Istina je po dvije najveće hrvatske stranke porazna. HDZ i SDP nikada u posljednjih 20 godina nisu sa svojim listama na nacionalnoj razini dobili manje glasova.
Unatoč nešto višem odazivu nego je uobičajen na EU izborima, HDZ je u nedjelju uspio osvojiti 244.075 glasova. Tek nešto niše nego ta stranka, po tvrdnjama iz HDZ-ove središnjice, ima članova. SDP-u je, pak, pripalo 200.974 glasa.
Gledano u postocima, HDZ je dobio 22,72 posto, a SDP 18,71 posto potpore birača. Dakle, zajednički udio najvećih stranaka u izbornom kolaču iznosi 41,43 posto glasova. Što je niti polovina svih glasova birača koji su ovoga puta izašli na izbore.
Ovaj ionako nizak postotak rapidno dodatno pada ako se u obzir uzme ukupan broj birača u Hrvatskoj. I onih koji su izašli na birališta, i onih koji su ostali u svojim domovima. Tako ispada da je za HDZ i SDP glasalo tek njih - 12 posto. Ne više od jedne osmine.
Pravašica Ruža Tomašić tvrdi da narod uviđa da se može i bez HDZ-a i SDP-a. I pritom cilja upravo na ove brojke. Daleko je, doduše, od toga da će netko u Hrvatskoj moći formirati vlast bez jedne od dvaju velikih stranaka. No, neosporno je da se njihov udio u glasovima iz godine u godinu zapravo smanjuje. Treće opcije dobivaju sve više glasova.
Dva su ključna razloga za ovakav trend. U prvom redu zbog toga što HDZ i SDP već neko vrijeme imaju konkurenciju. Suverenisti, Mislav Kolakušić, Amsterdamska koalicija, Živi zid, Most, pa Neovisni za Hrvatsku, Marijana Petir, Start Dalije Orešković, Možemo, Pametno…
Izazivači su ukupno dobili čak 44,51 posto glasova. I to bez niza minornih stranaka koje se tradicionalno pojavljuju na svim izborima i osvajaju mali postotak.
Veliki broj lista i sa desna i sa lijeva jednostavno „mrvi“ političku scenu. Glasovi se raspoređuju na veći broj kandidata, pa je i matematički logično da se time smanjuje broj glasova kojeg dobiju velike stranke.
S druge strane, očito je da raste razočarenje građana u etablirane političke opcije. I da su u dvjema velikim strankama platili tome danak. HDZ i SDP padaju, koliko god šutjeli o tome.
Usporedbe radi, na parlamentarnim izborima 2007. - posljednjima na kojima su ove dvije stranke obje nastupile potpuno samostalno – HDZ je osvojio 34,78 posto, a SDP 32,46 posto. Što je ukupno činilo 67,24 posto. Odnosno dvije trećine svih glasova. I čak 26 posto više nego danas, na ovim posljednjim europskim izborima. Nezahvalno je, naravno, uspoređivati dvoje u osnovi različite izbore kao što su oni parlamentarni i europski. Ipak, iz njih je moguće pratiti trendove. A oni su, kako godine odmiču, porazni.
Nakon tog izbornog ciklusa uslijedio je 12-godišnji period u kojemu su stranačka vodstva SDP-a i HDZ-a forsirala koalicije za manjim strankama. HDZ sa desnima, SDP sa lijevima. A sa zajedničkom izbornom listom puno je teže točno ocijeniti koliko je koja stranka zapravo dobila glasova.
Na EU izborima 2013., prvima koji su se održavali u Hrvatskoj, koalicije, zapravo, i nisu bile tako široke. HDZ je išao u savezu sa HSP-om Ante Starčević i Blokom umirovljenici zajedno. Na izborima su osvojili 32,86 glasova.
SDP je na nekoj od krivina ostao bez IDS-a, pa je koaliciju sklepao od HNS-a i Hrvatske stranke umirovljenika. I dobio 32,07 posto glasova. Ukupan zbroj ponovno prelazi 64 posto. Puno, puno više nego današnjih 41,43 posto.
Na EU izborima 2014., međutim, koalicije su bile nešto šire. Pa je i ukupan postotak glasova koji su dobila ova dva bloka bio viši. HDZ-ovom je tada pripalo 41,42 posto, a SDP-ovom 29,93 posto. Zbirno, čak 71,35.
Ako raščlanimo ove rezultate, dobijemo zanimljiv zaključak. HDZ-ova koalicija sa HSS-om, HSP-om Ante Starčević, BUZ-om, ZDS-om i HDS-om dobila je, dakle, prije pet godina 41 posto glasova. Danas sam HDZ „piza“ 22 posto.
Gdje je nestala razlika od 19 posto glasova? Dio je svakako otišao Suverenistima Ruže Tomašić. No, pritom sigurno nije riječ o svih osam posto glasova. Hrast je prošli put sudjelovao u koaliciji sa Kujundžićem, dok je Ruža Tomašić išla sa HDZ-om. Prije pet godina dio glasova je išao i na HSS, koji je tada išao sa HDZ-om, a danas je dio Amsterdamske koalicije.
Nedostaje, dakle, između 5 i 10 posto glasova. I to HDZ-ovih birača koji ili nisu izašli na birališta, ili su zaokružili neku od drugih desnih opcija.
Slično je i na SDP-ovoj strani. Na EU izborima 2014. socijaldemokrati su izašli u paktu sa HNS-om, IDS-om i HSU-om te Miloradom Pupovcem. I dobili gotovo 30 posto glasova. Danas SDP ima 18 posto udjela u izbornom kolaču.
Nedostaje, dakle, 12 posto glasova. Pet posto u nedjelju je pripalo Amsterdamskoj koaliciji. U kojoj su IDS i HSU bili dio koalicije sa prošlih izbora. Tome treba pribrojiti i HNS-ovih 2,6 posto glasova, jer su oni 2014. bili u savezu sa socijaldemokratima. Kao i SDSS-ovih 2,6 posto. Nedostaje, dakle, bar četiri posto glasova. I to onih SDP-ovih.
Koji su, u međuvremenu, očito pronašli neke druge favorite.