I beskućnici lakše do faksa Pomoć ranjivim skupinama: država će u tri godine osigurati 500 milijuna kuna kako bi potaknula studiranje starijih osoba, roditelja, socijalno ugroženih, onih iz ruralnih područja i s otoka, invalida, pripadnika LGBT skupina...

 I beskućnici lakše do faksa

Hrvatska će do 2021. uložiti oko pola milijarde kuna kako bi se olakšao pristup visokim učilištima osobama koje dolaze iz podzastupljenih i ranjivih skupina, omogućiti im jednake uvjete studiranja, financijsku potporu te poticati veću stopu završavanja studija i pronalaska posla nakon stjecanja diplome.

To su neki od ciljeva koji proizlaze iz Nacionalnog plana za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj 2019. - 2021., koji je Vlada RH usvojila na sjednici u četvrtak.

- Nacionalni je plan izradila Nacionalna skupina za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja, temelji se na Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije te predlaže niz konkretnih ciljeva, podciljeva i aktivnosti koje preuzimaju provesti ponajprije institucije i tijela u visokom obrazovanju, ali i drugi relevantni dionici u sustavu obrazovanja - objašnjavaju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, dodajući kako su predloženi i mjerljivi pokazatelji praćenja ostvarivanja strateških ciljeva.

Financijska sredstva za provedbu plana osigurana su u državnom proračunu za 2019. godinu te projekcijama za 2020. i 2021. godinu, a u sklopu razdjela Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. Samo za ovu godinu u tu je svrhu osigurano gotovo 270 milijuna kuna. Većina aktivnosti planira se provoditi projektno pa se, osim redovitog financiranja iz proračuna, računa i na sredstva iz europskih fondova te ona prijavljena za projektno financiranje iz programa "Erasmus +".

Studij uz rad

Terminima "podzastupljene i ranjive skupine", prema dokumentima koje je usvojila Nacionalna skupina za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja, zahvaćene su skupine studenata poput onih čiji roditelji imaju niže razine obrazovanja, koji dolaze iz obitelji nižeg ekonomskog statusa, studentice u tehničkom području, studenti u humanističkom području, stariji studenti, studenti roditelji, studenti s invaliditetom, oni koji su završili strukovnu školu, koji rade uz studij kao i oni koji putuju na studij u drugu županiju, djeca hrvatskih branitelja, studenti pripadnici romske manjine, pripadnici LGBT orijentacije, studenti iz alternativne skrbi (iz dječjih domova i udomiteljskih obitelji), studenti beskućnici te oni koji se nalaze u riziku od beskućništva, kao i studenti iz ruralnih područja, manjih mjesta i otoka, izbjeglice i tražitelji azila.

Iako će se kroz Nacionalni plan provesti sveobuhvatno istraživanje koje bi trebalo dati odgovore o preprekama koje stoje na putu ranjivim skupinama do visokih učilišta te razlozima napuštanja studija, nekoliko dosadašnjih istraživanja pokazuje kako se te skupine trenutačno nalaze u veoma teškom položaju ako, unatoč životnim teškoćama, odluče graditi akademsku karijeru.

Primjerice, prema istraživanju Eurostudent 2016., pokazalo se da samo tri posto naših studenata dolazi iz obitelji gdje je najveći završeni stupanj obrazovanja roditelja osnovna škola, dok je čak 46 posto studenata iz obitelji gdje barem jedan od roditelja ima VSS. Djeca visokoobrazovanih roditelja češće studiraju i češće planiraju studij u inozemstvu, dok studenti podzastupljenih i ranjivih skupina češće moraju raditi uz studij – od 44 posto studenata koji obavljaju neki stalni ili povremeni plaćeni posao uz studij većina njih su studenti čiji roditelji nemaju visoko obrazovanje, studenti koji su upisali studij nakon 21. godine života ili studenti roditelji.

Uopće, udio studenata s djecom u Hrvatskoj je izuzetno nizak i to je skupina kojoj je teško doći do diplome: samo tri posto naših studenata ima djecu, što nas svrstava na 25. mjesto od 29 ispitivanih zemalja. U Norveškoj, na primjer, djecu ima četvrtina studentske populacije, a u Švedskoj njih 21 posto. Nadalje, treba reći kako popratni dokumenti govore da Hrvatska nema potpuno pouzdane podatke o broju studenata s invaliditetom na našim sveučilištima. Tako, s jedne strane, evidencija institucionalnih službi podrške studentima s invaliditetom na sedam hrvatskih sveučilišta pokazuje da je u 2016. godini ukupno 571 student s invaliditetom koristio neki od oblika potpore u sustavu visokog obrazovanja.

