StoryEditor
Županija‘Balada o nenadležnosti‘

Bračni par iz New Yorka objavio unikatnu knjigu o lokalnim šerifima: glavni lik je Stipe Petrina, a mjesto radnje Primošten!

Piše Davorka Blažević
13. siječnja 2022. - 08:13

Kad je ovih dana u Večernjem listu objavljen tekst pod naslovom “Pitanje za milijun kuna glasi: Kako vratiti Hrvate”, Stipe Petrina na njega je reagirao objavom na Facebooku u svom standardnom stilu: "Vrlo jednostavno. Kruha, rada, slobode, ravnopravnosti i pravne države. Toga danas na teritoriju kojeg drži višeslojna feudalna MAFIJA, a zove se Republika Hrvatska, nema. Zato ljudi koji mogu odlaze i neće se vratiti."
Tome je na kraju pridodao i katastrofični stih TBF-a: O nama će pričati kao i mi o Atlantidi! Uskoro.

Znanstvenici iz New Yorka

Mnogi bi se složili s Petrininom opservacijom da u Hrvatskoj pravna država ne funkcionira, da korupcija i kriminal cvatu na svim razinama. Godinama Petrinu u Hrvatskoj, a pogotovo u njegovu Primoštenu, ljudi percipiraju kao nepomirljivog borca protiv korupcije i kriminala. Na takvoj politici u kontinuitetu dobiva i lokalne izbore.

Utoliko je ironija veća da je baš s citiranom objavom primoštenskog načelnika koincidiralo i objavljivanje možda i unikatne knjige pod naslovom "Balada o nenadležnosti", čiji su autori dvoje sveučilišnih profesora i znanstvenika, bračni par iz New Yorka, Jadranka i Darko Skorin-Kapov, a u kojoj opisuju svoju bitku s lokalnim i državnim institucijama koja traje već četvrtu godinu.

Ishodište njihovih problema je Općina Primošten, odnosno načelnik Stipe Petrina, za kojeg na kraju balade kažu kako je zapravo marginalna figura jer knjiga uvjerljivo sjedoči da u Hrvatskoj generalno institucije ne funkcioniraju, što omogućava lokalnim šerifima da provode svoju samovolju i bezakonje.

Knjigu su deklarirali kao priručnik za zakonsku borbu protiv samovolje i korupcije u lokalnoj samoupravi i protiv nenadležnosti državnih tijela RH. Kao možebitnu pomoć svima koji se jednog dana nađu u sličnom labirintu hrvatske javne uprave…

Autori knjige, objavljene u izdavačkoj kući Izvori, Sveučilišna knjižara Zagreb, redoviti su sveučilišni profesori u New Yorku, oboje su diplomirali na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF-u), a doktorirali na kanadskom sveučilištu. Jadranka, inače Istrijanka, rođena u Puli, profesorica je i pročelnica Odjela za menadžment na College of Business pri newyorškom sveučilištu Stony Brook, a od 2020. je dopisna članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Objavila je više od 70 znanstvenih radova, četiri znanstvene knjige i zbirku poezije.

Primoštenska oaza

Njezin suprug Darko primoštenskih je korijena, iako rođen u Vinkovcima, ali njegovo djetinjstvo i odrastanje vezano je uglavnom za Primošten i Zagreb. Redoviti je profesor na R.B. Willumstad School of Business, Adelphi University u New Yorku. I iza njega je barem 60 objavljenih znanstvenih radova.

Skorin-Kapovi žive u New Yorku od 1988. Imaju dvije kćeri, obje su sveučilišne profesorice i obje su se, za razliku od roditelja, vratile u Hrvatsku. Mlađa je naknadno odselila u Španjolsku.

Darko je u Primoštenu naslijedio djedovinu, kuću izgrađenu 1956. godine, koju su uredili i pretvorili u svoj dom u kojem provode barem tri ljetna mjeseca.

