Hrvatski građani sve više kupuju lijekove preko interneta, barem ako ćemo suditi po savjetima na nekim forumima koji upućuju ljude preko kojih stranica se može naručiti pošiljka medikamenata. A tih stranica ima stotine i stotine, a na njima se prodaju baš oni lijekovi koji se inače mogu dobiti samo na recept.
Pa se, primjerice, može naručiti 10 tableta viagre za 235 kuna, zatim 30 tableta Doxycyclinea (koristi se kod gonoreje) za 300 kuna. Prodaju se primjerice i lijekovi za rak, poput Nolvadexa, koji zapada 235 kuna za 30 tableta, zatim Prednisolone za alergije, čije najmanje pakiranje košta 330 kuna. No, pitanje ima li u tim lijekovima uopće aktivne tvari, te ako i ima, gdje su oni proizvedeni. Prodaju se i lijekovi za srce, krvni tlak, depresiju...
No, neprovjereni lijekovi, bilo da se nalaze u tabletama, kapsulama ili injekcijama, su itekako velika prijetnja.
- O kolikoj opasnosti je riječ svjedoči, između ostalog, i primjer iz Nigerije, gdje je 1995. godine 50.000 ljudi cijepljeno krivotvorenim cjepivom za meningitis, slijedom čega je 2500 ljudi umrlo. Oko 190 djece umrlo je u Nigeriji, Haitiju i Indiji u razdoblju od 1990. do 1998. godine, jer se u krivotvorenim sirupima za kašalj umjesto pomoćne tvari propilenglikola nalazio antifriz dietilenglikol. Osim krivotvorenih lijekova koji sadrže potpuno pogrešne sastojke ili prave sastojke u neodgovarajućim količinama, velika su opasnost i lijekovi koji uopće ne sadrže djelatnu tvar. Takvi lijekovi, koji primjerice sadrže samo laktozu, nemaju nikakav terapijski učinak. U tom slučaju pacijent je uvjeren da uzima terapiju, a zapravo se uopće ne liječi i njegova bolest može napredovati te čak dovesti i do smrtnog ishoda - kažu u Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinska pomagala (HALMED).
Na crnom tržištu lijekova dobar dio njih je - krivotvorina, dakle ili ne djeluju ili mogu naškoditi. Država pokušava spriječiti da takvi lijekovi dođu do ljekarni i bolnica, pa će se ubuduće svaki lijek provjeravati prije nego što se izda pacijentu. U Hrvatskoj do sada, kažu nam u Hrvatskoj agenciji za lijekove i medicinska pomagala, nije zabilježena pojava krivotvorenih lijekova u ovlaštenim lancima opskrbe, odnosno u legalnoj distribucijskoj mreži koju čine javne i privatne ljekarne, bolničke ljekarne, veleprodaje lijekova i specijalizirane prodavaonice za promet na malo lijekovima.
No, s druge strane, napominju u HALMED-u, na crnom tržištu Hrvatske (ilegalni uvoz, neovlaštena prodajna mjesta, oglasnici...) zabilježeni su lijekovi neodgovarajuće kakvoće i krivotvorine. Kupnja lijekova na crnom tržištu može biti jako opasna za pacijente jer je u većini slučajeva podrijetlo tih lijekova nepoznato, njihova kakvoća je upitna te je vrlo često riječ o krivotvorenim lijekovima koji ozbiljno mogu ugroziti zdravlje pacijenata.
Koje su opasnosti ako, recimo, naručite antibiotike preko interneta?
- Antibiotici su uvijek lijekovi koji se izdaju na recept. Liječnik prilikom propisivanja odlučuje o doziranju ovisno o dobi i težini pacijenta, kao i o težini bolesti. Prilikom naručivanja preko interneta, prema tome izostaje pravilno doziranje lijeka. Također, antibiotici u obliku suspenzija najčešće se moraju pripremiti dodavanjem vode u propisanom omjeru i ispravnim mućkanjem kako bi se dobila suspenzija odgovarajuće homogenosti, što pacijent kod kuće ne može postići. Neki od antibiotika imaju posebne uvjete čuvanja koje se u poštanskom transportu neće poštivati. Jednako tako, postoji sumnja da će internetskom kupnjom pacijent dobiti krivotvoreni antibiotik koji neće imati učinka, stoga se pacijent neće liječiti, što može dovesti do pogoršanja bolesti - kažu u Agenciji za lijekove, u kojoj navode da je prisutnost krivotvorenih lijekova posljednjih godina u porastu u cijelom svijetu.
Kada netko preko interneta naruči lijek (koji se inače izdaje samo na recept) kontrolira li takve pošiljke pošta ili neka druga institucija, pitali smo HALMED.
