Overlay
15711936
genijalni dizajner

Čovjek koji je izmislio brendiranje: Cardin je za sobom ostavio neprocjenjivo bogatstvo i revolucionarne ideje, a jedan ga je potez umalo koštao svega

Piše Eda Vujević
Foto Joel Saget/AFP
5. siječnja 2021. - 13:55

Jedem iz svog tanjura. Pijem iz vlastitih čaša. Perem se vlastitim sapunom. Nosim svoj vlastiti parfem. Spavam u svojoj posteljini. Imam svoju hranu. Sjedim u svom naslonjaču... Vjerojatno sam jedini čovjek na svijetu koji to može reći.

Kazao je to Pierre Cardin prije desetak godina, sažimajući tako svoju filozofiju koja ga je učinila ne samo iznimnim modnim kreatorom nego i nevjerojatno vještim poslovnim čovjekom koji je prethodio onome što danas nazivamo brendiranje. Cardin je prvo brendirao odjeću, a potom sve što je dotaknuo te u konačnici i sebe samoga. Upravo je pokopan u Parizu u kojem je proveo veći dio svoga 98 godina dugog života, ostavivši iza sebe i poslovno carstvo, ali i golemu imovinu o čijoj se vrijednosti može samo nagađati. Naime, prije nekoliko godina, tad već starac, Pierre Cardin je bio naumio prodati svoj imetak no brzo se utvrdilo kako je njegovo bogatstvo nemoguće procijeniti. Točnije rečeno, ni sam Cardin nije bio siguran što ima.

image
Francois Guillot/AFP

Dječak koji je rođen 1922. kao 11. dijete u talijanskom mjestu San Biagio di Callalta, nedaleko od Venecije i čiji se otac, porijeklom Francuz, bavio vinima, napustio je domovinu sa samo dvije godine, taman kad je Benito Musolini postao nedvosmisleni vladar Italije.

Prvo se obitelj doselila u Saint-Etienne, a mladi Pietro Costante Cardin, kako mu je bilo ime, ubrzo je, umjesto na školovanje koje bi mu dalo diplomu arhitekte, zaputio u svijet krojenja i šivanja u Vichyiju gdje je šegrtovao, a potom i radio za Crveni križ tijekom Drugog svjetskog rata. U Pariz je stigao čim je rat okončan, radio kojekakve poslove za modne kuće Paquin i Schiaparelli, a 1947. je došao u Dior. I tad je zapravo počelo sve... No ne napunivši niti trideset godina života, 1950. odlazi iz Diora i hazarderski osniva vlastitu modnu kuću, praćen dobrim željama samog Christiana Diora, ali i skepsom većine 'modnih gurua' toga vremena.

Na samom početku, činilo se da se njegove kreacije podudaraju s dominantnim modnim izrazima – podržavao je relativno klasičan izgled, elegantne, strukturirane siluete s izraženim volumenima, karakteristične i za rad Diora, Givenchya i Balenciage. Cardinov je 'look' bio tek nešto otkačeniji i mladenačkiji, niskog struka, mekih linija i zaobljenih formi. Tri godine kasnije je rado primljen u elitno društvo, u Chambre Syndicale de la Haute Couture. 'Balon haljina' koju je predstavio sljedeće godine bila je velik hit, kao i njegove kreacije s geometrijskim oblicima i izrezima.

image
Pierre Guillaud/AFP

No 1959. Cardin je izbačen iz Chambre Syndicale jer je prekršio 'sveto pravilo' elite, a ono glasi: ne približavaj se srednjoj klasi, ostani elita! Cardin je, naime, te godine dizajnirao kolekciju za robnu kuću Printemps, napravivši neoprostiv gaf približivši se konfekciji i ponudivši svoju modu, modu elite, srednjoj klasi koja se ne odijeva u ekskluzivnim buticima nego u robnim kućama. Robna kuća i modna kuća prije Pierrea Cardina bile su nepomirljivi pojmovi između kojih je bio nepremostiv jaz.

"Konfekcija je jedini način za zaradu", rekao je međutim Cardin u intervjuu 1967. Dakako, kad je postalo jasno da Cardin zarađuje sjajno – i to u vrijeme kad su elitne modne kuće grcale u problemima, suočene s padom broja kupaca koji si mogu priuštiti skupocjenu robu - Cardin je pozvan natrag u Chambre Syndicale de la Haute Couture. Što je on, naravno, i prihvatio.