Nikad je nisu iznajmljivali, što mnogi u Primoštenu nisu mogli razumjeti. Primošten je bio njihova oaza, njihov ovozemaljski raj, mjesto znanstvenog stvaranja i ugodnog odmaranja, mjesto čijem su napretku nastojali doprinijeti i osobnim angažmanom, kao što su i 90-ih, punog srca, pronosili istinu o Domovinskom ratu u Hrvatskoj.

Problemi su počeli 2018., što detaljno opisuju i dokumentiraju u knjizi tvrdog uveza, na čak 312 stranica, za koju iskreno već u predgovoru kažu da im nije bilo nikakvo zadovoljstvo pisati je, ali su se toga posla latili nadajući se da može poslužiti kao referentan primjer nastojanja u suzbijanju korupcije i samovolje u lokalnoj samoupravi, istodobno ukazujući na neprofesionalnost relevantnih struka i na anemične izgovore o nenadležnosti relevantnih državnih tijela.

Interes privatnog investitora...

Nevolje su za Skorin-Kapove krenule kad je privatni investitor, "Primošten kaskade" d.o.o. predao Općini projekt gradnje 40 apartmana tik uz njihovu kuću, na čestici koja nije imala ni kolni put, ni vatrogasni prilaz. Tu "sitnicu" u Općini su namjerili, tvrde autori knjige, riješiti promjenom namjene njihova zemljišta iz turističko-građevinske zone u "javnu zelenu površinu", iako je riječ o privatnom vlasništvu, a novo zoniranje pretvara ga u javni, svima dostupan teren, što je, napominju, potpuno nezakonito.

Zapravo, ističe Jadranka Skorin-Kapov, cilj je bio stari kozji put uz našu parcelu kojim nikad osim magaraca nitko nije išao, proširiti uzurpiranjem naše okućnice (vrta), širine 4 metra i dužine 27 metara, kao da je to potpuno bezvrijedna zemlja. A mi smo je pretvorili, veli Jadranka, u najljepši vrt u Primoštenu, omeđen već 20 godina ogradnim zidom. I sad je netko htio naš vrt proglasiti javnom površinom kako bi bio u funkciji privatnog investitora.

Kako nisu pristajali na takav aranžman, počelo se povlačiti pitanje međa i njihova ulaska u put. Jadranka i Darko tvrde da su ogradni zid vrta napravili slijedeći povijesni suhozid koji je tamo postojao od davnine, nisu sigurni je li ga napravio Darkov djed ili čak predjed.

- Tvrtka "Primošten kaskade" d.o.o. je za svoj projekt dobila građevinsku dozvolu, usprkos činjenici da nisu imali kolni pristup, ali su, očito, računali da će Općina bez problema oduzeti dio našeg zemljišta kako bi im osigurali prilaz. Odmah im je obećano osiguranje i 40 parkirnih mjesta u selu preko firme "Prima centar" d.o.o., u suvlasništvu kćeri Stipe Petrine. Dakle, pogoduje se privatnom investitoru na našu štetu: naše zemljište prebacuju iz građevinsko-turističkog u javnu zelenu površinu, kako bi nam oduzeli dio terena za pristup budućem apartmanskom objektu i prijete nam rušenjem ogradnog zida vrta.

image
Balada o nenadležnosti
Sveucilisna Knjizara/

Međutim, nismo to šutke prihvatili - priča nam Jadranka. - Dali smo prigovor na izmjene Prostornog plana kojima je naš teren postao javna zelena površina, a na građevinsku dozvolu privatnom investitoru ulažemo tužbu Upravnom sudu u Splitu. Tek na našu tužbu - napominju Kapovi - Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja reterira i odbija potvrditi građevinsku dozvolu za apartmanski objekt Primošten kaskade.

Odmazda 'zidom srama' (?!)

