zbogom kune i lipe Hrvatsku na putu ka uvođenju eura čeka i jedna zamka, hoće li se zbog nove valute smanjiti plaće? Evo što kaže naš poznati ekonomski stručnjak

zbogom kune i lipe

Svi argumenti, teoretski gledano, idu u prilog euru. No, uvođenje zajedničke europske valute u Hrvatsku moglo bi biti znatno kompliciranije nego se sada čini. Pa čak i dovesti do zahtjeva za smanjenjem plaća i socijalnih izdvajanja. Tvrdi to dr. Željko Lovrinčević, znanstveni savjetnik sa Ekonomskog instituta.

Iskustva zemalja koje su uvodile euro su, ističe Lovrinčević, uz određena odstupanja prilično pozitivna. No, ostaje otvoreno pitanje neizgrađenog institucionalnog okvira za euro: od definiranja institucija do određivanja procedura i nadležnosti.

Osim toga, Hrvatsku na putu ka prihvaćanju eura čeka i jedna zamka. Ona vezana uz timing.

- Sve zemlje uvodile su euro u uzlaznoj fazi ekonomskog ciklusa, u vrijeme kada se ekonomija kretala naprijed i kada je bilo lakše zadovoljiti postavljene uvjete. Iznimka je jedino Slovačka, koja je euro uvodila na početku recesije. Prilično je izvjesno da će uvođenje eura u Hrvatskoj poklopiti sa silaznom putanjom europske ekonomije. A to znači da će u takvim uvjetima postojati dosta jaki zahtjevi na rashodovnoj strani proračuna, u smislu restrikcija koje se odnose na socijalne izdatke i plaće – upozorava Lovrinčević.

Ako se to doista dogodi, onda će pitanje eura preći iz ekonomske sfere u političku arenu. Pri čemu nije isključeno da dođe do zahtjeva za referendumom.

- Tu se stvari potpuno kompliciraju. Euro dolazi na teren politike, ne ekonomskih argumenata – naglašava naš sugovornik.

Dodatna otegotna okolnost mogla bi biti i položaj pojedinih zemalja eurozone. U prvom redu Italije.

- Ako je politička situacija u Italiji fragilna, ove godine neće biti ekonomskog rasta. Italija bi mogla u potpunosti stagnirati. A njezina ekonomija će na prve naznake silazne faze gospodarskog ciklusa ponovno postati troublemaker za čitavu euro zonu – napominje Lovrinčević. Ni to, upozorava on, Hrvatskoj ne ide u prilog, jer takva situacija gura europsku ekonomiju unatrag. I to u vrijeme kada bi Hrvatska trebala prihvatiti euro.

- Kuna je tek sada počela živjeti punim plućima. Raste udio kunskih plasmana nauštrb onima u eurima Paradoks je da će kuna prestati živjeti u trenutku kada je počela nadvladati euro. Kuna će nestati u trenutku kada je postala nacionalna valuta u pravom smislu te riječi – zaključuje Lovrinčević.

Crna Gora već uvela euro

Crna Gora je jedina zemlja koja nije članica Europske unije, a koja koristi euro kao svoju službenu valutu. Euro je uveden 2002. godine, a iskustva građana te zemlje su prilično pozitivna. Posebno u rastućem turističkom sektoru, gdje euro uvelike olakšava poslovanje. Narodna banka Crne Gore već je u pregovorima sa Europskom komisijom zatražila da se toj zemlji omogući da zadrži svoju valutu i nakon ulaska u EU.

Uz, naravno, ponešto izmijenjene mastriške kriterije.

Naslovnica HrvatskaSvijet

Najčitanije