Zvono na tornju crkve Župe sv. Antuna Padovanskog u središtu Lasinje svojom bukom narušava zdravlje mještana središta sela u istoimenoj općini nedaleko od Karlovca, pa je vlasniku naloženo da isključi zvučno označavanje vremena, odnosno otkucaje sata koji se nalazi na građevini svake noći u periodu od 22 do 6 sati.
Odlučio je tako, nepravomoćno, Općinski sud u Karlovcu po tužbi Ante i njegova sina Marija Šituma, koji (povremeno) žive u neposrednoj blizini crkve, te je Župi naložio da ocu i sinu plati troškove sudskog postupka u iznosu od 19.000 kuna, piše Jutarnji list.
Šitum je umirovljeni vozač koji je životnu ušteđevinu zarađenu u Austriji odlučio investirati u kupnju i obnovu imanja u Lasinji, rodnom kraju svoje supruge. Uložio je, kaže, 200.000 eura da bi se tu mogao odmarati veći dio godine, no umjesto mira dobio je, kaže, ludnicu i oštećenje sluha.
Sat na crkvenom tornju otkucava svakih 15 minuta, i to u prvom kvartalu jednom, svaki sljedeći kvartal po otkucaj više, a na puni sat još onoliko koliko kazaljka pokazuje sati. Žalio se župniku Stjepanu Bradici još 2014., ali i onom koji je došao nakon njega, Danku Bizjaku, no, kaže, nije naišao na razumijevanje, pa je pravdu odlučio potražiti na sudu.
Oba župnika, ali i mjesna vlast, smatraju da je problem u Anti, a ne u zvonu, te da bi se on trebao prilagoditi običajima mjesta u koje se doselio, odnosno njihovoj stoljetnoj tradiciji. Drže da je prvostupanjski sud donio pogrešnu odluku i najavljuju žalbu.
Nitko se nije žalio
- Zvonik crkve, kao i satni mehanizam na njemu, dio su mjesne povijesti te predstavljaju povijesni, ali i kulturni identitet mjesta, a opće je mišljenje u mjestu da otkucaji sata sa zvonika predstavljaju nešto lijepo, autohtono i kulturološki prihvatljivo.
Crkva je sa zvonikom srušena u vrijeme Domovinskog rata, obnovljena je uz pomoć Republike Hrvatske te su za obnovu crkve, a to znači i obnovu zvonika i satnog mehanizma odobrenje dala nadležna ministarstva. Imamo sva potrebna odobrenja i dozvole - smatrali su u župi navodeći i da je netočno da otkucaji bude župljane jer im se do sada nitko nije žalio osim Ante.
- Evo kako to izgleda. Gledaš TV i odeš spavati oko 11 sati, legneš, a ovo krene udarati 15 puta, pa opet zatvoriš oči, pa ti onako dolazi san, a onda u ponoć udari opet, 16 puta, pa opet uhvatiš san, a on opet tuče i udara. Ne smeta samo meni, smeta i ljudima, pričaju mi, ali se boje reći.
Ali, gledajte to ovako - jednom ne smeta, drugi to ignorira, treći se neće s time zafrkavati, ali četvrtom smeta. Nije pitanje tko se žali, nego je pitanje je li buka po zakonu ili ne - kaže Anto i dodaje da ni s kim nije u svađi, da poštuje svačije pravo na vjeroispovijest, ali samo želi mir za sebe te nam pokazuje “dokaz” iz hitne službe u kojem piše da se “pacijent žali na pritisak u ušima, kao i da mu smetaju jaku zvukovi, npr. zvonjava crkve”.
Običaj
Iz Župe potvrđuju da su još 2014. primili Antinu žalbu, zbog čega je župnik Bradica bio sazvao sjednicu Ekonomskog i pastoralnog vijeća Župe, te je tada donesen jednoglasni zaključak da je njegov zahtjev neprihvatljiv i da zvono ne namjeravaju ugasiti niti ukinuti.
Jednako tako, stav općinskih vijećnika bio je da se tradicija nastavi.
Novi župnik Danko Bizjak rekao je da je zatekao stanje kakvo je bilo za vrijeme bivšeg župnika, koje nije mijenjao smatrajući da se, ako otkucavanje sata noću ne smeta starosjediocima župe nego samo tužiteljima koji u mjestu žive samo tri godine i to ne u kontinuitetu, ne može raditi o buci koja bi bila prekomjerna te da bi isključenje otkucavanja sata u noćnom razdoblju izazvalo nezadovoljstvo župljana jer se radi o običaju koji traje dugi niz godina.
- Župljani su revoltirani Antom, a ne satom. Većina će vam reći da žele da to bude, oni se toga ne žele odreći, smatraju to napadom na njih od čovjeka koji je dva mjeseca nakon što je došao u zajednicu krenuo na nož sa svima. K tome, Šitumima je to samo vikendica. Župljani se bore za nešto svoje i imaju legitimno pravo na to. Ja sam tu da ih u tome podržim - rekao nam je župnik Danko.
Sud je odlučio angažirati jedno poduzeće iz Samobora koje je provelo tehničko mjerenje buke, a onda i Tomislava Šimetića, sudskog vještaka za elektrotehniku i zaštitu od buke, čiji je posao bio utvrditi štetnost jačine zvuka.
On je smatrao da kulturno naslijeđe crkvena zvona ne može izuzeti od razmatranja o utjecaju eventualne štetnosti u području akustike.
Mjerenje buke
“Može se utvrditi da razina impulsa koji nastaje udarom zvona iznosi 60 do 65 decibela, ovisno o ukupnom broju udaraca, što dovodi do zaključka da prilikom udara zvona dolazi do značajnog povišenja rezidualne buke, za 20 do 30 decibela, a samim time do remećenja mogućnosti mirnog i zdravog boravka i odmora na predmetnoj lokaciji”, zaključio je te dodao da se radom crkvenih zvona onemogućuje miran boravak tužitelja, odnosno da se može smatrati štetnim za prosječnog čovjeka.
Tijekom postupka pokazalo se da u RH ne postoji posebni propis koji bi regulirao najviše dopuštene razine buke koje potječu od elektroakustičkih uređaja na vjerskim objektima, pa je sud ocjenjivao radi li se o prekomjernoj buci u smislu štetnih imisija koje regulira Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, za koji se procijenilo da predstavlja opći propis koji valja primijeniti na konkretan slučaj zbog nepostojanja posebnih propisa koji bi se odnosili na vjerske objekte.
Karlovački sud: Direktiva kod zaštite od buke ne predviđa izuzeće za vjerske objekte
Ni hrvatska sudska praksa još se nije susrela s ovakvim slučajem, pa se karlovački sud rukovodio sličnim predmetima, odnosno presudom Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Oluić protiv Republike Hrvatske” u kojoj je sud utvrdio povredu obveze države da jamči zaštitu prava na privatni život i dom od prekomjerne imisije buke “iako se odluka ne odnosi na buku čiji izvor je sat s crkvenog zvonika”.
Tužena Župa se pozivala na Ugovor između Svete Stolice o pravnim pitanjima kojim je propisano da RH jamči Katoličkoj crkvi slobodu obavljanja bogoštovlja i nepovredivost mjesta za bogoštovlje, no karlovački sud navodi da “direktiva kod zaštite od buke ne predviđa nikakvo izuzeće za vjerske objekte”.
Zagrebački odvjetnik Anđelko Jureško pripremat će žalbu višem sudu na odluku karlovačkog Općinskog suda. U njoj će, kaže nam, naglasiti pet pogrešaka karlovačkog suda.