Zelena prijestolnica Priča iz zemlje u kojoj je divota živjeti: imaju po četiri tisuće eura plaću i sve im je na struju; Brodovi, ribarstvo, što god su takli u zlato su pretvorili, evo i kako (FOTO)

Zelena prijestolnica

Nije jesen svuda ista. U Dalmaciji je bilo toplo, temperature još visoko iznad 25 stupnjeva i u jednom takvom sunčanom, toplom jesenjem danu trebalo je odjenuti se za zimske uvjete.

Jesen na sjeveru hladnija je nego na jugu, a uz to popularna norveška aplikacija Yr.no, koja slovi za najpouzdaniju vremensku prognozu, nagovještavala je za naša odredišta Oslo i Ålesund zimske uvjete i dnevne temperature između pet i deset stupnjeva Celzijevih.

Trebalo je napraviti taj klik s ljeta na zimu, a da je bilo skroz jednostavno pripremiti se na taj vremenski skok - nije. Ipak, sve se promijenilo čim je avion poletio. Čekala nas je Norveška, zemlja u kojoj je privlačno raditi i živjeti.

Zemlja koju treba doživjeti, pa makar i u svega nekoliko dana, udahnuti dašak života na sjeveru, uživati u prirodnim ljepotama, vidjeti kako se živi i radi u ovoj uređenoj zemlji koja nije članica Europske unije ali pripada Europskom gospodarskom prostoru.

I odmah na početku, kad smo već kod vremena. Da, temperature su bile desetak stupnjeva niže nego u Dalmaciji, ali sasvim ugodno bilo je u norveškoj jeseni tih prvih dana listopada.

I sunce nas je ogrijalo, a kišice je tek malo bilo jednog popodneva u Alesundu, gradu smještenom na obali Norveškog mora, za koji će turistički vodiči reći da je mjesto gdje se planine i fjordovi sreću s oceanom.

Norveško more dio je Atlantskog oceana, a norveška obala spada u jednu od najdužih na svijetu i najrazvedeniju u Europi.

Zahvaljujući Golfskoj struji, Norveška ima umjerenu klimu i njezini obalni dijelovi imaju blažu klimu u odnosu na slične geografske širine, a samo su krajnje sjeverni dijelovi zemlje izloženi arktičkim strujanjima zračnih masa.

Norveška ima 5,3 milijuna stanovnika, a BDP po stanovniku iznosi oko 67 tisuća eura. Kako je navedeno u knjižici “Norveška ukratko”, koju je objavilo Norveško veleposlanstvo u Zagrebu, Norveška se nalazi na sjevernom rubu svijeta, ali ima vrlo otvorenu ekonomiju.

“Da bi naš model funkcionirao, ovisimo o interakciji i suradnji s državama, organizacijama i tvrtkama koje se nalaze diljem svijeta”, opisali su svoj način funkcioniranja, koji se pokazao vrlo učinkovitim.

Normani u Dalmaciji

I veze Norvežana s Hrvatima sežu daleko u prošlost. Još u jedanaestom i dvanaestom stoljeću Normani, koji su bili Vikinzi nastanjeni u Francuskoj, postali su vladari južne Italije i Sicilije, a povjesničari kažu da su prošli i kroz Dalmaciju.

Danas se može govoriti o suradnji dviju zemalja u različitim područjima i sve većem broju turista koji iz Norveške dolaze u Hrvatsku. Posljednjih godina taj broj raste više od 20 posto godišnje i iznosi više od dvjesto tisuća.

S obzirom na razvijenost gospodarstva i životni standard, lakše je Norvežanima doći u Hrvatsku nego građanima Hrvatske krenuti na turističke ture u Norvešku. Kad se spomene ova skandinavska zemlja, odmah se govori koliko je skupa. Ali, ni Hrvatska nije jeftina.

Razlika je “samo” što su prosječne plaće u Norveškoj puno veće nego u Hrvatskoj. U prosjeku Norvežani zarađuju mjesečno četrdesetak tisuća norveških kruna, što je nekih četiri tisuće eura.