I nakon toga, tvrde, počinje odmazda Stipe Petrine, koji izdaje nalog za rušenje ogradnog zida njihova terena koji su, ponovit će još jednom, izgradili prateći izvorni suhozid. Nije im poznato jesu li investitori ponovo zatražili građevinsku dozvolu, ali na terenu se ne događa ništa, osim što je na javnom putu nikao zid u dužini od tri metra i visini od jednog metra. Postavljen je nasred puta, pred ulazom u garažu Skorin-Kapovih, čime im je već tri godine onemogućeno da iz garaže izvezu svoj brod, koji je sada zatočen kao mrtvi kapital, a oni svako ljeto plaćaju najam broda jer je za njih boravak na moru - plovidba. I Petrina to zna, kažu, zna koliko vole more i zato je to i učinio, da im napakosti - čvrsto vjeruje Darko.

Zbog "zida sramote", kako su ga nazvali, obraćali su se, zbog ometanja posjeda, svim mogućim institucijama, od Općinskog suda u Šibeniku, preko Inspektorata, resornih ministarstava i Vlade do Visokog upravnog suda i Vrhovnog suda. No, svi se brane nenadležnošću. Nitko ne kaže da nisu u pravu, samo svi redom "peru ruke" od njihova slučaja. Na kraju im je sugerirano da se obrate Općini, a to je, slikovito će, kao kad vas lopovi opljačkaju, a sud vam sugerira da se pljačkašima žalite…

Upravo ta iracionalna situacija sa "zidom srama" bila je povod za pisanje knjige. Tako mali zid koji je tako velika prepreka, gotovo nesavladiva, svim institucijama, toliko da nitko nema petlje srušiti ga, pa gdje toga ima - čudi se Jadranka.

Od svojih prava neće odustati, poručuju. Hrvatsku vole, to je njihova zemlja, ovdje je njihov dom, naglasit će Darko. - Ovdje su naša djeca, koja su također sveučilišni profesori, koja su mogla u Americi graditi karijere, ali su odabrala Hrvatsku. I da nas sada netko naziva neprijateljima Primoštena, da nas optužuje da smo pokušali mitom ishoditi da naš teren Općina uvrsti u građevinsku zonu, pa to je i paradoksalno i nepristojno.

Posebno ih boli kad za njih kažu da su "bogati Amerikanci" koji žele zaustaviti razvoj Primoštena.
- Koji bogataši, mi smo znanstvenici koji ovdje nemaju nikakvog privatnog biznisa, ali znamo što su naša prava i njih ćemo štititi do kraja - poručuje Darko.

I to je njihova priča, odnedavno i ukoričena, dostupna u knjižarama i knjižnicama. A što o tome kažu u Općini? O slučaju Skorin-Kapov pitali smo donedavnu primoštensku pročelnicu Jedinstvenog upravnog odjela, aktualnu dožupanicu Iris Ukić Kotarac.

- Tu situacija nije onakva kakvom je oni žele prikazati. Bili su pozvani u Općinu na razgovor kako bismo problem pokušali riješiti mirnim putem, ali oni su to odbili i poručili nam: Rješavajte to kako znate! E, pa sad im je naloženo od suda da sruše ogradni zid oko tog terena. Moram reći da se nikad u životu nisam tako neugodno i poniženo osjećala kao tijekom razgovora s njima u mome uredu u Općini. Imala sam osjećaj kao da sam na optuženićkoj klupi, ili pred strogim profesorom koji me ispituje. Ponašali su se bahato i arogantno, kao da im njihov znanstveni autoritet daje za pravo da sve nas ostale tretiraju kao primitivce iz Primoštena. Ovo što oni rade, pa i njihova knjiga - smatra Ukić Kotarac - zapravo je javni pritisak da bi njihova čestica postala građevinska, što nije bila - izrijekom će bivša pročelnica.

image
Sibenik, 190521.
Trg ispred zgrade Zupanije
Marko Jelic, kandidat za zupana odrzao je konferneciju za medije sa svim nezavisnim celnicima opcina koji mu daju podrsku u drguom krugu lokalnih izbora.
Na fotografiji: Iris Ukic Kotarac.
Foto: Niksa Stipanicev/Hanza Media
Niksa Stipanicev/Cropix/Hanza Media

