Štrajk prosvjetara ušao je u treći tjedan, a od 10. listopada, otkad se počeo provoditi u osnovnim i srednjim školama prema cirkularnome modelu, u nekim županijama nastave nije bilo već četiri dana.
To je otvorilo pitanje nadoknade izgubljene nastave. Ovih dana i sindikati – iako smatraju kako zasad nema potrebe za nadoknadama – u slučaju dugotrajnosti štrajka kao jednu od mogućnosti spominju produžetke. Ako do toga dođe, školska bi godina, umjesto u srijedu 17. lipnja, završila u petak 19. lipnja.
Kako je trenutačno nemoguće predvidjeti kada će sindikati okončati štrajk, budući da ustrajavaju u zahtjevu da se koeficijenti svih zaposlenih u obrazovanju povećaju za 6,11 posto i zasad imaju razrađen plan štrajkaških aktivnosti do 1. studenoga (moguće i do kraja polugodišta), ni svi ravnatelji nisu još posve sigurni hoće li, koliko i kada trebati nadoknaditi nastavu.
– Ako premijer Plenković misli da će se štrajk osuti sam od sebe, na to ne treba računati. Visok odaziv pokazuje kako može trajati jako dugo. U tom slučaju postoji samo nekoliko načina za nadoknadu nastave: subotama, skraćivanjem školskih praznika ili produžetkom školske godine – objašnjava Željko Stipić, predsjednik školskog sindikata "Preporod".
Vjetar u leđa sindikatima daju brojke: predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem u utorak je rekla kako "štrajk raste i jača" te da je odaziv u trima županijama u kojima se štrajkalo jučer (Zagrebačka, Vukovarsko-srijemska i Karlovačka) bio 99,23 posto.
Redukcija manifestacija
Razumljivo je da stoga rastu i upitnici među roditeljima koji čekaju upute iz škola. Prema našem zakonu, broj nastavnih dana u osnovnim i srednjim školama iznosi najmanje 175, a za maturante 160. Dio ravnatelja uvjeren je kako se zasad ta satnica može odraditi bez nadoknada, a dani provedeni u štrajku "pokrili" bi se tzv. nenastavnim danima, kako se u školskom kalendaru označavaju oni namijenjeni manifestacijama poput dana škole, dana kruha, dana grada ili općine, natjecanja i slično. Ove godine većina škola mogla je planirati tri takva dana, budući da je školska godina počela nešto kasnije, 9. rujna.
– Bude li potrebe da se zbog nadoknade nastave posegne i za odstupanjem od rokova školskih praznika ili završetka školske godine, svaka škola o tome će zahtjev uputiti osnivaču i Ministarstvu znanosti i obrazovanja, kako to predviđa odluka o početku i završetku školskih praznika i trajanju odmora učenika koju donosi Ministarstvo – kaže Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja.
– Subote u nas ne dolaze u obzir. Zakon o odgoju i obrazovanju propisuje da se nastava u školi izvodi tijekom pet radnih dana tjedno, iznimno šest. Ako bude potrebe za nadoknadom, više sam za skraćivanje školskih praznika, prije svega zimskih ili proljetnih. Nisam ni za produžetak godine jer bi to poremetilo cijelu vertikalu sustava, od državne mature koja pada u to vrijeme, do upisa u srednje škole i fakultete – upozorava Đuro Baloević, predsjednik splitsko-dalmatinskog ogranka Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola i ravnatelj Osnovne škole Vjekoslava Paraća u Solinu.
Iako, prema odluci o školskom kalendaru, Ministarstvo znanosti i obrazovanja ministrice Blaženke Divjak u posebnim okolnostima, na zahtjev škole ili osnivača, doista može donijeti odluku da se odstupi od rokova školskih praznika ili završetka školske godine utvrđenih tim kalendarom, iz Ministarstva zasad nisu posve određeni hoće li tu mogućnost iskoristiti i za slučaj potrebe nadoknade nastave prekinute zbog štrajka.
– Ministarstvo dosad nije slalo posebne naputke školama vezane uz nadoknade. Sukladno propisima, škola mora realizirati propisani minimalni broj nastavnih dana, a u slučaju potrebe za nadoknadom, svaka škola zasebno može donijeti odluku o načinu i vremenu u kojem će to napraviti. O bilo kojim opcijama u ovom je trenutku prerano govoriti. Važno je da se učenicima omogući stjecanje potrebnih znanja i vještina te da se nastavi dijalog i nađe primjereno rješenje za odgojno-obrazovne radnike – sve je što su o ovoj temi odgovorili iz Ministarstva.
U europskoj sredini
Hrvatska se, prema broju od 175 nastavnih dana za učenike osnovnih i srednjih škola (160 dana za maturante), nalazi otprilike u sredini među europskim zemljama. Prema izvješću europske mreže Eurydice za 2019./2020. školsku godinu, broj školskih dana u europskim zemljama varira između 157,5 do 200 dana.