Vojni analitičar i bivši ministar obrane RH Ante Kotromanović je u Dnevniku N1 televizije usporedio puknuće brane Nova Harkovka na jugu Ukrajine sa jednim slučajem u Domovinskom ratu.
- Sličan je to primjer kao dizanje brane od strane JNA i četnika, moram biti direktan, na području Cetinske krajine, odnosno, općine Hrvace. Mi smo imali sreće što je nivo vode bio niži od planiranog. Oni su stavili 20 tona eksploziva, plus tolika količina vode koja je trebala napraviti brzu eroziju i odnijeti sve poput vodene eksplozije dolje do Omiša i niže. Imali smo sreće što je nivo vode bio niže. To nam se dogodilo ispred nosa, kroz operaciju Maslenica pokrenuli smo operaciju Peruća i oslobodili taj kraj.
Potom je došao u Sinj general Roso s inženjerima iz HEP-a i mobilizirali smo nekoliko stotina kamiona, sve što smo mogli, pa zatrpavali ta tri kratera velikim količinama pijeska, zemlje i svime što smo našli. Vrhunski diverzant Vlade Benac, koji je sitan i nizak, spustio se ispod brane pa otvorio ventile i voda je išla ispod, ali i preko. Time se značajno smanjila količina vode i brzo smo mogli zatrpati sve. Da je njihov plan bio efikasan, sve bi bilo zbrisano, prijetila je opasnost za 30.000 ljudi. - ispričao je Kotromanović.
Pošto je u ukrajinskom slučaju pušteno pet puta više vode - zbog čega je i sama katastrofa znatno većeg obima - analitičar smatra kako se ovdje radi o ratnom zločinu.
- Vidimo tu pragmatičnost ruskih snaga. Oni su, vjerojatno oni, to napravili iz nekoliko razloga. Previše ili dovoljno respektiraju ukrajinske oružane snage pa u strahu od protunapada i gubitka Krima, što im je ekvivalent gubitka Moskve, odlučili su preventivno uništiti branu pa spriječiti bilo kakvo napredovanje ukrajinske vojske prema Krimu na duži period. Time su omogućili i svojim snagama koje su branile taj prostor da ih mogu osloboditi i prebaciti na kritična mjesta. Pritom smo vidjeli nemilosrdnost i prema svojim stanovnicima - izjavio je bivši ministar.
Nakon toga je iskazao sumnju u to da će Rusija izručiti odgovorne za navedeno, pošto je i sama odluka "sigurno donesena na najvišim razinama".
- Kao i u našem slučaju, odluka je donesena u Kninu. Bilo je suđenje u Splitu za izvršitelje s nižih razina, ali zapovjednik kninskog korpusa u to vrijeme bio je pošteđen - spominje se Kotromanović.
Osvrnuo se i na ukrajinsku protuofenzivu.
- Nažalost, nemamo informaciju iz prve ruke. Ne znamo točno planove ukrajinske vojske i dobro je da se to ne zna. Zanimljiva je bila izjava ministrice ukrajinskih oružanih snaga, koja je rekla da su pokrenuli niz taktičkih napada. Ne znamo je li to ispitivanje slabih točaka ruske vojske ili je pokrenuta strategijska operacijska ofenziva koja ima svoja pravila. Pokreće se s armijom ili više armija, a Ukrajina nema te snage. Vidjet ćemo što će se dogoditi kroz narednih nekoliko dana, ali ono što se zna jest da treba imati jake oklopne snage i zračnu potporu, što Ukrajinci nemaju. Primjerice, tijekom Oluje mi smo imali omjer napada tri naprama jedan i to je potrebno kad se bori protiv organizirane obrane. Bit će to jedna duga, krvava i teška bitka s mnogo gubitaka - prognozirao je.
O tome imaju li Ukrajinci izbora, odnosno mogu li više čekati, ustvrdio je kako je to za njih najgora opcija.
- Nemaju izbora. Moraju ili prihvatiti ovakvo stanje u kojem su izgubili trećinu teritorija, uključujući Krim ili krenuti i osloboditi jedan dio prostora pa sa što više oslobođenih područja sjesti za pregovarački stol i imati jače karte. Bit će teško, Rusi su puno naučili iz iskustva koje su imali. Ukrajinci su strašno napredovali u godinu dana i po meni su najbolja vojska jer su prilagodljivi i fleksibilni, koriste jako puno improvizacije i sposobni su za jako puno toga - naglasio je vojni analitičar.
Konačno, Kotromanović je rekao da mu se čini kako je ipak premalo ljudi koje Ukrajinci imaju na raspolaganju da bi napravili istinsku protuofenzivu.