No, Skorin-Kapovi imaju dokumentaciju, planove, dokaze koji govore drugačije…
- Utvrđivanje međa je izvanparnični postupak - napominje Ukić Kotarac - i oni su bili pozvani da se to riješi mirnim putem. Nisu htjeli. A kad se utvrdilo da su svojim zidom ušli u javni put, onda su pokrenuli spor. Ali, da ne prejudiciramo, u tijeku su upravni i drugi postupci i kad se oni okončaju, znat ćemo tko je u pravu, a tko u krivu. Ono što oni sada rade je, ponavljam, pritisak s ciljem da ocrne načelnika općine Stipu Petrinu, koji možda nema najbolji način za postizanje cilja, ali se za pet-šest godina redovito pokaže da je bio u pravu.

Ukić Kotarac: Sud će reći tko je u pravu

Ukić Kotarac ne zna koje je obrazloženje bilo za podizanje "zida srama" nasred puta, pred garažom bračnog para Skorin-Kapov. Nije sigurna je li to bilo zbog slivnih voda ili čega drugog…

Zanimljivo, ne sjeća se obrazloženja na Općinskom vijeću ni njegov predsjednik Jere Gracin (s NL Stipe Petrine), ali je makar iskren: "Već par godina to traje. Općinsko vijeće je donijelo zaključak da sačekamo odluku suda prije nego postupimo u vezi s tim zidom. A zašto je podignut, vjerujte, ne sićam se. Petrina je donio odluku, ne znam točno zašto, možda da se tamo ne parkiraju…", kazat će nam predsjednik primoštenskog Općinskog vijeća koje je sporne odluke donijelo.

Nezavisni vijećnik u OV Primoštena Šime Šarić jedina je oporba u Vijeću. Osim njega, kako kaže, nitko nije napravio nijednog koraka da se problem Skorin-Kapovih riješi, a stvorio ih je Petrina, tvrdi, kao što to inače čini kad se radi o ljudima koji mu ne pašu. Iza svega stoji ljudska zavist, ljubomora. Njemu je to neshvatljivo, svima koji mu kao vijećniku dođu i mole pomoć, uvijek izađe u susret koliko može. Jedini je na Općinskom vijeću otvorio i slučaj Skorin-Kapovih i tražio rješenje za njihov slučaj, upozoravao na nezakonito zoniranje.

- Ljudima žele srušiti ogradni zid na njihovu privatnom vlasništvu, tvrde da je to javna zelena površina, što nije točno, to je nezakonito. Zvali su i policiju da štiti rušenje zida, ali je to policija odbila, shvaćajući da se radi o privatnom vlasništvu. A ovaj "zid srama" podignut je, tvrdi Šarić, iz protesta, iz osvete što nisu htjeli dati dio svoga zemljišta za pristupni put privatnom investitoru. Knjiga bračnog para Skorin-Kapov ne bi ni postojala da su se zakoni poštovali. Ja sam se odlučio kandidirati na izborima i ući u Općinsko vijeće samo da bi lakše mogao ostvariti svoja prava - kaže Šarić.

U Općinsko vijeće je, veli, ušao samo zato da bi lakše ostvario svoja prava. I njegova je obitelj imala problema, i baš zato je odlučio angažirati se i pomoći da se promijeni taj način upravljanja Primoštenom, da se općinom upravlja transparentno. Sada to nije slučaj. Vi ne možete dobiti odgovore na vaša pitanja ili zahtjeve od općine. Pa to je nedopustivo! I zato neću odustati, neću šutjeti, i opet ću se kandidirati i boriti se za trasparentnost sve dok se jednoumlje u Primoštenu ne promijeni - poručit će Šarić, nezavisni primoštenski vijećnik, koji trenutačno, kako ističe, predstavlja jedini oporbeni glas u Primoštenu.

Knjiga “Balada o nenadležnosti” dokumentirana je kronologija jednog slučaja koja ilustrira stanje hrvatske javne uprave i funkcioniranja institucija. Više od svega.

item - id = 1158771
related id = 0 -> 1158894
related id = 1 -> 1158879
15. siječanj 2022 16:42