Fizičke i mentalne teškoće

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom pak izvješćuje o 364 studenta s invaliditetom, od čega 329 redovnih studenata. U svakom slučaju, zbog različitih zdravstvenih stanja ili akutnih bolesti studenti se susreću s brojnim preprekama: neki moraju na fizikalnu terapiju, nekima je otežano sjediti cijeli dan na predavanjima, dio njih ima teškoća doći do dislociranih studija i slično. U većoj mjeri od prosjeka studij prekidaju studenti s fizičkim i mentalnim teškoćama te poremećajima učenja.

S teškoćama se susreću i djeca s otoka, ruralnih sredina i manjih mjesta kojima su financijske teškoće često prepreka studiranju. Zanimljivo je, a svjedoče to i podaci Hrvatske mreže za beskućnike u 2015. i 2016. godini, o čemu su izvijestili i pučku pravobraniteljicu, da je nekoliko studenata zatražilo pomoć regionalnih centara ili prihvatilišta za beskućnike jer su zbog izvanrednih životnih okolnosti ostali bez stalnog mjesta stanovanja.

Svima njima akademski bi put trebao biti olakšan usvojenim nacionalnim planom kojim se želi unaprijediti pristup sustavu visokog obrazovanja. Konkretno, plan predlaže mjere koje bi tim skupinama trebale pomoći već od odluka vezanih za izbor studija pa se tako predlaže unaprjeđenje sustava profesionalnog usmjeravanja i samoinformiranja te izrada web- -sučelja za sveobuhvatni pristup profesionalnom usmjeravanju.


Deset tisuća stipendija
Ministarstvo znanosti i obrazovanja trenutačno godišnje dodjeljuje deset tisuća socio-ekonomskih stipendija u pojedinačnom mjesečnom iznosu od 1200 kuna. Stipendije za studente lošijeg socijalnog statusa isplaćuju se mjesečno tijekom devet mjeseci.


'Muški' i 'ženski' studiji
Među ranjivim su i podzastupljenim skupinama, prema definiciji koju je usvojila Nacionalna skupina za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja, i studentice u tehničkom te studenti u humanističkom području pa su u Vladi odlučili stimulirati ujednačeniji pristup tim područjima osobama obaju spolova. Prema podacima na koje se pozivaju u Nacionalnoj skupini (Šćukanec i dr., 2016.), u tehničkim znanostima u nas studira 70 posto studenata muškog spola, a u humanističkim znanostima je čak 74 posto studentica.


LGBT zajednica
Članovi Nacionalne skupine za unaprjeđenje socijalne dimenzije u visokom obrazovanju, podsjetimo, među ranjive i podzastupljene osobe na našim visokim učilištima uvrstili su i osobe LGBT orijentacije za koju kažu kako u Hrvatskoj još uvijek ne postoji sustavno prikupljanje podataka i nema dovoljno saznanja.
Međutim, dodaju, u okviru istraživanja provedenog u sklopu projekta 'E-Quality: Povezivanje kvalitete i socijalne uključenosti u visokom obrazovanju u Hrvatskoj', studenti su istaknuli kako su na našim visokim učilištima studenti pripadnici LGBT orijentacije potencijalno ranjiva skupina u kontekstu društvene integracije. Također, rezultati istraživanja među srednjoškolcima (Jugović i Bezinović, 2015) pokazuju da su učenici LGBT orijentacije češće od učenika heteroseksualne orijentacije izloženi relacijskom i fizičkom nasilju.


Nešto i za srednje škole
Planirano je također profesionalno usavršavanje nastavnika i nenastavnog osoblja za rad s ranjivim skupinama, ali i unaprjeđenje suradnje visokih učilišta s poslodavcima na osiguravanju studentske prakse za te skupine studenata, kao i uključivanje visokih učilišta u posebne programe potpore zapošljavanju i obrazovanju preko EU fondova (Garancija za mlade). Iz MZO-a također navode kako se planira stipendiranje tih kandidata za upis u prvu godinu studija, kao i pružanje pomoći srednjim školama čiji učenici postižu slabije rezultate.

Naslovnica HrvatskaSvijet

Najčitanije