POREZNa REFORMa Plenkovićeva Vlada "obradovala" građane: Zaposlenima će plaća porasti "čak" za 40 kuna

POREZNa REFORMa

Premijer Andrej Plenković i Zdravko Marić, ministar financija, u četvrtak su, nakon sjednice Vlade, kazali kako će porezne promjene smanjiti trošak građana i tvrtki za 2,7 milijardi kuna u 2019.

Premijer je pogrešno rekao 2,3 milijarde kuna, što s prethodna dva porezna rasterećenja znači ukupno 6,7 milijardi kuna u mandatu ove Vlade. Te su promjene sadržane i u usvojenim Smjernicama fiskalne i ekonomske politike 2019. – 2021., a u njima se od 2019. najavljuje smanjenje stope PDV-a s 25 posto na 13 posto za svježe meso i ribu te voće i povrće, što predstavlja 1,4 milijarde kuna manje prihoda za državni proračun.

Ministar financija je rekao kako ti proizvodi čine dvije trećine godišnjih troškova kućanstava s najmanjim prihodima, te da bi bilo dobro da se smanjenje PDV-a prelije na manje cijene. No, analitičari tvrde kako će u najboljem slučaju smanjenje PDV-a rezultirati manjim pritiskom na rast cijena tih proizvoda.


Smanjenje PDV-a


Izračuni su pokazali da bi promjenom doprinosa za neto plaću od 6300 kuna to bilo 64 kune manji trošak poslodavca, ali samo oko 30 do 40 kuna bi se mogla neto povećati plaća radniku ako bi se to prelilo na zaposlene. Za 10.000 kuna neto plaću, to bi bio 99 kuna manji trošak za poslodavca, a oko 70 kuna bi se radniku povećala neto plaća ako bi to smanjenje doprinosa išlo njemu, a za 20.000 kuna neto trošak bi za poslodavca bio manji za 242 kune, dok bi radnik dobio više od 100 do 150 kuna ako bi se smanjenje doprinosa prelilo njemu.

Nadalje, kalkulacije govore kako bi, temeljem promjena poreza na dohodak, za plaću o 20.000 kuna neto to značilo oko 700 do 800 kuna veću neto plaću, a oko 1200 do 1500 kuna više za 40.000 kuna neto plaću.

Odgovarajući na pitanje novinara, predsjednik Vlade je kazao da se nije išlo na smanjenje opće stope PDV-a, iako je to dio predizbornog obećanja HDZ-a, jer je analiza pokazala da je bolje da se ide na smanjenje PDV-a na ove proizvode, s tim da će se ta stopa PDV-a smanjiti i za pelene. No, Plenković je rekao kako Vlada ne odustaje od smanjenja opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, ali to će biti realizirano 2020., i to zbog toga jer, kako je kazao, investitori percipiraju Hrvatsku kao državu koja uz Mađarsku ima najveći PDV u EU-u i to se mora promijeniti. Na pitanje novinara što je s ostalim prijedlozima koalicijskih partnera, poput onoga da se poveća neoporezivi dio plaće s 3600 kuna na pet tisuća kuna, Zdravko Marić je odgovorio kako bi to proračun stajalo dvije do 2,5 milijardi kuna. I ministar i premijer su ustvrdili kako će se o svemu još razgovarati, uključujući i moguće povećanje trošarina na cigarete i alkohol.

Nadalje, u sustavu doprinosa predlaže se ukidanje doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7 posto i doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto, uz istodobno povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje na 16,5 posto.

Time se, rekao je Marić, "ukupno izdvajanje poduzetnika na plaću umanjuje za 0,7 postotnih bodova, odnosno za oko 900 milijuna kuna, što otvara prostor za povećanje plaća". Međutim, kao što smo veći pisali, tu se radi o doprinosima na takozvanu bruto 2 plaću, tako da nema automatskog povećanja neto plaća, nego će to ovisiti o tome hoće li poduzetnik povećati radniku bruto 1 plaću, kako bi mu se omogućilo povećanje neto plaće.


