Tijekom siječnja i veljače ove godine na našem području je zabilježeno ukupno 212 požara, od kojih je čak 201 na otvorenom prostoru, što u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, kada je zabilježeno ukupno 75 požara, od toga 64 na otvorenom prostoru, predstavlja znatno povećanje, izvijestili su iz šibensko-kninske policije
Osim toga znatno je veća i nastala materijalna šteta, koja je za protekla dva mjeseca ove godine procijenjena na 686.200 kuna, u odnosu na nastalu štetu u tom razdoblju prošle godine od 13.200 kuna, ne uzimajući u obzir troškove nastale gašenjem požara koje iziskuje angažiranje dodatnih ljudskih i materijalno-tehničkih sredstava. U tom periodu je prijavljeno 9 osoba koje su osumnjičene za izazivanje požara, nasuprot 4 prijavljene osobe u tom razdoblju prošle godine.
Obzirom da ovakvim negativnim statističkim pokazateljima, između ostalih, u znatnoj mjeri utječu sunčani i topli dani koje građani koriste za obavljanje radova na otvorenom pa tako i spaljivanje trave i korova na poljoprivrednim i drugim površinama, stoga pozivamo građane da dosljedno poduzimaju propisane sigurnosne mjere prilikom spaljivanja na otvorenom prostoru i da poštuju odluku lokalne samouprave o spaljivanju biljnog otpada u kojoj su propisani uvjeti za spaljivanje. Iz policije posebno upozoravaju na slijedeće:
- Spaljivanje korova i biljnog otpada potrebno je obavljati na za to predviđenim mjestima i u određeno vrijeme, sukladno odredbama Zakona o šumama i Odlukama o spaljivanju korova i biljnog otpada koju donose gradovi, općine ili županije. Mjesto na kojem se pali vatra ili se spaljuju grane i ostali biljni otpad mora biti dovoljno udaljeno od objekata, krošanja stabala, kao i od električnih vodova i njihovih stupova da ih plamen ili prelijetanje iskri ne mogu zahvatiti. Tlo na kojem se loži vatra ili se spaljuje granje i otpaci mora biti očišćeno od trave i drugog gorivog materijala te je mjesto spaljivanja potrebno izolirati ili na drugi način očistiti sigurnosni pojas u širini najmanje 5 metara.
Spaljivanju granja i otpadaka moraju biti nazočne osobe koje su zapalile vatru, a uz sebe trebaju imati sredstva i opremu za početno gašenje požara. Osoba koja je naložila vatru dužna ju je ugasiti i tek kad je vatra potpuno ugašena, a to se utvrđuje prebacivanjem pepela i polijevanjem vodom, smije napustiti to mjesto. Zabranjeno je spaljivanje korova i loženja vatre na otvorenom prostoru za vrijeme vjetra i noću.
Zabranjeno je u šumi i na udaljenosti 200 metara od šume spaljivati suhu travu, korov i druge tvari, kao i ložiti otvorenu vatru bez odobrenja pravne osobe koja gospodari šumom i šumskim zemljištem. Ako osoba koja spaljuje korov i loži vatru na otvorenom prostoru ne može donijeti sigurnu procjenu može li tom vatrom ugroziti druge površine i objekte, dužna je obavijestiti najbližu vatrogasnu udrugu ili javnu vatrogasnu postrojbu, neposredno ili putem telefona, najmanje tri sata prije spaljivanja- kazala je Marica Kosor, glasnogovornica PU Šibensko-kninske.
Iz policije upozoravaju na "paprene" kazne za one koji izazovu požar:
-Temeljem Zakona o zaštiti od požara, za fizičku osobu koja izazove požar propisana je novčana kazna od 15.000 do 150.000 kuna ili kazna zatvora do 60 dana. Istim je zakonom propisano da će se osoba koja izazove požar iz nehaja, što je najčešći slučaj kod požara otvorenih prostora, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 2.000 do 15.000 tisuća kuna. Istim je zakonom propisana i novčana kazna u iznosu od 1000 do 15.000 kuna za prekršaj fizičke osobe koja ne prijavi nastanak požara i ne dostavi sve informacije o požaru.
Osim toga, ovakvim nepromišljenim radnjama građani mogu počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, za koje se može izreći kazna zatvora do tri godine, ako je djelo počinjeno iz nehaja, a ako je počinjeno s namjerom, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama- zaključila je Kosor.