- Nije sve u novcu – kazao je u jednom intervjuu – Ne radim ovaj posao zbog novca nego zbog svojih snova. No, i kad spavam, ja stvaram novac!

U sljedećim desetljećima Cardin je, vjeran svom ukusu za futuristički dizajn, nastavio izazivati ​​svijet klasične mode, kako estetski tako i profesionalno, izbacujući atraktivne kreacije fascinirane tehnologijom, arhitekturom i svemirskim putovanjima. Dakako, njegov su stil prvo prihvatili oni koji su se i sami nastojali razlikovati – filmske zvijezde i pop-ikone. Time mu je otvoren put prema masama koje slijede svoje idole pa su tako muška odijela bez revera i uskih nogavica kakva su nosili Beatlesi postali sveprisutni.

image
Mark Ralston/AFP

Pritom, prvi je počeo prodavati parfeme, modne dodatke pak čak i hranu pod svojim imenom, što danas predstavlja najveći izvor dobiti mnogih modnih kuća. ‘Sve mi je isto, radim li rukave za haljine ili noge stola’, govorio je. Danas se Armani čokolade, hoteli Bulgari i sunčane naočale Gucci temelje na Cardinovoj spoznaji da glamur svakog modnog brenda ima beskrajan potencijal za prodaju.

Naime, danas najveći i najluksuzniji modni brendovi najviše zarađuju upravo na modnim dodacima, a ne na odjeći jer iako su skupi, ipak su dostupniji široj publici, a svaka modno osviještena osoba zadovoljit će se bar remenom ili torbom pa čak i zaštitnom maskom u doba korone s oznakom neke luksuzne marke, ako već nije u stanju priuštiti si večernju haljinu ili raskošan kaput toga brenda.

Upravo Pierre Cardin je otac takvog poslovanja, uopće ne mareći za ondašnji otpor svojoj filozofiji. Njegovi kritičari optužili su ga da je uništio vrijednost pojma haute couture i općenito pojam luksuza, ali čini se da ga kritike uglavnom nisu pogađale. ‘Imao sam smisla za marketing svog imena’, rekao je jednostavno Cardin njemačkim novinama Sueddeutsche Zeitung 2007. te tijekom godina svoje ime utisnuo na oštrice žileta, na kućanske potrepštine, na pokrivače, na tanjure, žlice i razne dodatke – čak i na bokserice pa ne čudi da je jednom rekao da mu neće smetati da njegove inicijale, otisnu i u kolutove toaletnog papira.

image
Fred Dufour/AFP

Prvi je francuski kreator koji je pronašao put na istok, u zemlje u kojima je visoka moda i danas relativno daleka – svoju je kolekciju predstavio u komunističkoj Kini daleke 1979. kada je još uvijek bila uglavnom zatvorena za vanjski svijet, a samo dvije godine nakon pada Berlinskog zida, 1991. godine, Cardinova revija na Crvenom trgu u Moskvi privukla je 200 tisuća ljudi.

Cardin se proširio na nova poslovna područja kupujući kultni pariški restoran Maxim’s 1980-ih i otvarajući njegove inačice po cijelom svijetu, lansirao Minim’s, lanac otmjenih fast food restorana koji su reproducirali dekor Belle Epoque i odavali atmosferu ekskluzivne pariške blagovaonice. Njegov brend danas obuhvaća parfeme, hranu, industrijski dizajn, nekretnine, zabavu, pa čak i svježe cvijeće.

Njegovo carstvo posjeduje i Palais des Bulles, rezidenciju u kojoj su održavane neke od najspektakularnijih zabava, te snimani neki od najskupljih filmova na jednim od najljepših mjesta Francuske rivijere. Nedaleko se nalazi i dvorac u selu Lacoste koji je nekoć pripadao markizu de Sadeu. Sad pripada nasljedniku Pierrea Cardina, njegovom pranećaku Rodrigu Basilicatiju Cardinu koji je i organizirao privatni pokop slavnog kreatora te ga otpratio na groblje Monmartre i položio uz Andréa Olivera, Cardinovog dugogodišnjeg životnog i poslovnog partnera.

08. ožujak 2021 00:36