hvalevrijedan projekt U potrazi za izgubljenim blagom Dalmacije: 'Da bi stare sorte bile spašene išlo se u Beč, a veseli da mnogi mladi Dalmatinci žele očuvati tradiciju'

hvalevrijedan projekt
UZ OKVIR!

Društvene banke sjemena već postoje po svijetu od 80-ih godina, a mi smo u Hrvatskoj to pokrenuli prošle godine.
Ona je neformalna institucija, osmišljena je tako da bude u vlasništvu svojih članova i otvorena za javnost, a cilj joj je sačuvati, uzgojiti i obnoviti tradicijske sorte sjemena kako ne bi pale u zaborav, kazala nam je Sendy Osmičević iz Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG), koja je sredinom 2018. na recikliranom imanju u Vukomeriću, nedaleko od Zagreba, pokrenula Društvenu banku sjemena.

U suradnji s Udrugom Permakultura Dalmacije, Sendy Osmičević je nedavno i u Splitu prezentirala taj novi ZMAG-ov projekt, kojemu je cilj ojačati i poboljšati lokalni sjemenarski sustav, s naglaskom na tradicijske sorte, ne samo za današnje nego i buduće generacije.

ZMAG je osnovan prije 17 godina, a od 2013. jedan je od devet centara znanja za društveni razvoj u Hrvatskoj u području održivog življenja i permakulture. Sendy Osmičević vodi vrtni tim, jedan od nekoliko ZMAG-ovih timova.

– Znate li kako počinje i završava život biljke? Počinje sa sjemenom i sa sjemenom završava. Život nema kraja. Sve kruži u ciklusima. Sjeme predstavlja i suverenitet neke zemlje, ono predstavlja život i zato ga je bitno očuvati – istaknula je Sendy Osmičević.

Različiti okusi

U ZMAG-u, kaže, provode edukacije kako bi se podigla svijest ljudi o tome zašto je bitno imati tradicijske sorte. Važno je dijeliti znanje o važnosti očuvanja lokalnih sorti.

– Ima više razloga zašto je to važno. Kad imate različite sorte, imate različite okuse, a ne samo jednu vrstu, i plus berete ih u različito vrijeme. Ako berete samo jednu sortu, poberete odjednom i kud ćete s tom količinom? I još bitnije, tradicijske sorte su izvor gena za budućnost – ističe Osmičević.

Društvena banka sjemena nalazi se u podrumu kuće od cigle, obložene slamom, na ZMAG-ovu recikliranom imanju, budući da je to, kako kaže naša sugovornica, idealno mjesto jer je mračno i hladno. Sjeme se nalazi u staklenkama s gumicom na sebi. U toj banci imaju 200-injak tradicijskih sorti. Ljudi im donesu, imaju i razmjene sjemena, a išli su i do Beča da nabave naše sorte. U tamošnjoj banci sjemena imaju 400 naših sorti, od kojih su im 125 donirali.

– Mi imamo radionice kako se sjeme čisti, skladišti, a također i drugi nas educiraju, ima starijih sjemenara koji su izvor znanja. U Hrvatskoj su u čuvanju tradicijskih sorti najjači Međimurci, oni imaju tradiciju čuvanja sjemena. To je njihova baština. Jedna žena ima 118 sorti graha, a takvih je primjera više – kazala je Sendy Osmičević na predavanju.

Kako se može postati član Društvene banke sjemena? Moguće je biti simpatizer, vrtlar i pokrovitelj, a za svaku kategoriju razrađeni su uvjeti i prednosti, od visine donacije do aktivnosti. Primjerice, i simpatizer i vrtlar dobiju istu količinu paketića sjemena, ali vrtlar mora vratiti dio sjemena od onog što je dobio kako bi se ono moglo dalje prenositi.

Na važnost društvenih banaka sjemena ukazuju i klimatske promjene, ekološke katastrofe, nestanak malih proizvođača hrane i razne bolesti koje su prijetnja proizvodnji hrane. Očuvanje raznih sorti sjemena jedan je od najvažnijih načina za poboljšanje bioraznolikosti, koja u konačnici utječe na proizvodnju zdrave hrane.

Društvenu banku sjemena sufinancira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva u sklopu programa Centar znanja za društveni razvoj u području održivog življenja i razvoja permakulture.

U ZMAG-u provode i planiraju cijeli niz aktivnosti vezanih uz Društvenu banku sjemena, a sada traže i osobu za zagovaranje i politiku promicanja suvereniteta sjemena i hrane.

Članovi Udruge Permakultura Dalmacija također aktivno rade na očuvanju starih sorti, kazao nam je predsjednik Udruge Ivan Rako. Nabavljeno tradicijsko sjeme uzgajaju u svojim vrtovima te ga tim putem razmnožavaju i dijele s drugim članovima i pratiteljima Udruge.

Povratak korijenima

– Reakcije stanovnika Splita, a još više ruralnih krajeva, do sada su bile odlične te je od razmjene do razmjene vidljiv napredak u svijesti stanovnika o važnosti očuvanja sjemenja. Posebno veseli činjenica da su na događanjima, koja smo organizirali, sudjelovali mnogi mladi koji imaju za želju očuvati tradiciju svojih obitelji i vratiti se svojim "poljoprivrednim korijenima" upravo putem očuvanja tradicijskih sorti sjemena – ističe Rako, dodajući kako je s obzirom na sve veću jasnoću i potrebu za ozelenjavanjem i pošumljavanjem važno uvoditi inovativne metode sijanja i uzgoja biljaka – povrća, ljekovitog bilja, voćki itd.

Tako će Udruga zadnjeg vikenda u rujnu organizirati gostovanje Panosa Manikisa, stručnjaka za prirodno poljodjelstvo iz Grčke koji je izravan učenik Masanobua Fukuoke, poznatog japanskog znanstvenika koji je razvio inovativne metode uzgoja hrane prema uzorcima iz prirode.

Grčki stručnjak demonstrirat će uzgoj hrane primjenom "seed-balls", odnosno glinenih kuglica koje sadrže humus i sjemenje raznih vrsta biljaka. Tim putem sjeme dobiva sve uvjete da proklija i uspije čak i u najsurovijim uvjetima. Ovu tehniku Fukuoka je razvio i uspostavio 70-ih godina te je testirao na raznim lokacijama diljem svijeta s ciljem ozelenjavanja siromašnih i opožarenih područja, kao i uspostavljanja otpornih sustavno osmišljenih voćnjaka.

Aržano: krastavci iz Japana

U vrtu u Aržanom uzgajamo oko 50 tradicijskih sorti povrća, začinskog bilja i cvijeća. Imamo lokalnih sorti kao što su raštika, ljutika, salata zvana vučji jezik, kukuruz osmoredac, jari grah sikirica, a imamo i starih sorti iz cijeloga svijeta kao što su lubenice iz Iraka ili krastavci iz Japana. Mi ih razmnažamo i vršimo razmjenu jer važno je očuvati tradicijske sorte – kazuje Hrvoje Bota, dopredsjednik Udruge Permakultura Dalmacija i voditelj aktivnosti vezanih uz Društvenu banku sjemena.

Naslovnica HrvatskaSvijet

Najčitanije