- Zakonom o lijekovima predviđena je mogućnost prodaje lijekova internetom, no prodaja lijekova na ovaj način u Hrvatskoj bit će moguća tek nakon donošenja odgovarajućeg pravilnika kojim će biti propisani svi dodatni uvjeti. Međutim, ovime je predviđena isključivo prodaja lijekova koji se izdaju bez recepta, i to samo preko ovlaštenih e-ljekarni sa sjedištem u Hrvatskoj, koje nose EU oznaku sigurne ljekarne. Naime, kao jedna od mjera borbe protiv krivotvorenih lijekova, na razini čitave Europske unije uvedena je jedinstvena oznaka sigurne ljekarne, odnosno zajednički logo za sve zakonite online ljekarne pomoću kojeg građani mogu na internetskim stranicama nacionalne agencije za lijekove provjeriti je li pojedina online ljekarna preko koje žele nabavljati lijek doista ovlaštena, odnosno sigurna. U Republici Hrvatskoj za sada s radom nije započela nijedna ovlaštena e-ljekarna - kažu nam u Agenciji, navodeći da ako pacijent naruči lijek preko stranice internetske ljekarne sa sjedištem u nekoj od drugih zemalja, lijekove bi trebao zaprimiti poštom.
Poštanske pošiljke kontrolira carinska uprava preko svojih područnih carinskih ureda u poštama. Budući da je, sukladno Zakonu o lijekovima, uvoz lijekova u poštanskom prometu izričito zabranjen, takve pošiljke vraćaju se pošiljatelju. Sukladno navedenome, uvoz lijekova za osobne potrebe fizičkih osoba i uz propisani recept nadležnog liječnika mogu obavljati isključivo pravne osobe koje imaju dozvolu za promet lijekova uz suglasnost HALMED-a.
- Trgovina krivotvorenih lijekova danas predstavlja 10% ukupne globalne trgovine lijekovima, uglavnom u Africi i Aziji. Prema nekim pokazateljima, zarada od krivotvorenih lijekova višestruko premašuje čak i zaradu od prodaje droge. Međutim, na svjetskoj razini, veća je i budnost odgovornih ustanova kao što su policija, carina i regulatorna tijela te svake godine raste broj zaplijenjenih lijekova i zatvorenih internetskih stranica. Tako, primjerice, Interpol predvodi i koordinira operaciju "Pangea", koju provode policija, carina, nacionalne agencije i druga regulatorna nadležna tijela za lijekove diljem svijeta, uključujući institucije iz
Hrvatske, s ciljem borbe protiv prodaje krivotvorenih lijekova. Podaci SZO-a pokazuju da se u razvijenim zemljama najviše krivotvore lijekovi za poboljšanje stila života (lijekovi za liječenje erektilne disfunkcije, lijekovi za liječenje pretilosti, intelektualni stimulansi, kortikosteroidi, antihistaminici i sl.), dok u zemljama u razvoju ima najviše krivotvorina među lijekovima za liječenje za život opasnih bolesti (antibiotici, onkološki lijekovi, analgetici, kardiovaskularni lijekovi, antivirotici, antimalarici i sl.) - kažu u Agenciji.
Što je krivotvorina?
Krivotvoreni lijek jest lijek koji je u cilju prijevare krivo označen s obzirom na identitet i/ili podrijetlo, a može sadržavati ispravne ili krive sastojke, biti bez djelatnih tvari ili sadržavati pogrešne količine djelatnih tvari te biti u krivome ili krivotvorenom pakiranju. Krivotvoren može biti izvorni (inovativan) i istovrsni (generički) lijek. Krivotvoreni lijekovi su rezultat organiziranog kriminala koji ih plasira na tržište isključivo u svrhu stvaranja dobiti.
Nadzor nad proizvodnjom
Prije stavljanja na tržište, svaki lijek mora proći opsežne provjere pri HALMED-u te zadovoljiti postavljene stroge zahtjeve kakvoće, sigurnosti i djelotvornosti. Odobravanjem lijekova nadzor nad njima ne prestaje, već se oni i nakon stavljanja na tržište neprekidno prate kroz niz mehanizama poput, primjerice, provjere kakvoće iz prometa te prikupljanja i analize prijavljenih sumnji na nuspojave i drugo. Na taj način se hrvatskim pacijentima neprekidno osiguravaju jednako kvalitetni i sigurni lijekovi u zakonitim prodajnim mjestima.
Čak 50 posto lažnih lijekova
Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), procjenjuje se da je oko 50% lijekova koji se prodaju preko internetskih stranica krivotvoreno. Stoga HALMED apelira na hrvatske građane da ne kupuju i ne koriste lijekove iz ilegalnog lanca opskrbe jer takvi proizvodi nisu provjereni niti sigurni za primjenu. Građani uvijek moraju biti svjesni da time izlažu svoje zdravlje velikom riziku.