StoryEditor
Županijaškafetin pun planova

Željko Dulibić ni u mirovini neće mirovati: Volonterski ću pripremati idejni projekt sanacije utonule šibenske rive

Piše Branimir Periša
26. listopada 2020. - 18:02
Željko Dulibić, ravnatelj Županijske lučke uprave u novoj komunalnoj lučici Vrnaža  Nikša Stipaničev/Cropix

Epidemija koronavirusa ostavila je posljedice na poslovanje Županijske lučke uprave i ovo je prva godina da nećemo rasti 10 do 15 posto, nego će nam prihodi biti 40 posto manji od lanjskih – kaže ravnatelj Željko Dulibić. Od državnog sufinanciranja, iz proračuna Ministarstva mora prometa i infrastrukture uplaćena su četiri milijuna kuna za komunalnu lučicu Vrnaža u Mandalini, koja će biti dovršena za nepunih mjesec dana. Isti iznos stigao je za proširenje rive u Prvić Šepurini, no otpao je predviđeni iznos od pet milijuna kuna za nastavak izgradnje obalne infrastrukture u Bilicama.

Stotinu metara nove rive u Stublju gradit će se najvjerojatnije dogodine, Županija je ove godine za investicije dodijelila dva milijuna umjesto tri, Grad Šibenik za Vrnažu je dodijelio milijun, a prihodi od naplate nautičkih vezova do 1. studenoga, do kada traje naplata, iznosit će oko 55 posto prošlogodišnjih.

To je saldo godine koju bi mnogi poslovni subjekti najradije zaboravili, a Željku Dulibiću je zadnja na mjestu ravnatelja, budući da prvog dana 2021. odlazi u mirovinu. Iskreno se nada da je 2020. u financijskom smislu bila anomalija prouzročena višom silom epidemije, te da će ostati usamljeno razdoblje s tako drastičnim padom u poslovanju.

U idućoj godini planovi ŽLU-a, među ostalim, obuhvaćaju izradu projektne dokumentacije ribarske luke Peleš u Rogoznici, koja će koštati 60-ak milijuna kuna, nastavljaju se započeti radovi na Kapriju iz europskih fondova, a zlarinski Boci, novo trajektno pristanište, bit će prijavljeni za sufinanciranje iz EU-ovih fondova. ŽLU će nastaviti s izgradnjom nove luke u Prvić Šepurinama, u Murteru će se, vrlo je izgledno, položiti temelji nove rive, a u Skradinu treba obaviti pripreme za izgradnju komunalne luke te ukloniti nedostatke projekta koji je naručio Grad Skradin.

Projekt u srcu

Zadnjih 12 godina, otkako se Željko Dulibić prihvatio kormila javne ustanove, ŽLU se neprestano razvija usporedno s investicijama u obalnu infrastrukturu, a kad se osvrne, jedino može biti vrlo zadovoljan postignutim. Svome nasljedniku ostavlja ustanovu ojačanu stručnim kadrovima i prihodima, te škafetin pun planova za godine ozbiljnoga rada. Sa sobom će jedino ponijeti žal zbog toga što za vrijeme njegova ravnateljstva nije započela rekonstrukcija utonule obale u Docu radi zaštite od plime i oborinskih voda, zajedno s uređenjem komunalnih vezova.

– Da se Grad Šibenik nije uzaludno sporio s resornim ministarstvom nastojeći iz pojasa pomorskog dobra izdvojiti parkiralište u Docu, i na kraju izgubio spor, već bismo započeli s radovima. Prvi novac Ministarstvo je osiguralo dajući punu potporu projektu, no možda će stvari s ovim kašnjenjem na kraju ispasti povoljnije, budući da je Europa u međuvremenu otvorila fondove za sufinanciranje komunalnih zahvata, što Dolac neprijeporno jest.

Taj projekt posebno mu je na srcu, ne jedino zbog Doca kao šibenskog bisera, gdje je rođen i odrastao do ranije mladosti, nego i zbog toga što je javno predstavljanje idejnog projekta rekonstrukcije obale najstarije gradske četvrti bila stručna reakcija jedne institucije u trenutku kad je SDP-ova gradska uprava tvrdila da poplavljivanje Doca nije moguće spriječiti nikakvim građevinskim zahvatima. Bilo je to uoči lokalnih izbora koje je osvojio gradonačelnik Željko Burić.

– Otkako sam došao 2008. u ŽLU do danas, izvorni prihodi ŽLU-a povećani su 600 posto, a ukupni 800 posto. Dva puta su narasli i rashodi, no šireći poslovanje usporedno s lučkim područjima, trebali smo se kadrovski ojačati. Sada nas je petnaestero, organizirani smo vrlo dobro i, vjerujte, da mi je netko na početku kazao da će se to tako odvijati, rekao bih mu da je sanjar – iskren je Dulibić.

Primjerice, ŽLU danas upravlja s dvije tisuće komunalnih vezova. Nisu u sve to investirali, no lokalne samouprave pozivaju ŽLU da uvede red i naplatu vezova, kao u Vodicama ili u Pirovcu.

– Širili smo se s građenjem i preuzimanjem i nije bilo lako, budući da su investicije bile gotovo na nuli kad sam došao 2008. i bez ikakvih sufinanciranja države. Uložili smo u wi-fi linije na svim našim područjima vlastitim novcem, ustanovili nekoliko sidrišta te uredili rive na Žirju, trajektno pristanište u Brodarici i na Kapriju… – prisjeća se Dulibić.

