Umjetnici preživljavanja Da su današnju plaću zaposleni primali prije dva desetljeća, taman bi njome uz malo muke skrpali kraj s krajem; Litra benzina eurosuper 95 je prije 20 godina koštala 3,86 kuna, a danas 9,85 kuna. Kruh je krešio za 50 posto, brašno za 53 posto...

Umjetnici preživljavanja

Da su današnju plaću zaposleni primali prije dva desetljeća, taman bi njome uz malo muke skrpali kraj s krajem. Onda je prosječna plaća iznosila 2682 kuna, danas 6128 kuna. Čini se to golemim povećanjem, no to je samo skok nominalnih plaća od 128 posto. Glavnina tog porasta dogodila se prije krize, jer je 2008. godine prosječna plaća iznosila 5177 kuna, a od tada plaće rastu znatno sporije. Realni rast plaća je znatno manji, najviša stopa rasta dogodila se 1999. godine, kada su plaće porasle u odnosu na godinu ranije 9,6 posto, a slijedi je lanjski rast od 4,2 posto.

Osim tih dviju godina, nijedne godine plaće nisu skočile realnim rastom iznad četiri posto, a tijekom četiri godine su padale, i to od jedan do tri posto. Tako je stvarni rast plaća daleko ispod nominalnog. Usporedbe radi, Hrvatska je 2007. godine imala bruto satnicu od 7,8 eura, a današnjih 8,5 eura je napredak od svega devet posto, dok je primjerice, bruto satnica u Slovačkoj rasla 62 posto, sa 6,3 eura na 10,5 eura.


Skokovi cijena


Litra benzina eurosuper 95 je prije 20 godina koštala 3,86 kuna, a danas 9,85 kuna. Onda je jedna prosječna plaća vrijedila 694 litre, a današnja plaća vrijedi 622 litre goriva. Gorivo je danas za 155 posto skuplje nego prije 20 godina. Kruh je krešio za 50 posto, primjerice, prije dva desetljeća je bijeli kruh od 600 grama koštao pet kuna, a danas polubijeli od 500 grama stoji 7,49 kuna. Naravno da su ostale cijene skakale, brašno za 53 posto, s 3,90 kuna na 5,99 kuna, sol s tri na 4,69 kuna ili 56 posto, trapist s 47 kuna za kilogram na 84,99 kuna ili 80 posto. Danas se ti proizvodi mogu kupiti i po nižim cijenama, ali one koje navodimo su redovne cijene bez ikakvih akcija.

Prije 20 godina prodajna cijena metra četvornog novog stana iznosila je 7520 kuna, a lani 11.128 kuna. Prije jednog desetljeća cijene su bile još i veće - tada se kvadrat novog stana prodavao po prosječnoj cijeni od 13.399 kuna. Kriza je učinila svoje, tako su te cijene danas ispod tih razina. No, prosječno plaćenom čovjeku danas su jednako nedostupni novi stanovi. Kvadrat novog stana kupce je prije dva desetljeća koštao 2,7 plaća, a danas 1,8 plaća. S takvim plaćama uštedjeti za stan od šezdesetak kvadrata koji prosječno košta oko 668 tisuća kuna nije izvedivo.


Stambeni krediti

Ako se posegne za stambenim kreditom, može se računati na pravilo koje je uvijek isto: stambeni kredit nije roba za svačiji džep. Da bi ljudi sa 6000 kuna danas podigli stambeni kredit, moraju ići na najdulje rokove otplate, čime im se smanjuje mjesečna obveza i povećava ukupni iznos otplaćenog kredita. Ovisno o banci, mogu računati na stambeni kredit od 40.000 eura, do u najboljem slučaju 65.000 eura na rok otplate od 30 godina. Onaj tko po 2032 kune tijekom 30 godina bude vraćao stambeni kredit od oko 64.600 eura, s posljednjom će ratom otplatiti 98.018 eura glavnice i kamate. Da bi se pomišljalo na stambeni kredit od 100.000 eura i rok otplate od 20 godina, trebalo bi imati plaću od 9000 kuna, pa i 10.000 kuna da bi čovjek bio kreditno sposoban.

Tako je prosječno plaćen čovjek danas, kao i prije 20 godina, umjetnik preživljavanja, koji je kreditno nesposoban da bi se skučio u dvosobnom stanu. S plaćom, a sretan je ako prima prosječnu plaću jer oko 60 posto zaposlenih zarađuje manje, mora biti vrlo oprezan i odricati se mnogo čega kako bi uspio platiti režije i hranu, uz uvjet da ne mora plaćati kredit ili podstanarstvo. Ostane li mu i lipa na kraju mjeseca, pravi je čudotvorac.


BROJKE
Mirovinsko osiguranje

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prije dva desetljeća, u 1998. godini, mirovinsko osiguranje uplaćivano je za 1,471 milijuna osiguranika, a danas za njih 3535 više ili za 1,475 milijuna.
Prije deset godina osiguranika je bilo 1,6 milijuna, što je 129.804 ljudi više nego danas.


BDP
Prestigli nas i Latvijci

Hrvatski BDP po stanovniku po paritetu kupovne moći je na 60 posto europskog prosjeka, a prije jednog desetljeća bio je na 63 posto. Današnji BDP po stanovniku je 17.500 eura, a lošiji od nas su Rumunjska i Bugarska, s tim da rumunjsko zaostajanje iznosi 500 eura. Prije 10 godina lošije od nas su bile Poljska i Latvija, a danas su nas prestigle.

Naslovnica HrvatskaSvijet

Najčitanije