StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetNAKON SPLIĆANA, ISPLOVLJAVANJE ZABRANJENO I ŠIBENČANIMA

SPASITE SPASIOCE! Od Rijeke do Dubrovnika nema broda za traganje i pomoć na moru

7. listopada 2018. - 18:31

Pola hrvatskog dijela Jadrana nema brod za traganje i spašavanje na moru. Nakon što su pomorski inspektori Ministarstva pomorstva, zbog niza nepravilnosti i neadekvatne opreme, zabranili isplovljavanje m/b "Pojišan", brodu za traganje i spašavanje Lučke kapetanije Split, ista je sudbina zadesila i m/b "Šibenik", brod za traganje i spašavanje Lučke kapetanije Šibenik. Brodovima je zabranjeno isplovljavanje i obavljanje pomorskih zadaća dok se kvarovi, odnosno nepravilnosti, na njima ne uklone.

Kako neslužbeno doznajemo, ista inspekcija posjetit će sljedećih dana i Dubrovnik, odnosno Rijeku, gdje također, pri lučkim kapetanijama, postoje isti brodovi za traganje i spašavanje.
Jedan od njih je i m/b "Danče" iz Dubrovnika, koji je 25. travnja 2017. sudjelovao u velikoj pomorskoj nesreći u akvatoriju Koločepskog kanala, kada je došlo do sudara broda "Danče" i gumenjaka. U toj nesreći poginulo je ili u moru nestalo sedam osoba iz gumenjaka.

Pomoćne brodice

I taj brod "Danče", kao i m/b "Šibenik", posjeduje isti radarski sustav kao i m/b "Pojišan", kojemu je zbog niza nedostataka zabranjeno plovljenje. Kako smo već pisali, na "Pojišanu" nije ispravan ni čamac za spašavanje, sidro, dubinomjer, autopilot i još mnogo toga, a, među ostalim, po "velikom moru" brod pušta u unutrašnjost velike količine mora, pa je neadekvatan za život i boravak na njemu.
U riječkoj Lučkoj kapetaniji postoji isti brod, kao i ova tri, a zove se "Vid" i on jedini nema iste navigacijske uređaje kao spomenuta tri broda, kojima su uređaji promijenjeni.
Dakle, od četiri broda za traganje i spašavanje lučkih kapetanija na hrvatskoj strani Jadrana, dvama je zabranjen rad, a potencijalno rad može biti zabranjen i svima ako pomorski inspektori uoče nepravilnosti i na preostalim brodovima, u Dubrovniku i Rijeci.
Ostale lučke kapetanije ili ispostave lučkih kapetanija imaju brodice koje su pomoćni brodovi u akcijama traganja i spašavanja na Jadranu.


O tome što ova situacija znači za Hrvatsku, odnosno je li ona potencijalno opasna za one koji plove Jadranom, razgovarali smo s dr. sc. Tonćijem Prodanom, stručnjakom za sigurnost u pomorstvu i članom Pomorskog odbora konfederacije europskih sigurnosnih službi (CoESS), sa sjedištem u Bruxellesu.
– Ako je tim brodovima zabranjeno isplovljavanje, odnosno obavljanje njihovih pomorskih zadaća, naravno da je na našem dijelu Jadrana ugroženo spašavanje ljudskih života na moru. Brodovi lučkih kapetanija su glavni operativci na moru, a Hrvatska raspolaže brodovima koji nisu adekvatni za traganje i spašavanje na moru u svim vremenskim uvjetima. Lako je spašavati živote na moru kada je bonaca, ali što će se dogoditi kada se "digne" veliko more i kada je nevera? U takvim uvjetima, ovi brodovi kojima raspolažu lučke kapetanije ne mogu raditi, odnosno spašavati i tragati. Ujedno, ni brodovi MUP-a nisu adekvatni za rad u svim uvjetima, odnosno po neverama – govori Prodan.
Zbog svega ovoga se Ministarstvu mora svojedobno predlagalo kakav bi brod RH trebala imati. On bi bio višenamjenski brod koji bi služio za ekološku zaštitu Jadrana, ali koji bi služio i za traganje i spašavanje na moru i s kojim bi sigurnost na Jadranu bila kudikamo bolja.

Nema novca

– Hrvatska još uvijek nema brod koji bi mogao djelovati u slučaju neke ekološke katastrofe. Takav višenamjenski brod, koji može komercijalno raditi po Jadranu i koji je pod ugovorom s EMSA-om (Europska agencija za pomorsku sigurnost), u slučaju ekološke katastrofe morali bismo čekati iz Trsta, koji je njegova matična luka.
Zbog toga je jedna skupina stručnjaka prošle godine predložila Ministarstvu mora da bi Hrvatska trebala imati barem jedan brod (imamo potrebu za tri takva broda) koji bi mogao isploviti po svim vremenskim uvjetima, nešto slično suplajeru (brod za opskrbu platformi) i koji bi bio dužine oko 70 metara i opremljen svom potrebnom opremom. Takvi višenamjenski brodovi su normalna pojava u svijetu i oni vrlo brzo mogu doći do svih pozicija, bilo gdje na moru. Iz Ministarstva mora smo dobili smo odgovor da za to sada nema novca – kazuje Prodan.


U slučaju velikih tragedija, kao što je pad zrakoplova u more, Hrvatska je apsolutno nespremna.
– Pa čime bismo mi spašavali te unesrećene iz zrakoplova? Možda brodovima lučkih kapetanija koji za to nisu adekvatni. Lučke kapetanije moraju biti bolje opremljene i s većim brodovima. Mi sada ne možemo odgovoriti svim zahtjevima spašavanja na moru. Ne mogu ovi brodovi koje imaju lučke kapetanije spašavati ljude na otvorenom moru kada je u pitanju nevrijeme.
Lučke kapetanije su osnovna upravna tijela službe sigurnosti plovidbe i obavljaju poslove nadzora plovidbe unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem, poslove traganja i spašavanja na moru, inspekcijske poslove sigurnosti plovidbe, i za to koriste plovila, vozila i zrakoplove. Zbog svega toga lučke kapetanije moraju biti kudikamo bolje opremljene, jer me strah i pomisliti što bi se dogodilo u trenutku kada bi bilo potrebno spašavati unesrećene u nekoj zahtjevnoj pomorskoj akciji – zaključuje Tonći Prodan.


NEMA POMOĆI
Plinska polja bez zaštite

Osvrnuo se Tonći Prodan i na plinska polja u sjevernom dijelu Jadrana.
– Svugdje u svijetu gdje postoje ta plinska polja, postoje i brodovi koji čuvaju ta plinska polja i nalaze se u njihovoj blizini. Naravno, u Hrvatskoj to nije slučaj. I sada, u slučaju nekakve eksplozije na nekom od tih plinskih polja, pitam se tko bi spašavao ljude, ako bi oni spasioce morali čekati satima na otvorenom moru – pita se Prodan.


UZALUD RATIFIKACIJA
Ne ispunjavamo međunarodne obveze

Hrvatska je 1996. ratificirala međunarodnu konvenciju o traganju i spašavanju na moru, na temelju koje je osnovala Nacionalnu službu traganja i spašavanja i donijela nacionalni plan traganja i spašavanja ljudskih života na moru. Kao nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja određena je Lučka kapetanija Rijeka, dok su Šibenik, Split i Dubrovnik podsredišnjice traganja i spašavanja na moru. Stoga je upitno, ako ovi brodovi ne plove, u kolikoj mjeri Hrvatska ispunjava svoje međunarodne obveze – kazuje Prodan.

18. travanj 2024 12:35