Troškovi 'Uljanika'


U sustavu poreza na dohodak, koji je u cijelosti prihod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, najznačajnija izmjena odnosi se na širenje razreda za primjenu stope od 24 posto, tako što će se obračun za nju podići sa 17,5 tisuća na 30 tisuća kuna. Osim toga, u Smjernicama se potvrđuje i najava daljnjeg smanjenja stope poreza na promet nekretnina s četiri posto na tri posto. No, novost je da je izmjenama u sustavu posebnih poreza i trošarina predviđen i povrat dijela plaćene trošarine na dizelsko gorivo koje se koristi kod komercijalnog prijevoza roba kamionima određene nosivosti. Jednako tako će, u cilju sprječavanja izbjegavanja plaća poreznih obveza, ubuduće svi poduzetnici koji u tijeku godine prijeđu promet od 300 tisuća kuna odmah ući u sustav PDV-a, a ne tek od iduće godine

Zdravko Marić, ministar financija, prilikom predstavljanja Smjernica kazao je da će se prihodi državnog proračuna u 2019. povećati sa 129 milijardi kuna na 134,2 milijarde kuna, a rashodi sa 133,3 na 139,1 milijardu kuna, što znači da će deficit državnog proračuna iznositi po nacionalnoj metodi 3,4 milijarde kuna, ili 0,9 posto BDP-a.

Prema obračunskoj metodi ESA 2010 metodologiji (koju koristi EU), deficit će 2019. biti na razini od 0,4 posto BDP-a, u 2020. predviđa se deficit od samo 0,1 posto, a u 2021. se očekuje višak od 0,5 posto BDP-a. U isto vrijeme, istaknuo je Marić, projicira se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, i to za 12 postotnih bodova do kraja 2021. (tri postotna boda godišnje), na 65,4 posto BDP-a. No, u te projekcije, rekao je, još nisu ušli mogući troškovi restrukturiranja "Uljanika", koji će iznositi najmanje 2,5 milijardi kuna, a najveći dio toga mogao bi dovesti do povećanja javnog duga.


rast rashoda
U 2019. godini ukupni rashodi proračuna rastu ukupno 5,7 milijardi kuna.
Glavni razlozi rasta rashoda su:
+ rast mirovina – indeksacija mirovina i očekivani porast broja umirovljenika – u iznosu od 1,3 milijarde kuna
+ rast doprinosa RH proračunu Europske unije od 354 milijuna kuna
+ veće kamate vezane uz refinanciranje zaduženja HAC-a i ARZ-a u
iznosu od 319,9 milijuna kuna (najviše se plaća u prvoj godini)
+ mjere demografske obnove – 270 milijuna kuna
+ fond za sufinanciranje EU projekata na pozicijama Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU-a u iznosu od 250 milijuna kuna
+ učinkovitiji sustav znanosti i obrazovanja (provedba kurikularne reforme, primjena novog četverogodišnjeg modela programskog financiranja visokog obrazovanja i znanosti i ostalo) u iznosu od 200 milijuna kuna.
+ predsjedanje RH Vijećem Europske unije, u iznosu od 85,7 milijuna kuna


troškovi
85,7 milijuna za predsjedanje
U Smjernicama se navodi i kako će troškovi stvaranja preduvjeta za predsjedanje RH Vijećem Europske unije od 2020. iznositi ukupno iduće godine 85,7 milijuna kuna, od čega 55 milijuna kuna za uređenje kongresnog centra Nacionalne i sveučilišne knjižnice, koja će biti središnje mjesto predsjedanja, a ostatak za troškove Ministarstva vanjskih poslova. Očekuje se da će se za vrijeme predsjedanja RH održati oko 1400 raznih sastanaka u Bruxellesu, na svim razinama, te u RH jedan do dva samita šefova država i vlada država članica EU-a, te oko 20 sastanaka i konferencija na ministarskoj razini i 200 sastanaka na tehničkoj razini.


EU fondovi
Žestoki podbačaj
Zanimljiv je podatak da je prošle godine realizirano samo 8,4 milijarde kuna iz fondova EU-a, unatoč tome što je rebalansom proračuna taj plan bio smanjen s 11,2 milijarde kuna na 9,3 milijarde. Ove godine je planirana realizacija čak 13,8 milijardi kuna iz fondova EU-a, a u 2019. 14,6 milijardi.

Naslovnica HrvatskaSvijet

Najčitanije