Prirodni krajolici ove zemlje, kao i Lijepe naše, ostavljaju turiste bez daha. Planinski vrhovi, šume, more, fjordovi... Sve te prirodne ljepote Norveške su fascinantne, a kad se tome doda kultura, baština, gastronomija, arhitektura, gospodarski uspjesi, način života, itekako se što ima vidjeti i uživati u zemlji Vikinga.

Visoka ekološka dostignuća

U Oslo, glavni norveški grad, stigli smo u večernjim satima. Zračna luka Gardemoen udaljena je 48 kilometara, a odlično rješenje za prebaciti se u grad je brzi vlak koji polazi svakih deset minuta i stiže za oko 20 minuta u Oslo. Cijena povratne karte je 392 norveške krune ili oko 280 kuna, odnosno 38 eura. U vlaku udoban smještaj, police za prtljagu, sve čisto, na ekranu ispred sjedala vrte se reklamne poruke, informacije o vremenu... i za tren ste na odredištu.

Europska komisija proglasila je Oslo zelenom prijestolnicom 2019. godine, pobijedio je u konkurenciji još trinaest drugih europskih gradova. Tamošnje vlasti donijele su odluku o zelenoj urbanoj tranziciji i na tome ustrajno rade. Opredijeljenost za održivi razvoj itekako je vidljiva, visoka ekološka dostignuća i ciljevi mogu inspirirati i druge gradove izvan norveških granica.

U Oslu su smanjili promet automobilima, pojačali su javni prijevoz, olakšali hodanje i vožnju biciklom, omogućili lakši pristup rekreacijskim površinama i zelenim zonama, rijekama i fjordu. U tom gradu do 2030. godine žele ostvariti cilj nulte emisije stakleničkih plinova. Voze električne bicikle, automobile i romobile.

U šezdesetim godinama prošlog stoljeća Norvežani su otkrili naftu i plin i stvorili vodeću svjetsku naftnu industriju i industriju vezanih usluga. Prije tog otkrića Norveška je živjela uglavnom od ribarstva i brodogradnje, a onda je postala jedan od najvećih izvoznika nafte i plina i jedna od najbogatijih zemalja na svijetu.

I naravno, i brodogradnja i ribarstvo, kao i druge industrije, razvijale su se dalje. Norveška brodarska flota šesta je po veličini na svijetu prema vrijednosti, a također Norvežani spadaju među vodeće proizvođače specijaliziranih brodova i pomorske opreme. U sam svjetski vrh spadaju i kao izvoznici ribe.

Norveška je i najveći proizvođač hidroenergije u Europi i šesta u svijetu. U korištenju obnovljivih izvora energije dosegla je ono što mnoge zemlje, pa i Hrvatska, mogu još sanjati. Sveukupna potrošnja električne energije je iz obnovljivih izvora.

Zeleni zaokret

Kad je cijena nafte dramatično pala 2014. i 2015. godine, našli su se pred novim izazovima i učinili “zeleni zaokret”. Usredotočeni su na zeleni i plavi rast, posebno kad je riječ o energetici i pomorskoj tehnologiji. U toj zemlji preispituju se postojeća rješenja i traže nova. Njihova je strategija, kako smo čuli u Oslu, biti najbolji. I u tome uspijevaju.

Ocean i ekonomija oceana, kao što je istaknuo Roger Martinsen, šef pomorske industrije u instituciji “Innovation Norway”, pružaju velike mogućnosti i prije dvije godine donijeli su strategiju, koju su ove godine revidirali, a ključne odrednice su vezane s klimatskim promjenama, digitalizacijom i inovacijama.

Svijet treba više hrane, čiste energije, održivi transport, zdrav okoliš... i na sve to Norvežani imaju odgovor. U njihovim agencijama, istraživačkim centrima, kompanijama, poslovnim klasterima... traže se i pronalaze najbolja rješenja, primjenjiva u Norveškoj i izvan njezinih granica, a sve u skladu s odlukom Vlade o održivom razvoju, zelenom i plavom rastu.

Trajektna priča

Iz naftne krize prije nekoliko godina izrasla je i njihova “trajektna priča”. Otvorili su novo poglavlje u svom razvoju, gradeći brodove budućnosti. Norveška vlada pružila je poticaje i izdašne subvencije kroz modele javno-privatnog partnerstva i pokrenula gradnju eko-brodova. Cilj im je do 2050. ostvariti nultu emisiju kroz “zeleno brodarstvo”.

