skup srednjoškolskih ravnatelja Ministrica Divjak u Primoštenu: Prvašići koje upisujemo radit će poslove koji još ne postoje i zato se ne možemo oslanjati na metode učenja od prije 50 godina

skup srednjoškolskih ravnatelja

Prvašići koje upisujemo radit će poslove koji još ne postoje i zato se ne možemo oslanjati na metode učenja od prije 50 godina, istaknula je u utorak u Primoštenu ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak koja sudjeluje na dvodnevnom Državnom stručnom skupu "Vođenje i rukovođenje školskom/domskom ustanovom tijekom reformskih procesa" koji organizira Agencija za odgoj i obrazovanje.


"Pred nama je zajednički pothvat jer ovu reformu zajedno gradimo, a reformske procese shvaćamo ozbiljno i odgovorno. Imamo dosta izazova, ali mi smo ti koji ćemo reformu iznijeti i ona će zaživjeti. Sigurna sam da ćemo promijeniti škole, motivirati učitelje i rezultate učenika. Naš glavni resurs su mladi, ali pitanje je koliko u njih ulažemo. Moramo se truditi ulagati u mlade, da imaju start za četvrtu industrijsku revoluciju za koju još ne znamo kako će izgledati", rekla je ministrica Divjak na skupu koji je u primoštenskom hotelu Zora okupio stotine ravnatelja srednjih škola i domova.


"Prvašići koje upisujemo radit će poslove koji još ne postoje i zato se ne možemo oslanjati na metode učenja od prije 50 godina. Ne možemo si dozvoliti da ne ulažemo u opremu i ljude. Od jeseni svi krećemo i samo je na nama da se dobro pripremimo", poručila je ministrica na skupu koji je dio turneje u sklopu priprema za uvođenje kurikularne reforme od jeseni u sve osnovne i srednje škole diljem Hrvatske.


Najavivši da će se susresti sa svim ravnateljima osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj, Divjak je istaknula kako nije riječ samo o porukama, nego i o izazovima, pitanjima i svemu što je pripremljeno za uvođenje cjelovite kurikularne reforme u sve škole.
Istaknula je da je već sada napravljeno puno posla te da su povratne informacija preko 13 tisuća sudionika vrlo pozitivne.

Ministrica je podsjetila i da je u prva dva mjeseca ove godine odrađeno gotovo tisuću radionica te da su doneseni svi kurikulumi.
Kada je riječ o udžbenicima, Divjak je naglasila da država plaća sve udžbenike za osnovne škole, što daje mogućnost da lokalne zajednice, pogotovo osnivači, plate dodatne materijale.


Što se tiče opreme za škole, dodala je ministrica, "naglasak je na tome da imamo digitalno neovisnog nastavnika i da svaki nastavnik ima svoje računalo, projektor i pametnu ploču".


"Poslali smo 43 milijuna za opremanje laboratorija, kabineta likovne i tehničke kulture, sve što je važno da bismo ostvarili uvjete da kurikularna reforma uđe u dobro opremljene škole, ali najvažniji faktor su, naravno, učitelji i nastavnici, a ravnatelji koji sve to skupa organiziraju moraju biti jednako spremni kao i Ministarstvo", objasnila je Divjak.


Na pitanje novinara jesu li se ravnatelji u Splitu, s kojima se ministrica sastala u ponedjeljak, žalili na nedostatak kadra, odgovorila je da nije bilo žalbi te da su ravnatelji dviju eksperimentalnih škola podijelili svoja iskustva s ostalim ravnateljima koji nisu bili u eksperimentalnoj fazi kurikularne reforme.


Kada je riječ o nedostatku kadrova za STEM područja, Divjak je podsjetila da su uvedene stipendije za studente koji studiraju u STEM-u (programe u biotehničkom, tehničkom, biomedicinskom i prirodnom području znanosti).


"Godišnje dodjeljujemo 3400 STEM stipendija, a važan segment toga su nastavnici koji predaju prirodoslovne predmete te matematiku i informatiku. U edukacijama smo stavili naglasak na rješavanje problema i način rada u predmetima koji su krucijalni da bismo pripremili naše učenike za izazove 21. stoljeća. Svim nastavnicima je u protekle dvije godine plaća išla gore šest posto, još ove godine ide tri plus dva posto i sada završavamo i objavljujemo pravilnik o nagrađivanju koji će one najbolje prepoznati", rekla je Divjak.


Napomenula je da je velika je odgovornost na sveučilištima te da Vlada inzistira na povećanju kvota na deficitarnim studijima poput prirodoslovno-matematičkih te informatičkih fakultetima. Tim ustanovama, kazala je, doznačeno je više novca po studentu.
Jedno od rješenja nedostatka profesora je i mreža škola, koja mora omogućiti da se škole, odnosno razredi okrupnjavaju tako da imaju optimalan broj učenika. Prosječni razred u Hrvatskoj ima 17 učenika, "što znači da ima kapaciteta i resursa, međutim definitivno mora biti naglasak na poticanju studiranja na STEM području čime ćemo dugoročno rješavati probleme", smatra Divjak.


Okupljenima u primoštenskom hotelu obratili su se i ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Mile Živčić, Predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec te predsjednica Udruge učeničkih domova Milica Banović.

Naslovnica HrvatskaSvijet

Najčitanije