Investicijski korak

Kasnije se u sufinanciranje uključila država i lokalna samouprava u Tisnome. Izgrađena je i nova riva u Pirovcu te u Rogoznici, a ŽLU ni s kim na terenu nije imao ni jedan problem.

U svakom trenutku nastojalo se održati investicijski korak, a u zadnje vrijeme od Županije su ŽLU-u osigurana sufinanciranja za uređenje i izgradnju obale od dva do tri milijuna kuna godišnje.

Ključni trenutak bio je donošenje planova za razvoj luka u županiji, veli Željko Dulibić i objašnjava da je resorno ministarstvo na prvom mjestu sufinanciralo luke za obavljanje linijskog prometa, a planovi ŽLU-a išli su u smjeru zadovoljavanja potreba stanovništva za komunalnim vezovima. U državnom aparatu zaboravilo se da su lučke uprave konstituirane upravo zbog toga.

Nastojanje da utječu na stav resornog ministarstva u pogledu izgradnje vezova za primorce, u čemu su imali potporu župana Gorana Pauka i Ureda za pomorstvo, smatra uspjehom ŽLU-a, koji je kod Ministarstva probijao led otvarajući prostor i ostalima. Konkretno, riječ je o komunalnoj luci Vrnaža, koja je izgrađena kao prva greenfield investicija takve vrste u zemlji, s ciljem da se šibenskim malim kapetanima, usred područja s najviše komercijalnih vezova na Jadranu, konačno osigura solidna luka, u što se ovdje desetljećima nije ulagalo.

– U Bilicama, gdje investiramo u obalu, brodice mještana do jučer su se doslovce privezivale za stablo, i tako smo nastupali u Ministarstvu i stekli potporu za svoje projekte, naročito ministra Butkovića. Ako smo dio EU-a, tada treba raditi i na izjednačavanju toga dijela standarda građana – prisjeća se Željko Dulibić.

– Cijelo vrijeme Vrnaža je bila opterećena tračevima i naklapanjima, no bit će kako sam izjavio za Slobodnu Dalmaciju prije dvije-tri godine. Koštat će 50 milijuna kuna, ima 700 vezova, ispunjena je obveza prema 342 vlasnika brodova s prioritetom, a godišnja cijena veza iznosit će 200 kuna po metru dužine plovila.

Komunalna luka

– Čista obraza mogu doći u Mandalinu na kavu, a odatle su mi obje bake – nasmijao se Dulibić, dodajući kako je Vrnaža napravljena za građane javnim novcem i koristi se pod određenim zakonskim uvjetima.

– Od toga nismo odstupili ni za milimetar, premda, ruku na srce, ako netko želi, nered može napraviti i tako da sve bude zakonito. Još jednom tvrdim: da se nije mijenjao Županijski prostorni plan, te da je Grad Šibenik odbio uskladiti svoje prostorne dokumente, u Vrnaži bi i dalje bilo godinama nagomilavano smeće. Netko bi izgradio komercijalnu marinu s 200 vezova, a sportska luka, kakve prema Zakonu mogu financirati isključivo građani i lokalne samouprave, nikad ne bi nastala. Zato su ti projekti invalidni – zapnu u blatu, ne mogu se dovršiti i na obali opet nema reda. Stoga Ministarstvo nastoji na izgradnji komunalnih vezova – ističe Željko Dulibić te podsjeća da su u Vrnaži zaposlene četiri osobe, u blizini je otvorena možda najbolja trgovina nautičke opreme u srednjoj Dalmaciji i, naposljetku, komunalna luka ne samo da je riješila probleme s vezovima za 700 obitelji, nego je i do jučer komunalno zapuštenoj Mandalini dala toliko potreban urbani štih naselja na moru.

– Nisam ni vlastitoj kćeri osigurao vez, a svoj brod nemam već godinama. Vrnaža je popunjena te samo nečije otkazivanje može osigurati neko mjesto – poručuje Dulibić i na kraju otkriva da kraj ove godine ne znači i njegovo konačno "zbogom" instituciji koju je značajno ojačao za vrijeme svoga ravnateljstva.

Na prijedlog župana Gorana Pauka, volonterski će i u mirovini pripremiti idejno rješenje rekonstrukcije i proširenja cijele šibenske rive od Carine do Doca, u što će biti uključen širok krug stručnjaka iz raznih područja, s konzervatorima na čelu, građani te svi poslovni subjekti vitalno povezani s tim dijelom grada.

– Naša je riva uska i malena, na nekim je mjestima utonula i do 80 centimetara. Kad je plima nedavno doprla do zgrade Županije, postalo je jasno da nešto treba poduzeti i osmisliti najbolje što rekonstrukcija rive može donijeti gradu – objašnjava Dulibić.

– Ne samo u građevinskom, izvedbenom smislu, nego i u pogledu budućih sadržaja i tzv. centara okupljanja. A kako to nije posao koji se tek tako može obaviti i prelomiti preko koljena, s obzirom na važnost obale za grad na moru i klimatske promjene kojima svjedočimo, projekt čiji je investitor ŽLU, uz sufinanciranje države, Županije i Grada Šibenika, bit će pomno pripremljen – najavljuje Željko Dulibić.

13. svibanj 2021 06:42