Noćna mora iznajmljivača Paušalni porez skače na 1500 kuna? Još ni jedan grad nije službeno donio odluku o visini poreza za iznajmljivače za ovu godinu, što izluđuje više od stotinu tisuća obitelji koje se bave iznajmljivanjem oko 600.000 postelja

Noćna mora iznajmljivača

Pred oko 555 općinskih i gradskih vijeća, koliko ih ima u Hrvatskoj, ostalo je još manje od mjesec dana u kojima moraju kazati koliko žele da njihovi iznajmljivači obiteljskog smještaja plaćaju paušal poreza na dohodak u 2019. godini po svakom krevetu.

Raspon iznosa je od 150 do 300 kuna, koliko taj porez iznosi sada, do čak 1500 kuna, koliko on maksimalno može iznositi po novim zakonskim odredbama. Naime, prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, koji je u Saboru RH izglasan u studenome, odluku o tome od ove godine moraju samostalno donijeti jedinice lokalne samouprave do kraja siječnja, a ako to ne učine u roku, iznajmljivači na njihovu području automatizmom će plaćati 750 kuna paušalnog poreza po krevetu, odnosno 250 posto više nego do sada.

Posljednji trenutak

Kako trenutačno ni jedan grad ni općina u Hrvatskoj nisu još službeno donijeli odluku o visini poreza za iznajmljivače za ovu godinu, to više od stotinu tisuća obitelji koje se bave turističkim iznajmljivanjem oko 600 tisuća postelja u obiteljskom smještaju još uvijek ne zna s kolikim poreznim opterećenjima su ušli u ovu godinu.

Kako sada stvari izgledaju, čini se da će sva gradska i općinska vijeća takvu odluku donijeti u posljednji trenutak, u drugoj polovini siječnja, čekajući Pravilnik o porezu na dohodak za iznajmljivače, koji, kako neslužbeno doznajemo, treba donijeti Ministarstvo financija do 9. siječnja. U njemu bi trebalo biti precizirano kako će se plaćati i po kojim kriterijima naplaćivati paušalni porez, jer je novi zakon i u tom dijelu unio neke izmjene.

– Pravilnik o porezu na dohodak građana pružatelja usluga smještaja u domaćinstvu, koji izrađuje Ministarstvo financija, morao bi razjasniti neke stvari, prije svega onu zakonsku odredbu po kojoj se paušal poreza na dohodak plaća prema mjestu prebivališta. Imamo apsurdnu situaciju da iznajmljivač živi u jednom mjestu, a apartman koji iznajmljuje je u drugom mjestu. Porez na dohodak će se po sadašnjim odredbama plaćati u mjestu gdje je prebivalište iznajmljivača, a ne u mjestu u kojemu se ostvaruje prihod od iznajmljivanja. To je vrlo čest slučaj, tako da je to problematična situacija sada jer se radi o porezu koji u cijelosti ostaje lokalnoj samoupravi, što do sada nije bio slučaj. Tako bi iznajmljivač koji iznajmljuje apartman na Hvaru, a živi u Splitu, porez trebao plaćati Splitu, što je apsurdno jer je apartman u drugom mjestu i on opterećuje komunalnu infrastrukturu drugoga grada. Kako je namjena poreza ulaganje u komunalnu infrastrukturu mjesta ili grada koju su turistički kapaciteti opteretili, tim se sredstvima to opterećenje sanira. No, ako sredstva budu išla tamo gdje iznajmljivač živi, a ne tamo gdje je smješten apartman koji iznajmljuje, onda to nema smisla – kaže Nedo Pinezić, dugogodišnji iznajmljivač aktivan pri Zajednici iznajmljivača pri HGK-u.

Do sada se porez na dohodak od iznajmljivanja turistima drukčije raspoređivao i nije bio 100-postotni prihod općine ili grada, kako će to biti od 2019. godine.

Milijun eura

Primjerice, Split, koji ima oko 23 tisuće postelja u domaćinstvima, sa sadašnjim iznosom paušala poreza od 300 kuna po postelji uprihodio bi 6,9 milijuna kuna godišnje od tog poreza, odnosno oko milijun eura jer će cjelokupan iznos naplaćenog ostajati gradu u kojemu je plaćen (pod uvjetom da je vlasnicima apartmana prebivalište u Splitu!).

No, kako će se obračunavati porez, do kada će se morati uplatiti, kako će se kontrolirati uplate, sve su pitanja na koja treba odgovoriti Pravilnik Ministarstva financija.

U međuvremenu, rezervacije smještaja za 2019. godinu već stižu, cijene su odavno formirane, a tamo gdje će se visina paušalnog poreza povećati, to će utjecati na poslovanje, kažu iznajmljivači. Jer cijene su formirane na temelju dosadašnjeg iznosa poreza na dohodak. A kako on može biti i dvostruko veći, što nije moglo biti ukalkulirano u cijenu, to bi se moglo osjetiti u poslovanju, tvrde iznajmljivači.

S druge, pak, strane, državni financijeri s pravom tvrde kako je sadašnji iznos od 300 kuna po krevetu određen u vrijeme kada je prosječna popunjenost kreveta u obiteljskom smještaju bila 35 do 40 dana, a sada je dvostruko veća.

Problemi s visinom poreznog paušala, međutim, mogu nastati i kod odlučivanja u gradskim vijećima jer ona moraju biti sazvana najmanje sedam dana ranije, što znači da će se o tome idućih tjedana navrat-nanos odlučivati da se stignu zakonski rokovi.

Ako se ne ispuni rok do 31. siječnja, svi iznajmljivači će plaćati 750 kuna, pa je lako moguće u našim političkim (ne)prilikama da netko namjerno počne igrati političke igre na lokalnoj razini oko izglasavanja tog paušala.

Većina iznajmljivača se slaže da se nije trebalo u 2019. godini mijenjati iznose paušala, nego po donošenju Zakona ostaviti ovu godinu da se donesu odluke na gradskim i općinskim vijećima za iduću godinu i sve uskladi s Pravilnikom te da primjena počne od 2020. godine.

Za sada od toga nema ništa, pa ostaje vidjeti kada će načelnici i gradonačelnici odluku o visini paušala predložiti Gradskom vijeću koje donosi konačnu odluku. Negdje se provode konzultacije oko toga s udrugama iznajmljivača, a negdje se još nije napravilo ništa.

Uska grla

– Morao bi se uspostaviti dijalog između iznajmljivača i općinskih i gradskih vlasti oko toga gdje su uska grla u komunalnoj infrastrukturi koja bi se trebala rješavati sredstvima tog poreza. Njegova visina bi trebala biti određivana realnim potrebama ulaganja u komunalnu infrastrukturu, a ne time što tko misli da je puno ili malo. Mora se stvoriti tijelo u kojemu će pružatelji usluga iznajmljivanja imati komunikaciju u kojoj će kazati: nama trebaju parkirališta, nemamo dovoljno tekuće vode, fali nam kanalizacija, i zajednički odlučiti u kojemu smjeru ulagati, koliko to košta i koliki zbog svega toga mora biti porez. To je kao stambena pričuva u zgradi koju se plaća i odlučuje u što će se ulagati – pojašnjava Pinezić.

Naslovnica HrvatskaSvijet

Najčitanije