaciteta trebalo uložiti više od 106 milijuna eura. Procjenjuje se rast populacije krava, mliječnih i kombiniranih pasmina, pri čemu bi se povećanje proizvodnje mlijeka trebalo zasnivati na povećanju mliječnosti i rastu trženja mlijeka po kravi do 2030. godine.
Ako se ovaj plan ispuni trebali bismo imati 90.000 muznih krava i proizvodnju 630.000 tona mlijeka. Strategija predviđa i povećanje broja ovaca i koza, kao i podizanje ove proizvodnje koja se, kako ističe, odvija najviše na malim gospodarstvima.
Proizvodnja stočne hrane
– Pad proizvodnje mlijeka u RH zadnjih deset godina je rezultat lošeg rada sudionika u proizvodnji, preradi i donosiocima političkih odluka. Najviše su na pad proizvodnje utjecali prihodi kod proizvođača mlijeka u RH koji su bili neujednačeni i nisu pratili troškove proizvodnje, pa smo imali razdoblja proizvodnje kada prihodi nisu pokrivali ni 50 posto troškova. U sličnoj situaciji su bili i proizvođači mlijeka u cijeloj Europi, međutim tamo su bile prepoznate opasnosti koje su se događale na tržištu, posebice nakon ukidanja kvota za mlijeko, te su na vrijeme investirali u proizvodnju kako bi ona bila konkurentna i stabilna – kazao je predsjednik Odbora za mljekarstvo HPK-a Igor Rešetar.
Rešetar je izjavio kako je, nažalost, danas situacija u Hrvatskoj takva da je broj proizvođača pao na tek 2800 isporučitelja.
– Ti proizvođači će morati značajno povećati proizvodnju da bi se ostvarili ciljevi programa. Najvažnija stvar za povećanje proizvodnje je proizvodnja dovoljno kvalitetne stočne hrane, a to znači da za provođenje programa proizvođačima treba osigurati oko 25.000 hektara poljoprivrednog zemljišta – istaknuo je Rešetar.
Pojasnio je da su se farme u drugim EU državama modernizirale, radile su na poboljšanju konkurentnosti sa stručnim službama koje su im bile dostupne na terenu. Jedna od najvažnijih stvari koja je zapadnoeuropske proizvođače mlijeka učinila konkurentnijim je diverzifikacija prihoda na njihovim gospodarstvima, jer su započeli proizvodnju električne energije kroz bioplinska postrojenja, solarne elektrane na krovovima farmi te instalirali vlastite vjetroelektrane.
– Ta mogućnost im je bila dostupna jer je proizvodnja hrane bila na prvom mjestu u dodjeli kvota za proizvodnju električne energije. Čak su neki vezali mogućnost proizvodnje električne energije uz uvjetna grla, primjerice, poput Francuske. Zato je važno da se kroz našu strategiju sva pozitivna iskustva iz EU-a primijene i kod nas, te da se krene u snažni investicijski ciklus podizanja proizvodnje, ali i diverzifikaciju prihoda, na način kako to rade razvijene zemlje, sa snažnom proizvodnjom mlijeka. Zato su potrebna značajnija investicijska financijska sredstva – poručio je Rešetar.
Posljednjih godina u Hrvatskoj je prisutan trend gašenja malih mljekara.
– Unatrag petnaest godina u Hrvatskoj je prestalo s radom petnaestak malih mljekara i tri veće mljekarske industrije, što pokazuje da je u cjelokupnom mljekarskom sektoru prisutan problem rentabilnosti i neodrživosti proizvodnje prema dosadašnjim uvjetima poslovanja i dostupnim sredstvima iz nacionalnih i EU fondova – pojasnio je Božidar Kuzmić, člana Upravnog odbora udruge “Hrvatske male mljekare”.
Uvoz raste
Prema njegovim riječima trenutno u Hrvatskoj posluju četiri velike mljekarske industrije koje prerađuju mlijeko na više lokacija i 29 malih mljekara. Sadašnja otežavajuća okolnost kod trženja mliječnih proizvoda je i vrlo visok PDV od 25 posto na sve mliječne proizvode, osim mlijeka i maslaca, što rezultira smanjenom potrošnjom sireva i fermentiranih proizvoda, radi previsokih cijena.
U 2022. godini zabilježena je najviša inflacija u proteklih 35 godina, pa je tako i proizvođačka cijena mlijeka porasla za oko 45 posto, dok su cijene mlijeka i ostalih mliječnih proizvoda u maloprodaji imale manji rast. U Hrvatskoj mljekare i dalje, u 2023. godini, isplaćuju najviše dostignute cijene mlijeka, što na policama trgovina ima za posljedicu veći uvoz jeftinih mliječnih proizvoda iz EU-a, po znatno nižim cijenama, kazao nam je, uz ostalo, Kuzmić.