Od 127 gradova u Hrvatskoj, samo Dubrovnik ima Strategiju pametnog upravljanja, dok Zagreb, Kastav, Karlovac i Rijeka pripremaju takvu strategiju.
Još tridesetak gradova razvilo je pametne projekte u različitim područjima, od pametnog parkinga do pametnih rješenja u javnom prijevozu, upravljanja otočnim servisima ili rješenjima u području energetske učinkovitosti. Primjeri dobre prakse vidljivi su u Zagrebačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koja je prva krenula u smjeru uspostave pametne regije kao strateškog preduvjeta za privlačenje investicija.
Pokazateljima pametnog grada i pitanjem mogu li poboljšati upravljanje u velikim hrvatskim gradovima bavili su se znanstvenici Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ) dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović i dr. sc. Željka Kordej-De Villa te Mislav Šagovac, doktorski student na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Riječ je o prvom istraživanju primjene metodologije pametnog grada za velike hrvatske gradove koji je dobio potporu "Tvoj Grant@EIZ" na temelju metodologije razvijene u projektu European Smart Cities.
Razvojni model
Dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović prezentirala je rezultate tog istraživanja na "Znanstvenom utorku Ekonomskog instituta, Zagreb", a u fokusu istraživanja troje koautora bilo je 25 hrvatskih velikih gradova. Inače, velikim gradovima smatraju se oni koji imaju više od 35 tisuća stanovnika, a takvih je prema popisu stanovništva iz 2011. ukupno 17, ili su pak županijska središta, a takvih je osam.
Autori ovog istraživanja donose razvojni model pametnog grada u šest dimenzija s 29 najvažnijih komponenti. Pokazatelji pametnog grada razvijeni su u području gospodarstva, građanstva, upravljanja, mobilnosti, okoliša i življenja, te bi se trebali koristiti u svrhu donošenja strateških odluka za bolji život građana i stvaranja primjerenih radnih uvjeta za poduzetnike.
Istraživanje donosi i procjenu gradskog indeksa pametnog urbanog razvoja i rangiranje gradova.
Indeks pametnog urbanog razvoja jasno pokazuje heterogenost hrvatskih velikih gradova u svih šest dimenzija pametnog grada. Kad u rangiranju gradova prema stupnju urbanog razvoja nisu uključeni podaci za Grad Zagreb, rezultati pokazuju da je samo njih jedanaest iznad prosjeka. Na listi su: Pazin, Dubrovnik, Varaždin, Pula, Rijeka, Zadar, Čakovec, Split, Koprivnica, Samobor i Karlovac.
Ispod prosjeka su Osijek, Šibenik, Gospić, Slavonski Brod, Požega, Vukovar, Vinkovci, Krapina, Velika Gorica, Sisak, Virovitica, Kaštela i Bjelovar.
Kad se dodaju i zagrebački podaci, Pazin je ponovno na prvome mjestu, Zagreb je drugi, Dubrovnik treći, dok su na začelju isti gradovi: Bjelovar, Kaštela i Virovitica.
Zanimljiva je i usporedba Splita i Rijeke u dimenziji pametnog gospodarstva. Split je od Rijeke bolji samo u dva pokazatelja, i to u prijavljenim patentima i poduzetništvu, a lošiji u međunarodnoj prisutnosti, zaposlenosti i fleksibilnosti tržišta rada, produktivnosti, međunarodnim žigovima, te u području industrija intenzivnim znanjem i ulaganjima za istraživanje i razvoj.
Javna sredstva
Usporedba Dubrovnika i Bjelovara u dimenziji pametnog življenja pokazuje da je Bjelovar bolji jedino u kvaliteti stanovanja, a turistička atraktivnost, kulturni sadržaji i kvaliteta populacije na strani su Dubrovnika.
– Na temelju indeksa pametnog urbanog razvoja moguće je da donositelji gradskih odluka predlažu konkretne mjere kojima će se promicati pametni razvoj grada i omogućiti racionalno raspolaganje javnim sredstvima – istaknula je prilikom prezentacije dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović.
Iskustvo pokazuje da se ključne odluke u hrvatskim velikim gradovima uglavnom donose bez strateškog promišljanja, u planiranje razvoja nisu uključeni svi koji bi trebali, a ne vodi se ni dovoljno računa o rješavanju najvažnijih razvojnih izazova.
Razvojni model pametnog grada ne postoji, tek se počinju koristiti pametna rješenja za rješavanje problema u gradskom prometu, okolišu i gradskoj upravi. Posljedica takvog planiranja razvoja je neadekvatna kvaliteta javnih dobara i usluga koje osiguravaju gradovi i nepotrebno rasipanje javnih sredstava, zaključuju autori ovog istraživanja.
PAMETNI PROJEKTI U 30-ak GRADOVA:
- Pametni parking u pametnoj ulici i rješenja za nadzor i kontrolu okoliša – Dubrovnik
- Promet i urbana mobilnost te javni bicikli – Slavonski Brod, Koprivnica, Karlovac, Osijek, Gospić, Senj, Otočac, Karlobag i dr.
- Mogućnost dijeljenja automobila ili vožnje – Zagreb
- Rješenja za praćenje javnog prijevoza – Zagreb, Osijek
- Upravljanje otočnim servisima (sustav za praćenje popunjenosti parkirališta, evidencija zbrinjavanja otpada, e-punionica, LED rasvjeta) – grad Krk i općine na otoku Krku
- Pregled prometnih i turističkih trendova – Zagreb, Osijek, Rijeka, Velika Gorica, Koprivnica, Pula
- Rješenja u području energetske obnove i energetske učinkovitosti gradova – Sisak i Labin
- Rješenja za potporu poduzetničkoj klimi uz dokazano transparentno poslovanje gradske uprave i otvorenost prema poduzetnicima – Pula i Ivanec
- Uvođenje održive i ekološke komunalne infrastrukture (smanjenje ispušnih plinova, korištenje obnovljivih izvora energije, sanacija starih odlagališta otpada i izgradnja suvremene sortirnice te ekološko osvješćivanje građana) – Umag