GOST ŠIBENSKOG Goran Aleksić, saborski zastupnik SNAGA-e, o udruzi 'Franak', dužničkom ropstvu i tužbama protiv banaka...

GOST ŠIBENSKOG

Goran Aleksić, zastupnik SNAGA-e, gotovo strši na sjednicama Hrvatskog sabora. Ne centimetrima, koliko upornim i argumentiranim izlaganjima o životnim problemima hrvatskih građana. Posebice svojom Udrugom "Franak". Aleksića smo dobili u njegovoj rodnoj Kutini...

- Kako vam iz kutinske perspektive izgleda priča o Šibeniku kao bivšem industrijskom, a sada turističkom središtu?
- Turizam je dijelom nadomjestio industriju, ali on ne smije biti u centru pažnje, već samo jedan segment onoga što radimo. Bez industrije, poljoprivrede, stočarstva, ribarstva, brodogradnje, pomorstva Hrvatska ne može uspjeti. Mi se s turizmom samo krpamo. On bi trebao biti samo bitni dio jedne cjeline. A, ako se, ne daj bože, dogodi neki incident, past će nam i turizam. I što ćemo onda!?


Predstava u Saboru


- Vaši izlasci pred saborsku govornicu su seriozni...
- Nikad nisam davao prazna obećanja, već sam kazao da ću raditi na tome da uklonimo nepravilnosti koje i dalje postoje u poslovanju banaka. Kao i da ću se truditi da zakonima obeštetim dužnike. No, to ne ovisi o meni, već o vladajućoj većini. Nadam se da će se i kod njih dogoditi pomak u tome smjeru. Mislim da to ne bi bilo čudo. To su stvari koje su realne.

- Dio saborskih zastupnika bavi se, međutim, međusobnim diskvalifikacijama umjesto kvalifikacijama prilično ozbiljnog stanja u državi…
- Slažem se. Takvo je stanje od početka ovog saziva Sabora. Cijela ta predstava u Saboru služi da bi nekome rastao, a nekome padao rejting. Vrijeme u sabornici se troši radi napada na političke neistomišljenike. A kad se dogode neki dobri prijedlozi, onda ovi drugi, koje se napada, ne žele ni čuti za njih. Većina ni od mene ne želi čuti ono što je dobro, makar ih ja pretjerano ne napadam. Tek tu i tamo upozorim na neke propuste, ali ni meni ne žele izići u susret, čak i kada nešto obećaju. Lani su, recimo, obećali da će riješiti problem s nezakonitim maržama, koje su banke izvan ugovora definirale sa svojim dužnicima. Udruga Franak je od HDZ-a dobila pismeno obećanje da će se to riješiti. Međutim, još ništa od toga.


Ništetna odredba


- Koliko u svemu tome služi vaš vodič za tužbe protiv banaka?
- Taj je vodič sada već malo zastario. Postoje neki novi momenti, pa bi sada vodič bio bolji nego što je bio taj prvi. No, svatko tko želi tužiti banku može se obratiti Udruzi "Franak". Tamo će dobiti sve potrebne savjete. Otkad sam ušao u Hrvatski sabor, broj tužbi se povećao, kao i broj prvostupanjskih i pravomoćnih presuda. Sve je krenulo u dobrom smjeru za dužnike. Ja sebi ne pripisujem zasluge u smislu presuda, ali je moje sudjelovanje u raspravama pridonijelo tome da se svijest o pravima dužnika povećala. U cijeloj Hrvatskoj je oko dvjesto tisuća ljudi oštećeno nezakonitim kamatarenjem banaka. Oni su potpisivali ugovore u kojima su banke ugovorile odredbe o načinu promjene kamatne stope na "svoj način“. Takva je ugovorna odredba ništetna ili na temelju nje svatko može tužiti banke i dobiti preplaćene iznose kamata, koje su dosad platili.

- Koji je glavni motiv Udruge 'Franak' da podrži osnivanje etične banke?
- Mi smo godinu dana pratili te ljude i kontaktirali s njima, provjeravajući ima li kakvih repova iza njih. To je sve važno. Budući da nismo pronašli ništa sumnjivo kod ljudi koji vode zadrugu za etično financiranje, a koja će, nadam se, jednog dana postati banka, zaključili smo da ih treba podržati. Smatramo da je to jedna incijativa, koja će stvoriti zdravu konkurenciju. Pa, i omogućiti da u budućnosti komercijalne banke smanje svoje zahtjeve i posluju kvalitetnije, bolje za dužnike.


Pretplatu HRT-u treba smanjiti
- Podržavate i prijedlog za ukidanje TV pretplate?

- Da, podržao sam prijedlog kluba Živog zida i SNAGA-e. Više iz solidarnosti sa Živim zidom, nego što sam konkretno za takvu opciju. Ja bih se radije borio za to da HRT postane transparentna, da se tamo prestane namještati političke podobnike. Da počne uistinu raditi kao javna televizija. Da svima da jednak prostor, što se političkih opcija i ideologija tiče. Da prestane blago protežirati one, koji su u tom trenutku na vlasti. To je loše za HRT. Kad bi se javna televizija rekonstruirala, postala komercijalnija u smislu da nudi sadržaje koji nisu preskupi, ali su zanimljivi građanima, to bi bilo nešto sasvim drugo. A pretplatu, po mom mišljenju, ne treba ukinuti, već smanjiti. Toliko visoka cifra nije potrebna.

Naslovnica HrvatskaSvijet

Najčitanije