Prvi brod s pogonom na baterije zaplovio je krajem 2015. godine, a procjenjuje se da će do 2022. oko 80 posto norveških brodova u javnom prijevozu koristiti električnu energiju. Iduće godine najavljen je i brod koji će ploviti zahvaljujući energiji vodika, a razvija se i prva generacija autonomnih brodova na baterije. Autonomni brod znači brod bez posade, ali stručnjaci ipak kažu da to ne znači da takav brod ostaje bez ljudskog nadzora tijekom plovidbe.

Početkom ove godine na liniji Hareid - Sulesund, blizu grada Alesunda, zaplovio je prvi električni trajekt kojim operira tvrtka “Fjord1” pod imenom “Hadaroy”. Može prevesti 400 putnika i 120 automobila. Pristanište je izvan grada, putnike koji nemaju vlastiti prijevoz do pristaništa odvoze i dovoze autobusi, iskrcaj i ukrcaj se odvija bez gužve, sve ide brzo i regularno.

Snaga baterije

Na zapovjednom mostu gledali smo kako kapetan prati kretanje broda na sustavu monitora, automatizacija olakšava njegov posao. Trajekt lagano klizi fjordom, sunčan je dan i krajolik je privlačan, u daljini se vide vrhovi planina djelomice prekriveni snijegom.

Na povratku, imali smo priliku razgledati strojarnicu, vidjeti kako su posložene baterije čija snaga pokreće brod.

Jan Klokk iz tvrtke “Norwegian Electric Systems” pokazuje nam kako funkcionira tehnologija koju su primijenili na ovom trajektu, kako se nova tehnološka rješenja i ekologija ovdje nadopunjavaju.

Posvećenost održivom razvoju u Norveškoj je itekako vidljiva i u poslovnom i javnom sektoru, istraživačkim centrima kao što je “Norwegian Maritime Competence Center”, u sklopu kojeg je smješteno i više kompanija koja traže zelena rješenja poput Kongsberga i drugih.

Tu su i offshore simulatori u kojima se ispituju razne mogućnosti. A kad se vidi kako u firmi “Maritime Partner” grade male, brze brodove za razne potrebe, od onih za ambulantnu pomoć i spašavanje do brodova koji služe za potrebe vjetroparkova u moru, čovjek se zapita: a gdje smo mi tu? Što je s našim (malim) brodogradilištima i brodovima budućnosti?

Naslovnica Lifestyle

Najčitanije

Žele veliku promjenu Dvije doktorice s Medicinskog fakulteta upozoravaju: Umiremo od bolesti koje se mogu spriječiti, ljude treba podučiti, od toga kako će jesti i spavati pa nadalje... No, lakše je prepisati tablete

Dvije doktorice s Medicinskog fakulteta upozoravaju: Umiremo od bolesti koje se mogu spriječiti, ljude treba podučiti, od toga kako će jesti i spavati pa nadalje... No, lakše je prepisati tablete
Dvije doktorice s Medicinskog fakulteta u Splitu pokazale su koliko su voljne i snažne pokrenuti nešto novo i va...
Dvije doktorice s Medicinskog fakulteta upozoravaju: Umiremo od bolesti koje se mogu spriječiti, ljude treba podučiti, od toga kako će jesti i spavati pa nadalje... No, lakše je prepisati tablete

Zelena prijestolnica Priča iz zemlje u kojoj je divota živjeti: imaju po četiri tisuće eura plaću i sve im je na struju; Brodovi, ribarstvo, što god su takli u zlato su pretvorili, evo i kako (FOTO)

Priča iz zemlje u kojoj je divota živjeti: imaju po četiri tisuće eura plaću i sve im je na struju; Brodovi, ribarstvo, što god su takli u zlato su pretvorili, evo i kako (FOTO)
Nije jesen svuda ista. U Dalmaciji je bilo toplo, temperature još visoko iznad 25 stupnjeva i u jednom takvom su...
Priča iz zemlje u kojoj je divota živjeti: imaju po četiri tisuće eura plaću i sve im je na struju; Brodovi, ribarstvo, što god su takli u zlato su pretvorili, evo i kako (FOTO)